Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Upiši, pa kako se ko snađe

Objavljeno prije

na

,,Nijesam u mogućnosti da plaćam asistenta, a moje dijete je vidno napredovalo sa asistentom. Po par časova sama vodim dijete u školu, kako koji dan. Čekamo i nadamo se da će Ministarstvo prosvjete odobriti pare da asistenti i dalje budu uključeni kao pomoć djeci sa posebnim potrebama”, priča majka osmogodišnjeg djeteta koje je ove godine krenulo u treći razred osnovne škole.

Slične priče imaju roditelji 123 djeteta sa posebnim potrebama koja su dosada u učionici imala pomoć asistenta. Država nije našla za shodno da na vrijeme počne da finansira ovaj projekat, pa je većina djece sa posebnim potrebama, za koju su obrazovne komisije već ranije utvrdile da im je neophodna pomoć u nastavi, ovog septembra u škole krenula sama, a neka u pratnji roditelja. U Podgorici su neki roditelji sami za svoju djecu plaćali asistente. Na sjeveru to nisu mogli.

,,Od 20 asistenata koji su prošle školske godine radili u školama samo nas dvoje plaćamo privatno. Ostali ne mogu. Čekaju. Velika je napetost i nezadovoljstvo”, kaže za Monitor Nejra Mekić, iz NVO Oaza koja u Bijelom Polju realizuju ovaj projekat.

I u Pljevljima ista priča: ,,Prošle školske godine je desetoro djece imalo asistente. Ove školske godine dvoje djece nije ni krenulo u školu zbog toga što nemaju pomoć asistenta. Dosta je djece koja su upisana u prvi razred imalo potrebu za asistente, koji su ih pratili u vrtiću”, kaže Snežana Šljivančanin iz NVO Zračak nade. Ona kaže da roditelji u Pljevljima ne mogu da izdvoje 200 eura za plate asistentima: ,,I pored najbolje volje, roditelji na sjeveru sami ne mogu da izdvoje pare za asistente”.

Dvije pomenute NVO sa sjevera, Nova šansa iz Herceg Novog, kao i Staze i Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama iz Podgorice, su organizacije preko kojih je do sada tekao projekat asistenata u nastavi za djecu sa posebnim potrebama. Zahvaljujući uglavnom njihovom angažovanju ovaj projekat je postao jedan od pozitivnih primjera inkluzije.

U Podgorici je 39 asistenata, uglavnom u osnovnim školama i u tri srednje škole. ,,NVO Staze za sve njih finansira plate i doprinose. To je mnogo i za jedno preduzeće. Radi se o veoma značajnom projektu. To je prvi put da su djeca i porodice nešto konkretno dobili”, kaže direktorica Staza Anka Đurišić.

U Vodiču za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, koji je uradio crnogorski Ombudsman, navodi se da asistent u nastavi ne pomaže samo djetetu da savlada nova znanja i vještine već doprinosi lakšem radu u učionici i kod nastavnika i drugih učenika podstiče toleranciju, razumijevanje i prihvatanje.

Projekat u pozitivnom svjetlu navodi i Ministarstvo prosvjete u svojim brojnim strategijama. Međutim, svake godine zapne oko para.

Prema ranijem dogovoru Ministarstvo prosvjete je trebalo da djelimično finansira projekat od početka ove školske godine. Do toga nije došlo, pa se opet pregovaralo.

Đurišićeva kaže da je dogovor postignut: ,,Ministarstvo prosvjete naći će pare za ovo polugodište, a planiranim novim budžetom za drugo polugodište preko Programa javnih radova”.

No da se ne bi opet dešavalo da djeca sa posebnim potrebama kreću u školu bez podrške, i dolazilo do zastoja u finansiranju kao na proljeće ove godine, iz NVO smatraju da ovo pitanje treba sistemski da se riješi.

Zavod za zapošljavanje je do sada bio glavni finansijer ovog projekta. Od 2009. za ovaj projekat Zavod je izdvojio 1.950.000 eura. Preko 50 odsto novca koje je Zavod dobijao za Program javnih radova išlo je na finansiranje asistenata. U Zavodu odavno naglašavaju da je potrebna veća uključenost Ministarstva prosvjete.

Đurišićeva kaže da ministarstvo po zakonu nije dužno da finansira ovaj projekat. U NVO ističu da su u Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama asistenti u nastavi definisani kao tehnička pomoć i njihov rad je ,,po pravilu” volonterski. Smatraju da se to mora promijeniti.

,,Kada se raspravljalo o Strategiji inkluzivnog obrazovanja od 2008. do 2012, tražili smo da se asistenti plaćaju a ne da volontiraju jer to je neodrživo rješenje. Kada su vidjeli da će to koštati odustali su. Na skupštinskom Odboru za nauku i prosvjetu niko nas u tome nije podržao, ni vlast, ni opozicija”, kaže Đurišićeva.

U NVO Staze su izračunali da bi trošak za angažovanje 123 asistenta, koji se tokom školske godine angažuju na određeno vrijeme sa minimalnom platom, bio nešto preko 300.000 eura.

,,Asistenti su uglavnom mladi nezaposleni fakultetski obrazovani ljudi. Imamo vaspitače, profesore razredne i predmetne nastave – engleskog, maternjeg jezika, psiholozi… Nemamo negativna iskustva. Pored toga što djeci omogućavamo asistente, mi i zapošljavamo ljude. Tako da je to dvostruka korist”, kaže Đurišić.

Priliku za promjenom vide u tome što se trenutno radi nova Strategija inkluzivnog obrazovanja od 2014-2020. Po njoj bi Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama trebalo da se mijenja ili dopuni iduće godine.

,,To je prilika da se izbaci član o volonterskom djelovanju asistenata iz zakona. Sazrelo je vrijeme da se nešto promijeni a čini mi se da i približavanjem EU neke stvari moraju da se kreću nabolje”, kaže Đurišićeva.

Pored problema finansiranja, postoji još problema koji čekaju na rješenje. Ombudsman je konstatovao da zakon neprecizno i nejasno definiše i ustanovljava pomoć asistenata u nastavi, da podzakonski akt koji bi trebalo bliže da odredi položaj i ulogu asistenta još nije donijet od strane Ministarstva prosvjete. Konstatovano je i da ne postoji evidencija i baza podataka o djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, kao ni dovoljna informisanost roditelja o načinima ostvarivanja prava na obrazovanje i dostupnim modelima pomoći djeci sa posebnim obrazovnim potrebama.

Komisije Ministarstva prosvjete su dale saglasnost da je za školovanje 123 djece neophodna pomoć u nastavi. Bez pomoći asistenata ta djeca ne mogu ili teško prate nastavu, često i, ne svojom krivicom, ometaju nastavu i druge učenike. Uključiti ovu djecu u škole bila je obaveza Ministarstva po domaćim i međunarodnim zakonima. Upisati ih u škole pa onda ostaviti djecu i roditelje bez pomoći mjesec i po dana na početku školske godine – u očekivanju i strepnji je – bezobrazluk.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo