Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Restisova veš mašina

Objavljeno prije

na

Crnogorske vlasti kao da se trude da i posljednju kompaniju u Beranama koja je preživjela tranzicione pljačke, dovedu do konačne propasti. Predsjednik sindikata Rudnika mrkog uglja u ovom gradu inženjer Ljubo Gledović upozorio je ovih dana na neodrživu situaciju i potpunu nezainteresovanost vlasnika i državnih organa za sudbinu te firme i radnika.

Već četvrti mjesec nakon junskog štrajka u jami, kada su izdejstvovali sedam zaostalih plata, rudari ponovo rade i održavaju vitalne funkcije jame Petnjik samo dobrom voljom, bez eura nadoknade. „Svima se obraćamo, niko nam ne odgovara. Svi bježe od našeg rudnika, kao od aveti” – kaže Gledović.

On podsjeća da su im iz grčke kompanije Balkan enerdži, kada su im u junu dali plate, saopštili da je to njihovo posljednje ulaganje, i da im od tada ne odgovaraju na pisma i pozive.

„Ne žele da čuju za nas. Ne želi ni Vlada. Iz resornog ministarstva kažu da nijesu oni potpisivali ugovor o prodaji i privatizaciji, već samo o koncesijama. Pokušavaju da sve prebace na bivšeg stečajnog upravnika koji nije među živima, što je veoma nemoralno. Situacija je neodrživa. Mora da se utvrdi čiji je rudnik, i ko će njime nastaviti da upravlja. Ovako dalje ne može” – objašnjava Gledović.

Radnici beranskog Rudnika uglja su se nedavno obratili skupštinskom Odboru za privatizacije, kako bi se ova privatizacija preispitala, a zaposleni znali na čemu su. Oni se nadaju da će se ovaj skupštinski odbor sastati do kraja oktobra.

„Kome se god obratimo, niti nam kaže da radimo, niti da ne radimo. Mi ulažemo maksimalne napore i održavamo jamu pod nemogućim uslovima. Rudnik je prepušten nama, a nas nema dovoljno da kvalitetno radimo. Čuvari rade duplo radno vrijeme, a da njih noću nema, odavde bi sve bilo odneseno kao što je iz svih drugih beranskih fabrika” – kaže Gledović.

Rudnik uglja u Beranama prodat je Grcima u avgustu 2007. godine za milion i po eura i najavu ulaganja od 120 miliona. Dvadeset u prvih četiri godine, a preostalih stotinu miliona, za navodnu izgradnju termoelektrane snage 110 megavat sati. Grci su odmah najavili da će proizvodnju pokrenuti u roku od šest mjeseci, „čim završe geološka ispitivanja”.

Njihova firma Balkan enedži je malo prije kupovine rudnika u Beranama, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Zvanično je saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna Restis Group, čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis. Restis je prije dva mjeseca pritvoren u Grčkoj zbog sumnje za pranje novca, što je dodatno podgrijalo sumnje da ni njegovi poslovi u Crnoj Gori nijesu bili čisti. Kako inače objasniti činjenicu da su Grci dali milion i po eura za beranski rudnik i da su potom punih šest godina davali plate radnicima i potrošili znatna nepovratna sredstva, osim ako se nije radilo o pranju para.

Treba se prisjetiti epizode kada su Grci, u više navrata, sebi davali kredite, o čemu je Monitor uporno pisao. Grčki milijarder istovremeno je, naime, osnivač i vlasnik First finacial bank AD Podgorica. Drugi po redu manjinski vlasnik banke Petros Statis je jedan od upisanih osnivača Balkan enerdži. Kod ove banke, vrata do vrata u Podgorici, firma Balkan enerdži je u više navrata podizala milionske kredite i bez problema zalagala rudnik, iako je to bilo u suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom. Crnogorske vlasti ne samo da su sve to mirno posmatrale, već su i aminovale.

Možda bi to bilo i zaboravljeno i možda bi to beranski rudari i oprostili da su Grci zaista uradili nešto od beranskog rudnika i da su ispunili obećanja olako data jednog avgustovskog dana. Ne samo da od silnih miliona nije bilo ništa, već se sada, očigledno, i ova privatizacija raskida bez bilo kakvih „penala” za Balkan enerdži, kao i odgovornosti za bilo koga drugog ko je u njoj učestvovao.

Izgleda da je uzalud Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) još u januaru prošle godine podnijela krivične prijave specijalnom državnom tužiocu za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija grčkog biznismena Viktora Restisa kroz dva privatizaciona aranžmana u Crnoj Gori, na ostrvu Sveti Stefan – i u beranskom Rudniku uglja.

Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac rekao je tada da dokumentacija koju posjeduju ukazuje da je Restis grupi, kao novom vlasniku Rudnika uglja, omogućeno da ne poštuje zakonske obaveze, da ne investira sredstva. Naprotiv, investitoru su činjeni ustupci i naknadno su donošeni aneksi kojima su im pomjerani rokovi za završetak obaveza. Ovakvo ponašanje, tvrdio je MANS, ukazivalo je na spregu pojedinaca iz Vlade, koja je morala da kontroliše ugovorne obaveze sa navodnim strateškim investitorom.

MANS je specijalnom tužiocu za organizovani kriminal tada podnio krivične prijave protiv ministra ekonomije Vladimira Kavarića i tadašnjeg ministra turizma Predraga Sekulića, ali i njihovih prethodnika u tim resorima Branimira Gvozdenovića, Branka Vujovića i Predraga Nenezića. Pored aktuelnih i bivših ministara i bivše glavne inspektorke za zaštitu prostora Nataše Brajović, krivična prijava je podnijeta i protiv najvažnijeg Restisovog čovjeka u Crnoj Gori Petrosa Statisa, zajedno sa članovima njihovog menadžmenta Konstantinosom Polimeropulosom i Teofanisom Statisom, a obuhvaćeno je još nekoliko osoba. MANS-ove krivične prijave nikada nijesu procesuirane.

Rudari beranskog rudnika u junu ove godine štrajkovali su u jami dok nijesu izdejstvovali zaostale zarade. Tada su bili u centru medijske pažnje, a svi koji su ih tokom štrajka obilazili obećavali su da će pokrenuti pitanje odgovornosti za ovu privatizaciju. Od svega nije bilo ništa, i oni se ponovo nalaze u bezizlaznoj situaciji.

„Zaposleni u rudniku ne znaju šta da rade. Ponovo nam se duguju četiri plate, radni staž nije povezan dvije godine. Moraju li se opet preduzimati neke radikalne mjere pa da nešto počne da se rješava. Moramo li ponovo u jamu” – pita predsjednik sindikata beranskog Rudnika mrkog uglja.

Danas je jasno da je Rudnik mrkog uglja u Beranama bio Restisova veš mašina za pranje para. Onda se iz nekih razloga pokvario filter na toj mašini i Grci više nemaju interes da je drže u svom vlasništvu. Pokvarenu i zaribanu, niko nije spreman da je preuzme u ruke.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo