Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Udar na nepodobne

Objavljeno prije

na

Policija je nedavno podnijela krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora nikšićke firme Neckom Nikole Koćala. Razlog – osumnjičen je da je za oko 21.000 eura oštetio Ministarstvo rada i socijalnog staranja time što je trudnicama zaposlenim u njegovoj firmi povećavao plate prije odlaska na porodiljsko odsustvo.

Koćalo je jedan od rijetkih crnogorskih biznismena koji nisu stekli kapital preko noći. Neckom i postoji skoro dvadeset godina i obezbjeđuje egzistenciju za devedeset porodica. Iz kompanije su negirali navode policije, uz tvrdnju da se radi o obmani ,,koja nema utemeljenje u zakonu i realnosti”.

,,Od prvih dana postojanja firme trudimo se da radimo u skladu sa nečim što bih nazvao humani ambijent. U tom smislu uvijek smo našim radnicima pružali razne vrste pomoći. Pomagali smo bezbroj puta i ljude koji nijesu ničim vezani za Neckom, a mogli smo im pomoći. U tom kontekstu trudnice su uvijek imale povlašten položaj i plate su im povećavane za simboličnu sumu. Smatramo da su trudnice najosjetljiviji dio društva, pa tako i Neckoma”, objašnjava Koćalo u razgovoru za Monitor.

U Neckom je došao policajac za privredni kriminal i objasnio da je u toku akcija kontrolisanja zloupotreba u vezi plata porodiljama. Rekao je da kontrolišu još desetak najvećih firmi iz Nikšića.

,,Dali smo izjave i saopštili činjenice. Ja i sve bivše i sadašnje trudnice, njih pet, a imamo ih trenutno dvije, morali smo ići u policiju da damo izjave. Potvrdili smo da su plate podignute svim trudnicama za stotinu eura i da je to naša dugogodišnja praksa. Povećana plata iznosila je između 350 i 400 eura. Zakon u tom dijelu ne predviđa nikakva ograničenja, a i bez obzira na refundaciju od strane države trudnice bi od Neckoma dobile taj iznos”, kaže Koćalo.

O svemu što se kasnije dešavalo saznao je iz medija. Pa i to da je Neckom jedina firma u Nikšiću protiv koje je podnešena krivična prijava zbog povećavanja plata porodiljama. ,,Takva medijska kampanja ne bi se podigla ni da sam opljačkao banku ili izvršio nekakav strašni zločin”, kaže Koćalo. U tužilaštvu je preko advokata saznao da ono nema nikakvih informacija o njegovom slučaju i da je krivičnu prijavu podnijela policija.

,,Koji su motivi za to nije mi poznato, ali apsolutno sam siguran da, i ako se pokrene proces, nema nikakve šanse da se osudi Neckom i ako se pokrene sudski proces. U svemu smo striktno poštovali zakon. Neckom je ozbiljan sistem da bi sebi dozvolio bilo kakve propuste. Ovaj slučaj je čist kao suza. I ponosni smo na njega”, kaže Koćalo.

I dok se iščekuje šta će se desiti sa policijskom krivičnom prijavom protiv Nikole Koćala, u Nikšiću se pitaju kako to, na primjer, vlast ne zanima u što je u proteklih osam godina potrošeno tridesetak miliona eura za vrijeme mandata dojučerašnjeg gradonačelnika Nikšića, iako je opozicija potezala to pitanje. Možda se odgovor krije u podatku da je sada već bivši gradonačelnik član DPS-a, a Koćalo stari opozicionar – liberal od početka devedesetih, a trenutno član Predsjedništva Pozitivne Crne Gore u Nikšiću.

Na udaru inspekcija našao se i biznismen Žarko Rakčević. Ministarstvo održivog razvoja i turizma odbilo je zahtjev njegove kompanije Šajo grupa da joj izda upotrebnu dozvolu za rekonstruisani hotelski kompleks Vile oliva u Petrovcu.

U obrazloženju generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Danila Gvozdenovića navodi se da je zahtjev odbijen zato što kompanija nije platila naknadu za izgradnju regionalnog sistema koji vodom snabdijeva primorje.

Iz Rakčevićeve firme tvrde da su izmirili komunalije i da imaju građevinsku dozvolu, te da po novim propisima, s obzirom na to da je riječ o hotelu koji se smatra objektom od opšteg interesa, nisu dužni da plaćaju naknadu regionalnom vodovodu.

,,Vjerujemo u istinitost informacije na sajtu Vlade da je regionalni vodovod završen prije pune tri godine i da ga je svečano otvorio premijer Milo Đukanović 29. 9. 2010. HTP Vile Oliva su ispunile sve zakonom predviđene obaveze uključujući i uplatu 1.640. 445,19 eura za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Dobili smo i građevinsku dozvolu šest mjeseci nakon završetka regionalnog vodovoda i poslije zvaničnog priključenja Budve na taj sistem”, objasnio je nedavno Petar Rakčević, izvršni direktor HTP Vile Oliva.

Žarko Rakčević, nekadašnji lider Socijaldemokratske partije, i ljetos je imao nesporazum sa vlastima. Tvrdio je da mu je političkom namještaljkom otet dio plaže u Petrovcu za čiji je zakup ponudio tri puta više novca od konkurenata – drugoplasiranih na tenderu Budvanske rivijere i Euromix Trade, odnosno hotela Rivijera.

I čelnici Budvanske rivijere i predsjednik tenderske komisije Rajko Mihović su članovi budvanskog DPS-a.

,,Ovaj primjer pokazuje kako se javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača pretvara u izbor politički najpodobnijeg ponuđača”, kaže Rakčević.

Selektivna primjena zakona i disciplinovanje nepodobnih biznismena, sudeći prema iskustvu sa ovom vlašću, na ovome neće stati. I ranije je ona ovo vrijeme tranzicije koristila za obračune sa nepodobnim kako bi oslobodila prostor za svoje privilegovane biznismene. Po receptu – iskompromituj vlasnika, zatvori mu firmu, a radnike pošalji na biro.

Žarko Rakčević
Bliskost dvoru otvara sva vrata

– Danas su u Crnoj Gori svi građani i svi privredni subjekti jednaki pred zakonima, ali samo deklarativno. Linija razgraničenja nije sposobni i nesposobni, već podobni i nepodobni. Crna Gora stagnira, jer je konstituisana kao društvo podobnih. Bliskost dvoru otvara vam sva vrata. Sami dvorjani mjeru svog uspjeha i bogatstva nijesu tražili na tržištu (to im uprkos monopolu loše ide) već blizinom tronu, tranzitu i ortačkim privatizacijama. Podobni ne moraju da plaćaju poreze i doprinose, preko 300 miliona eura je nenaplaćeno samo u posljednjoj turi, ne radi to dvorski ortak Deripaska, ni Vektra, ni mnogi drugi. Naprotiv, država garantuje privatnim firmama ortaka i svi građani Crne Gore, svi podanici, treba da plate zbog njihove otimačine. Te privatne firme pomažu liberalni dvorski ministri i dvorjani. Podobni ne plaćaju komunalije ili ih suprotno društvenom interesu plaćaju kroz smiješne kompenzacije. Nepodobni plate, a onda ih ucjenjuju godinama priključcima vode, kanalizacije, putevima, strujom ili parkinzima. Podobnima sve mimo zakona, urbanističkih uzansi i morala ucrtavaju solitere, a nepodobnima se čak brišu ucrtani postojeći stambeno-poslovni objekti. Širok je spektar nagrada za naše i kazni za nepodobne i jeretike. Čast izuzecima i profesionalcima u administraciji, ali matrica partijske državne uprave nije da bude servis svih građana i privrednih stvaralaca. Afera Snimak je diplomatsko ćaskanje u odnosu na realnost kako se pomažu naši, a kroz kakav golootočki špalir i birokratsko-sudsko maltretiranje treba da prođu nepodobni sumnjivci.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo