Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Upiši, pa kako se ko snađe

Objavljeno prije

11 godina

na

Anka-Djurisic

,,Nijesam u mogućnosti da plaćam asistenta, a moje dijete je vidno napredovalo sa asistentom. Po par časova sama vodim dijete u školu, kako koji dan. Čekamo i nadamo se da će Ministarstvo prosvjete odobriti pare da asistenti i dalje budu uključeni kao pomoć djeci sa posebnim potrebama”, priča majka osmogodišnjeg djeteta koje je ove godine krenulo u treći razred osnovne škole.

Slične priče imaju roditelji 123 djeteta sa posebnim potrebama koja su dosada u učionici imala pomoć asistenta. Država nije našla za shodno da na vrijeme počne da finansira ovaj projekat, pa je većina djece sa posebnim potrebama, za koju su obrazovne komisije već ranije utvrdile da im je neophodna pomoć u nastavi, ovog septembra u škole krenula sama, a neka u pratnji roditelja. U Podgorici su neki roditelji sami za svoju djecu plaćali asistente. Na sjeveru to nisu mogli.

,,Od 20 asistenata koji su prošle školske godine radili u školama samo nas dvoje plaćamo privatno. Ostali ne mogu. Čekaju. Velika je napetost i nezadovoljstvo”, kaže za Monitor Nejra Mekić, iz NVO Oaza koja u Bijelom Polju realizuju ovaj projekat.

I u Pljevljima ista priča: ,,Prošle školske godine je desetoro djece imalo asistente. Ove školske godine dvoje djece nije ni krenulo u školu zbog toga što nemaju pomoć asistenta. Dosta je djece koja su upisana u prvi razred imalo potrebu za asistente, koji su ih pratili u vrtiću”, kaže Snežana Šljivančanin iz NVO Zračak nade. Ona kaže da roditelji u Pljevljima ne mogu da izdvoje 200 eura za plate asistentima: ,,I pored najbolje volje, roditelji na sjeveru sami ne mogu da izdvoje pare za asistente”.

Dvije pomenute NVO sa sjevera, Nova šansa iz Herceg Novog, kao i Staze i Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama iz Podgorice, su organizacije preko kojih je do sada tekao projekat asistenata u nastavi za djecu sa posebnim potrebama. Zahvaljujući uglavnom njihovom angažovanju ovaj projekat je postao jedan od pozitivnih primjera inkluzije.

U Podgorici je 39 asistenata, uglavnom u osnovnim školama i u tri srednje škole. ,,NVO Staze za sve njih finansira plate i doprinose. To je mnogo i za jedno preduzeće. Radi se o veoma značajnom projektu. To je prvi put da su djeca i porodice nešto konkretno dobili”, kaže direktorica Staza Anka Đurišić.

U Vodiču za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, koji je uradio crnogorski Ombudsman, navodi se da asistent u nastavi ne pomaže samo djetetu da savlada nova znanja i vještine već doprinosi lakšem radu u učionici i kod nastavnika i drugih učenika podstiče toleranciju, razumijevanje i prihvatanje.

Projekat u pozitivnom svjetlu navodi i Ministarstvo prosvjete u svojim brojnim strategijama. Međutim, svake godine zapne oko para.

Prema ranijem dogovoru Ministarstvo prosvjete je trebalo da djelimično finansira projekat od početka ove školske godine. Do toga nije došlo, pa se opet pregovaralo.

Đurišićeva kaže da je dogovor postignut: ,,Ministarstvo prosvjete naći će pare za ovo polugodište, a planiranim novim budžetom za drugo polugodište preko Programa javnih radova”.

No da se ne bi opet dešavalo da djeca sa posebnim potrebama kreću u školu bez podrške, i dolazilo do zastoja u finansiranju kao na proljeće ove godine, iz NVO smatraju da ovo pitanje treba sistemski da se riješi.

Zavod za zapošljavanje je do sada bio glavni finansijer ovog projekta. Od 2009. za ovaj projekat Zavod je izdvojio 1.950.000 eura. Preko 50 odsto novca koje je Zavod dobijao za Program javnih radova išlo je na finansiranje asistenata. U Zavodu odavno naglašavaju da je potrebna veća uključenost Ministarstva prosvjete.

Đurišićeva kaže da ministarstvo po zakonu nije dužno da finansira ovaj projekat. U NVO ističu da su u Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama asistenti u nastavi definisani kao tehnička pomoć i njihov rad je ,,po pravilu” volonterski. Smatraju da se to mora promijeniti.

,,Kada se raspravljalo o Strategiji inkluzivnog obrazovanja od 2008. do 2012, tražili smo da se asistenti plaćaju a ne da volontiraju jer to je neodrživo rješenje. Kada su vidjeli da će to koštati odustali su. Na skupštinskom Odboru za nauku i prosvjetu niko nas u tome nije podržao, ni vlast, ni opozicija”, kaže Đurišićeva.

U NVO Staze su izračunali da bi trošak za angažovanje 123 asistenta, koji se tokom školske godine angažuju na određeno vrijeme sa minimalnom platom, bio nešto preko 300.000 eura.

,,Asistenti su uglavnom mladi nezaposleni fakultetski obrazovani ljudi. Imamo vaspitače, profesore razredne i predmetne nastave – engleskog, maternjeg jezika, psiholozi… Nemamo negativna iskustva. Pored toga što djeci omogućavamo asistente, mi i zapošljavamo ljude. Tako da je to dvostruka korist”, kaže Đurišić.

Priliku za promjenom vide u tome što se trenutno radi nova Strategija inkluzivnog obrazovanja od 2014-2020. Po njoj bi Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama trebalo da se mijenja ili dopuni iduće godine.

,,To je prilika da se izbaci član o volonterskom djelovanju asistenata iz zakona. Sazrelo je vrijeme da se nešto promijeni a čini mi se da i približavanjem EU neke stvari moraju da se kreću nabolje”, kaže Đurišićeva.

Pored problema finansiranja, postoji još problema koji čekaju na rješenje. Ombudsman je konstatovao da zakon neprecizno i nejasno definiše i ustanovljava pomoć asistenata u nastavi, da podzakonski akt koji bi trebalo bliže da odredi položaj i ulogu asistenta još nije donijet od strane Ministarstva prosvjete. Konstatovano je i da ne postoji evidencija i baza podataka o djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, kao ni dovoljna informisanost roditelja o načinima ostvarivanja prava na obrazovanje i dostupnim modelima pomoći djeci sa posebnim obrazovnim potrebama.

Komisije Ministarstva prosvjete su dale saglasnost da je za školovanje 123 djece neophodna pomoć u nastavi. Bez pomoći asistenata ta djeca ne mogu ili teško prate nastavu, često i, ne svojom krivicom, ometaju nastavu i druge učenike. Uključiti ovu djecu u škole bila je obaveza Ministarstva po domaćim i međunarodnim zakonima. Upisati ih u škole pa onda ostaviti djecu i roditelje bez pomoći mjesec i po dana na početku školske godine – u očekivanju i strepnji je – bezobrazluk.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

1 dan

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

1 dan

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo