Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Restisova veš mašina

Objavljeno prije

na

Crnogorske vlasti kao da se trude da i posljednju kompaniju u Beranama koja je preživjela tranzicione pljačke, dovedu do konačne propasti. Predsjednik sindikata Rudnika mrkog uglja u ovom gradu inženjer Ljubo Gledović upozorio je ovih dana na neodrživu situaciju i potpunu nezainteresovanost vlasnika i državnih organa za sudbinu te firme i radnika.

Već četvrti mjesec nakon junskog štrajka u jami, kada su izdejstvovali sedam zaostalih plata, rudari ponovo rade i održavaju vitalne funkcije jame Petnjik samo dobrom voljom, bez eura nadoknade. „Svima se obraćamo, niko nam ne odgovara. Svi bježe od našeg rudnika, kao od aveti” – kaže Gledović.

On podsjeća da su im iz grčke kompanije Balkan enerdži, kada su im u junu dali plate, saopštili da je to njihovo posljednje ulaganje, i da im od tada ne odgovaraju na pisma i pozive.

„Ne žele da čuju za nas. Ne želi ni Vlada. Iz resornog ministarstva kažu da nijesu oni potpisivali ugovor o prodaji i privatizaciji, već samo o koncesijama. Pokušavaju da sve prebace na bivšeg stečajnog upravnika koji nije među živima, što je veoma nemoralno. Situacija je neodrživa. Mora da se utvrdi čiji je rudnik, i ko će njime nastaviti da upravlja. Ovako dalje ne može” – objašnjava Gledović.

Radnici beranskog Rudnika uglja su se nedavno obratili skupštinskom Odboru za privatizacije, kako bi se ova privatizacija preispitala, a zaposleni znali na čemu su. Oni se nadaju da će se ovaj skupštinski odbor sastati do kraja oktobra.

„Kome se god obratimo, niti nam kaže da radimo, niti da ne radimo. Mi ulažemo maksimalne napore i održavamo jamu pod nemogućim uslovima. Rudnik je prepušten nama, a nas nema dovoljno da kvalitetno radimo. Čuvari rade duplo radno vrijeme, a da njih noću nema, odavde bi sve bilo odneseno kao što je iz svih drugih beranskih fabrika” – kaže Gledović.

Rudnik uglja u Beranama prodat je Grcima u avgustu 2007. godine za milion i po eura i najavu ulaganja od 120 miliona. Dvadeset u prvih četiri godine, a preostalih stotinu miliona, za navodnu izgradnju termoelektrane snage 110 megavat sati. Grci su odmah najavili da će proizvodnju pokrenuti u roku od šest mjeseci, „čim završe geološka ispitivanja”.

Njihova firma Balkan enedži je malo prije kupovine rudnika u Beranama, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Zvanično je saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna Restis Group, čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis. Restis je prije dva mjeseca pritvoren u Grčkoj zbog sumnje za pranje novca, što je dodatno podgrijalo sumnje da ni njegovi poslovi u Crnoj Gori nijesu bili čisti. Kako inače objasniti činjenicu da su Grci dali milion i po eura za beranski rudnik i da su potom punih šest godina davali plate radnicima i potrošili znatna nepovratna sredstva, osim ako se nije radilo o pranju para.

Treba se prisjetiti epizode kada su Grci, u više navrata, sebi davali kredite, o čemu je Monitor uporno pisao. Grčki milijarder istovremeno je, naime, osnivač i vlasnik First finacial bank AD Podgorica. Drugi po redu manjinski vlasnik banke Petros Statis je jedan od upisanih osnivača Balkan enerdži. Kod ove banke, vrata do vrata u Podgorici, firma Balkan enerdži je u više navrata podizala milionske kredite i bez problema zalagala rudnik, iako je to bilo u suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom. Crnogorske vlasti ne samo da su sve to mirno posmatrale, već su i aminovale.

Možda bi to bilo i zaboravljeno i možda bi to beranski rudari i oprostili da su Grci zaista uradili nešto od beranskog rudnika i da su ispunili obećanja olako data jednog avgustovskog dana. Ne samo da od silnih miliona nije bilo ništa, već se sada, očigledno, i ova privatizacija raskida bez bilo kakvih „penala” za Balkan enerdži, kao i odgovornosti za bilo koga drugog ko je u njoj učestvovao.

Izgleda da je uzalud Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) još u januaru prošle godine podnijela krivične prijave specijalnom državnom tužiocu za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija grčkog biznismena Viktora Restisa kroz dva privatizaciona aranžmana u Crnoj Gori, na ostrvu Sveti Stefan – i u beranskom Rudniku uglja.

Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac rekao je tada da dokumentacija koju posjeduju ukazuje da je Restis grupi, kao novom vlasniku Rudnika uglja, omogućeno da ne poštuje zakonske obaveze, da ne investira sredstva. Naprotiv, investitoru su činjeni ustupci i naknadno su donošeni aneksi kojima su im pomjerani rokovi za završetak obaveza. Ovakvo ponašanje, tvrdio je MANS, ukazivalo je na spregu pojedinaca iz Vlade, koja je morala da kontroliše ugovorne obaveze sa navodnim strateškim investitorom.

MANS je specijalnom tužiocu za organizovani kriminal tada podnio krivične prijave protiv ministra ekonomije Vladimira Kavarića i tadašnjeg ministra turizma Predraga Sekulića, ali i njihovih prethodnika u tim resorima Branimira Gvozdenovića, Branka Vujovića i Predraga Nenezića. Pored aktuelnih i bivših ministara i bivše glavne inspektorke za zaštitu prostora Nataše Brajović, krivična prijava je podnijeta i protiv najvažnijeg Restisovog čovjeka u Crnoj Gori Petrosa Statisa, zajedno sa članovima njihovog menadžmenta Konstantinosom Polimeropulosom i Teofanisom Statisom, a obuhvaćeno je još nekoliko osoba. MANS-ove krivične prijave nikada nijesu procesuirane.

Rudari beranskog rudnika u junu ove godine štrajkovali su u jami dok nijesu izdejstvovali zaostale zarade. Tada su bili u centru medijske pažnje, a svi koji su ih tokom štrajka obilazili obećavali su da će pokrenuti pitanje odgovornosti za ovu privatizaciju. Od svega nije bilo ništa, i oni se ponovo nalaze u bezizlaznoj situaciji.

„Zaposleni u rudniku ne znaju šta da rade. Ponovo nam se duguju četiri plate, radni staž nije povezan dvije godine. Moraju li se opet preduzimati neke radikalne mjere pa da nešto počne da se rješava. Moramo li ponovo u jamu” – pita predsjednik sindikata beranskog Rudnika mrkog uglja.

Danas je jasno da je Rudnik mrkog uglja u Beranama bio Restisova veš mašina za pranje para. Onda se iz nekih razloga pokvario filter na toj mašini i Grci više nemaju interes da je drže u svom vlasništvu. Pokvarenu i zaribanu, niko nije spreman da je preuzme u ruke.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo