Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Cesta duga tri decenije

Objavljeno prije

na

Desetak porodica vlasnika zemljišta i kuća u tivatskom naselju Cacovo, Donja Lastva već trideset godina čekaju izgradnju puta koji je prije tri decenije ucrtan u urbanističke planove. Zbog toga ne mogu da valorizuju svoje vrlo vrijedno zemljište – udaljeno je od mora od pedeset do 130 metara, s izvanrednim pogledom na Bokokotorski zaliv uz to osunčano je od izlaska do zalaska Sunca. Ne mogu da ga prodaju, jer niko ne želi da kupi plac bez puta, niti mogu bez puta da započnu bilo kakvu gradnju.

„Opština konstantno opstruira realizaciju tog puta”, objašnjava Mirko Kovačević, jedan od članova oštećenih porodica. ,,Ljudi koji imaju tri kuće sagrađene prije trideset godina su posebna priča: gradili ih bez puta uz sve dozvole i put ucrtan u urbanističkim planovima, dovozili građu uz pomoć sajli i dovijali se na druge načine, a ni danas ne mogu svojim kućama da priđu kolima. Za to vrijeme iz opštine su ih uvjeravali da će put biti urađen u razumnom roku” kaže Kovačević.

Spisak vlasnika parcela i kuća koji željno čekaju prijeko potrebni put i trpe velike štete zbog odgađanja njegove izgradnje je podugačak – Ljiljana Kovačević, Krsto Tripović, Ljubomir i Ratko Franeta, Ivo Ćetković, Veselin Marković, Biljana Sekulić, Marija Ucović, Bernard Matković, Dragiša i Zlatka Koprivica, Bajo Radulović i Lucija Orlović…

Godinama se neki od njih žale nadležnim opštinskim službama, drugi iz straha ne žele da se konfrontiraju s vlastima da ne bi imali problema na poslu ili neprijatnosti neke druge vrste.

Radi se o parcelama površine preko 5000 metara urbanizovanog zemljišta do kojih je davno ucrtan put i u starim i u novim urbanističkim planovima, ali je opština raznim gimnastikama odugovlačila njegovu gradnju. Od kada su četiri placa preko kojih je išla trasa puta po starim planovima, ali i novom prostornom planu Tivta do 2020. godine, postala vlasništvo Prve banke, sve se još više iskomplikovalo, a nedužni ljudi izgubili nadu da će dobiti ono što im po zakonu pripada. Sada sumnjaju da im se to namjerno radi, jer neko hoće da se „ugradi”, budući da se radi o zemlji koja vrijedi pravo bogatstvo.

Gradnja puta u naselju Cacovo bila je predviđena i po starom generalnom urbanističkom planu Tivta i detaljnom za Donju Lastvu, koji je važio do januara ove godine, a predviđena je i u prostornom planu Tivta do 2020. godine. Od prije osam godina, kada su naglo porasle cijene nekretnina, vlasnici parcela do kojih nema obećanog puta počinju da pišu zahtjeve opštini da se on konačno uradi. Predsjednik opštine Tivat, i tadašnji i sadašnji, Miodrag Kankaraš moli ih da se strpe i sačekaju donošenje prostornog plana. Mještani, računajući da se radi o razumnom roku, prihvataju molbu. No, rad na planu potrajao je više od godinu i po nego što je gradonačelnik obećao.

„Većina nas nije mu mnogo zamjerila, jer takvi poslovi znaju da se iskomplikuju. Međutim, kad je prostorni plan konačno usvojen i kada smo ponovo krenuli sa zahtjevima – gradonačelnik Kankaraš traži da se sačeka donošenje detaljnog urbanističkog plana. Većina ljudi, iz lakovjernosti i straha da se konfrontiraju s vlastima, pristaju i na novo čekanje. Scenario se ponavlja: DUP Donja Lastva, koji je po obećanjima Kankaraša trebalo da bude završen do polovine 2011. godine usvojen je u decembru prošle godine, kaže Kovačević.

I, umjesto da konačno otpočne gradnja – novi detaljni urbanistički plan donosi mještanima novo veliko razočarenje. Pošto je nekoliko parcela preko kojih je trebalo da prođe put postale vlasništvo Prve banke, čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, opštinski urbanisti, da bi zaštitili interese Prve banke, koriguju i stare i nove planove i pomjeraju trasu koja nikome od mještana ne odgovara , a i znatno komplikuje izgradnju puta.

Prva banka je do vlasništva na četiri parcele došla na osnovu hipoteke. Njihov prethodni vlasnik bila je firma Farcom comerc.

Na javnoj raspravi mještani Cacova s negodovanjem odbacuju novopredloženo rješenje, argumentovano obrazlažući njegove manjkavosti. To i u pisanoj formi dostavljaju opštinskom rukovodstvu. Posebno upozoravaju da putem širokim svega tri metra neće moći da prolaze kamioni i da njime treba da se odvija saobraćaj kroz naselje i preko 5000 m2 urbanizovanog zemljišta, na kome može da bude podignuto još najmanje pedesetak stambenih jedinica! Skrenuli su pažnju i na to da bi novom trasom put, nakon što skrene pod uglom od 90 stepeni, prolazio iznad dvije kuće i ispod treće na samo pola metra terenom koji je sklon klizanju.

„Budući da je građanima jasna hijerarhija moći u ovom društvu i da su opštinski funkcioneri poslušnici podgoričkih – iskazali smo razumijevanje za nemoć opštine da se suprotstavi interesu Prve banke i stoga im predložili niz drugih rješenja. Da put ne mora da prelazi po sredini parcela Prve banke, već donjom ili gornjom granicom parcela, ili da se trasira sa potpuno druge strane, kako je bilo u starom planu. Ništa od toga nije prihvaćeno. Da bezobrazluk bude veći, u odgovorima na primjedbe građana nigdje se ne navodi da se one odbijaju, nego na svakoj piše : ‘Primjedba se djelimično usvaja”! A ništa nije usvojeno” kaže Kovačević.

Urbanisti su, tvrdi Kovačević, obrađivaču plana dali lažne podatke o granici između dviju parcela da bi nova trasa djelovala logičnije. Sve se to vidi iz katastarskih podataka i mještani smatraju da je to urađeno namjerno. Upućeni su ih čak upozorili da se grdno varaju ako misle da će bez mita vidjeti put.

Nakon što je Skupština opštine Tivat krajem decembra prošle godine usvojila novi DUP Donja Lastva, mještani su dovedeni pred svršen čin i preostalo im je da traže gradnju puta pa kuda god on prolazio i kakav god bio. Odlazili su u opštinu bar pedeset puta, pisali predsjedniku opštine, upozoravali na štete koje će biti nanesene opštini ovakvim postupcima predsjednika Kankaraša i opštinskih službi, ali osim ispraznih obećanja i gubljenja vremena nisu ništa postigli. Iz opštine su im odgovarali da izgradnja puta nije predviđena budžetom, da nema novca, da procedure traju preko dvije godine…

„Nas nekoliko porodica bili smo spremni da se odreknemo i naknade za eksproprijaciju zemljišta ako bi to ubrzalo radove. Sada, nakon svega što smo pretrpjeli, o tome nema govora, a riječ je o sumi od oko 40 000 eura. Ukoliko se opstrukcija nastavi, pokrenućemo tužbe za naknadu štete”, kaže Kovačević.

Opština mjesecima odbija da započne eksproprijaciju izgovarajući se da to nije predviđeno ovogodišnjim budžetom i da nema novca. Istovremeno u opštini se hvale da imaju stabilnije finansije i da godinama u budžetu prenose sumu od tri miliona eura viška. Prvu banku ne smiju ni da pomenu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo