Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Udar na nepodobne

Objavljeno prije

na

Policija je nedavno podnijela krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora nikšićke firme Neckom Nikole Koćala. Razlog – osumnjičen je da je za oko 21.000 eura oštetio Ministarstvo rada i socijalnog staranja time što je trudnicama zaposlenim u njegovoj firmi povećavao plate prije odlaska na porodiljsko odsustvo.

Koćalo je jedan od rijetkih crnogorskih biznismena koji nisu stekli kapital preko noći. Neckom i postoji skoro dvadeset godina i obezbjeđuje egzistenciju za devedeset porodica. Iz kompanije su negirali navode policije, uz tvrdnju da se radi o obmani ,,koja nema utemeljenje u zakonu i realnosti”.

,,Od prvih dana postojanja firme trudimo se da radimo u skladu sa nečim što bih nazvao humani ambijent. U tom smislu uvijek smo našim radnicima pružali razne vrste pomoći. Pomagali smo bezbroj puta i ljude koji nijesu ničim vezani za Neckom, a mogli smo im pomoći. U tom kontekstu trudnice su uvijek imale povlašten položaj i plate su im povećavane za simboličnu sumu. Smatramo da su trudnice najosjetljiviji dio društva, pa tako i Neckoma”, objašnjava Koćalo u razgovoru za Monitor.

U Neckom je došao policajac za privredni kriminal i objasnio da je u toku akcija kontrolisanja zloupotreba u vezi plata porodiljama. Rekao je da kontrolišu još desetak najvećih firmi iz Nikšića.

,,Dali smo izjave i saopštili činjenice. Ja i sve bivše i sadašnje trudnice, njih pet, a imamo ih trenutno dvije, morali smo ići u policiju da damo izjave. Potvrdili smo da su plate podignute svim trudnicama za stotinu eura i da je to naša dugogodišnja praksa. Povećana plata iznosila je između 350 i 400 eura. Zakon u tom dijelu ne predviđa nikakva ograničenja, a i bez obzira na refundaciju od strane države trudnice bi od Neckoma dobile taj iznos”, kaže Koćalo.

O svemu što se kasnije dešavalo saznao je iz medija. Pa i to da je Neckom jedina firma u Nikšiću protiv koje je podnešena krivična prijava zbog povećavanja plata porodiljama. ,,Takva medijska kampanja ne bi se podigla ni da sam opljačkao banku ili izvršio nekakav strašni zločin”, kaže Koćalo. U tužilaštvu je preko advokata saznao da ono nema nikakvih informacija o njegovom slučaju i da je krivičnu prijavu podnijela policija.

,,Koji su motivi za to nije mi poznato, ali apsolutno sam siguran da, i ako se pokrene proces, nema nikakve šanse da se osudi Neckom i ako se pokrene sudski proces. U svemu smo striktno poštovali zakon. Neckom je ozbiljan sistem da bi sebi dozvolio bilo kakve propuste. Ovaj slučaj je čist kao suza. I ponosni smo na njega”, kaže Koćalo.

I dok se iščekuje šta će se desiti sa policijskom krivičnom prijavom protiv Nikole Koćala, u Nikšiću se pitaju kako to, na primjer, vlast ne zanima u što je u proteklih osam godina potrošeno tridesetak miliona eura za vrijeme mandata dojučerašnjeg gradonačelnika Nikšića, iako je opozicija potezala to pitanje. Možda se odgovor krije u podatku da je sada već bivši gradonačelnik član DPS-a, a Koćalo stari opozicionar – liberal od početka devedesetih, a trenutno član Predsjedništva Pozitivne Crne Gore u Nikšiću.

Na udaru inspekcija našao se i biznismen Žarko Rakčević. Ministarstvo održivog razvoja i turizma odbilo je zahtjev njegove kompanije Šajo grupa da joj izda upotrebnu dozvolu za rekonstruisani hotelski kompleks Vile oliva u Petrovcu.

U obrazloženju generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Danila Gvozdenovića navodi se da je zahtjev odbijen zato što kompanija nije platila naknadu za izgradnju regionalnog sistema koji vodom snabdijeva primorje.

Iz Rakčevićeve firme tvrde da su izmirili komunalije i da imaju građevinsku dozvolu, te da po novim propisima, s obzirom na to da je riječ o hotelu koji se smatra objektom od opšteg interesa, nisu dužni da plaćaju naknadu regionalnom vodovodu.

,,Vjerujemo u istinitost informacije na sajtu Vlade da je regionalni vodovod završen prije pune tri godine i da ga je svečano otvorio premijer Milo Đukanović 29. 9. 2010. HTP Vile Oliva su ispunile sve zakonom predviđene obaveze uključujući i uplatu 1.640. 445,19 eura za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Dobili smo i građevinsku dozvolu šest mjeseci nakon završetka regionalnog vodovoda i poslije zvaničnog priključenja Budve na taj sistem”, objasnio je nedavno Petar Rakčević, izvršni direktor HTP Vile Oliva.

Žarko Rakčević, nekadašnji lider Socijaldemokratske partije, i ljetos je imao nesporazum sa vlastima. Tvrdio je da mu je političkom namještaljkom otet dio plaže u Petrovcu za čiji je zakup ponudio tri puta više novca od konkurenata – drugoplasiranih na tenderu Budvanske rivijere i Euromix Trade, odnosno hotela Rivijera.

I čelnici Budvanske rivijere i predsjednik tenderske komisije Rajko Mihović su članovi budvanskog DPS-a.

,,Ovaj primjer pokazuje kako se javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača pretvara u izbor politički najpodobnijeg ponuđača”, kaže Rakčević.

Selektivna primjena zakona i disciplinovanje nepodobnih biznismena, sudeći prema iskustvu sa ovom vlašću, na ovome neće stati. I ranije je ona ovo vrijeme tranzicije koristila za obračune sa nepodobnim kako bi oslobodila prostor za svoje privilegovane biznismene. Po receptu – iskompromituj vlasnika, zatvori mu firmu, a radnike pošalji na biro.

Žarko Rakčević
Bliskost dvoru otvara sva vrata

– Danas su u Crnoj Gori svi građani i svi privredni subjekti jednaki pred zakonima, ali samo deklarativno. Linija razgraničenja nije sposobni i nesposobni, već podobni i nepodobni. Crna Gora stagnira, jer je konstituisana kao društvo podobnih. Bliskost dvoru otvara vam sva vrata. Sami dvorjani mjeru svog uspjeha i bogatstva nijesu tražili na tržištu (to im uprkos monopolu loše ide) već blizinom tronu, tranzitu i ortačkim privatizacijama. Podobni ne moraju da plaćaju poreze i doprinose, preko 300 miliona eura je nenaplaćeno samo u posljednjoj turi, ne radi to dvorski ortak Deripaska, ni Vektra, ni mnogi drugi. Naprotiv, država garantuje privatnim firmama ortaka i svi građani Crne Gore, svi podanici, treba da plate zbog njihove otimačine. Te privatne firme pomažu liberalni dvorski ministri i dvorjani. Podobni ne plaćaju komunalije ili ih suprotno društvenom interesu plaćaju kroz smiješne kompenzacije. Nepodobni plate, a onda ih ucjenjuju godinama priključcima vode, kanalizacije, putevima, strujom ili parkinzima. Podobnima sve mimo zakona, urbanističkih uzansi i morala ucrtavaju solitere, a nepodobnima se čak brišu ucrtani postojeći stambeno-poslovni objekti. Širok je spektar nagrada za naše i kazni za nepodobne i jeretike. Čast izuzecima i profesionalcima u administraciji, ali matrica partijske državne uprave nije da bude servis svih građana i privrednih stvaralaca. Afera Snimak je diplomatsko ćaskanje u odnosu na realnost kako se pomažu naši, a kroz kakav golootočki špalir i birokratsko-sudsko maltretiranje treba da prođu nepodobni sumnjivci.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo