Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Manjak kadra, višak ambicija

Objavljeno prije

na

Neuspjeli izbor za dekana na Fakultetu političkih nauka izazvao je buru koja se sa fakulteta prenijela u medije i posvjedočila o dubokim podjelama u ovoj univerzitetskoj jedinici. Prošle nedjelje Vijeće FPN-a nije izabralo dekana. Kandidatkinje Nataša Ružić i Olivera Komar su nakon tajnog glasanja deset članova Vijeća, dobile jednak broj glasova.

 

Ovo je drugi put da propada izbor za dekana, nakon što je ljetos Upravni odbor Univerziteta Crne Gore odbio jednoglasnu odluku Vijeća FPN da se za dekanicu ovog fakulteta ponovo izabere Sonja Tomović-Šundić. UO UCG je tada uslišio zahtjev Izborne komisije FPN-a da odbije kandidaturu zbog brojnih neregularnosti. Komisija je zauzela stav da Tomović-Šundić ne može biti ponovo kandidovana, jer je, suprotno pravilima, predložio Milan Marković, predsjednik Ustavnog suda, čiji je radni odnos na UCG u statusu mirovanja.

Marković već šest godina prima dio plate na FPN-u iako, za to vrijeme, nije održao nijedno predavanje, bila je kritika koju je uputila grupa profesora koja se protivila reizboru Tomović-Šundić. Profesori su ogorčeni i zbog toga što FPN angažuje drugog profesora kojeg plaća da drži časove za koje je Marković odgovoran.

Kako je za kandidaturu dekana potrebno 20 odsto članova Vijeća, kandidaturu Šundić-Tomović je podržao i Miloš Bešić.

Nakon što reizbor Tomović-Šundić nije uspio, Bešić je podržao kandidaturu Olivere Komar. Monitor je već pisao da imajući u vidu da je Bešić nezaposlen, on ne može ni biti član Vijeća, a kamoli podržavati nečiju kandidaturu.

Bešić nije ispoštovao zakon prilikom konkurisanja za izbor u akademsko zvanje vanrednog profesora na FPN-u u Podgorici. Procedura je jasna – kandidat je dužan da u roku od pola godine prije isteka izbornog perioda, petogodišnji ugovor mu je istekao 31. avgusta 2012, preda inicijativu za izbor u novo zvanje. Bešić to nije učinio. Inicijativu je predao nakon isteka ugovora, 3. septembra 2012. Iako formalno nezaposlen, Bešić redovno prima platu, predaje, podržava i glasa za kandidate za dekana.

Pored ovoga, Bešiću se toleriše što je protivzakonito godinama paralelno zapošljen na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, jedno vrijeme na Višoj školi za vaspitače u Kruševcu i Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Nakon što su dvije kandidatkinje dobile jednak broj glasova Vijeća FPN-a, u medijima su procurile informacije da su predstavnici studenata u Vijeću Budimir Aleksić i Miloš Pavićević svojim glasovima podržali Ružić. Podsjećamo da je glasanje bilo tajno.

Navodno, predstavnici studenata su glasali protiv volje većine studenata koja je iskazana u anketi koja je sprovedena neposredno prije glasanja za dekana. Rezultati tog istraživanja, koji su objavljeni na nekoliko Fejsbuk grupa vezanih uz FPN, pokazuju da je za Ružić 6,2 odsto studenata (ili samo 33 ispitana studenta), dok je Komar dobila impresivnu podršku 78,3 odsto, ili čak 414 studenata.

Prema saznanjima Monitora mentor ankete bio je metodolog Bešić. Da je Bešić studentima na samom Vijeću ponudio pomoć u sprovođenju ankete iako je član izborne komisije, potvrdila je i Ružić.

Treba li podsjećati da je jedan od razloga Bešićeve nedodirljivosti na fakultetu i to što je dugogodišnjim predizbornim spinovanjem javnosti dobro zadužio vladajuću koaliciju.

U Vijestima je nakon toga uslijedila i polemika između profesora FNP-a Filipa Kovačevića i kandidatkinje za dekana Olivere Komar.

Kovačević je optužio kandidatkinju za dekana Komar i Bešića, da su kreatori stvaranja atmosfere straha i šikane, te političke korupcije na fakultetu.

,,To što ste, na veoma ružan način koji ne priliči profesoru, pokušali da me definišete, klasifikujete i okarakterišete na osnovu pripadnosti političkim blokovima koji nemaju nikakve neposredne veze s izborima za dekana, nemam namjeru da prećutim”, kazala je u odgovoru Kovačeviću Komar.

Polemike, oštri stavovi i sukobi tokom dva pokušaja izbora dekana na FPN-u svjedoče o dubokoj podijeljenosti nastavnog kadra na ovom fakultetu.

FPN je jedan u nizu novoformiranih fakulteta na UCG. Odsjek za političke nauke je otvoren na Pravnom fakultetu 2003, u maju 2006. prerasta u zasebni fakultet. Osnivač i prvi dekan FNP-a, od 2003. do 2010. je Srđan Darmanović. On 2010. postaje ambasador Crne Gore u SAD, čime je i zvanično postao dio režimske strukture.

Kako je profesor Darmanović ambasador a Marković predsjednik Ustavnog suda, FPN ima samo šest predavača, sa čak 23 gostujuća profesora sa UCG i 11 gostujućih profesora iz Beograda i dva iz Zagreba.

Od predavača na FPN-u akademsko zvanje profesora imaju Tomović-Šundić i Saša Knežević, ostalo su docenti Miloš Bešić, Boris Vukićević, te Ružić i Komar. Zbog nedostatka kadrova, došlo se u situaciju da docentkinje, Ružić je doktorirala 2010, a Komar 2012, budu kandidatkinje za dekana. U akademskoj praksi za dekana se biraju redovni ili vanredni profesori.

Usljed raznih pritisaka FPN je do sada napustilo više predavača. Indikativan je slučaj profesora Milana Popovića, koji je na tom fakultetu bio od osnivanja, da bi ga napustio 2008.

Kada su krajem 2009. Filipu Kovačeviću ukinuta dva izborna predmeta na FPN-u nakon čega je on kazao da to nije jedinstven slučaj te da se slične stvari dešavaju svim slobodomislećim profesorima na UCG, Milan Popović je u intervjuu Vijestima kazao: ,,Filip Kovačević je potpuno u pravu. Naravno, nije riječ samo o njemu i stanju na FPN-u. Da je riječ o najbrutalnijoj političkoj diskriminaciji pokazuju i slučajevi profesora Filipa Radunovića, Milke Tadić-Mijović, moj slučaj, i mnogi drugi. Takva situacija je i na cijelom UCG, a kao što su neke kolege kazale, i u čitavom društvu”.

Sve ovo je doprinijelo dodatnom umanjenju ionako skromne predavačke baze FNP-a. Izvori Monitora kažu da je nakon Darmanovićevog odlaska Sonja Tomović-Šundić održavala status kvo na fakultetu. Kao primjer navode nerješavanje Bešićevog neregularnog statusa.

Aktuelnoj dekanici FPN Sonji Tomović-Šundić mandat ističe 1. novembra. Potom bi Upravni odbor Univerziteta Crne Gore trebalo da riješi pitanje izbora novog dekana FPN-a. Iz Univerziteta je najavljeno da se na FPN-u neće uvoditi prinudna uprava, već će UO UCG imenovati vršioca dužnosti. SA FPN-a su najavili da će izbori za dekana biti održani i po treći put. Novi red anketa, prepucavanja i zakulisnih radnji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo