Povežite se sa nama

MONITORING

GRANIČNI SPOROVI BIVŠIH SFRJ REPUBLIKA: Omeđena pamet

Objavljeno prije

na

Pitali hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, uoči dugo očekivanog susreta sa slovenačkim kolegom Mirom Cerarem oko graničnog spora između dvije zemlje, da li je Hrvatska u evropskim očima nesimpatična zbog neriješenih pitanja sa susjedima. ,,Ne bih rekao da smo nesimpatični. Ali postoje tendencije da se stavi nekakva etiketa da smo nekakav nestaško koji ima malo nešto sa Mađarima, malo nešto sa Slovencima, malo s BiH, malo sa Srbijom” – odgovorio je.

,,Malo nešto”, međusobno ima većina zemalja bivše SFRJ, samo se Makedonija ne pominje. Nestašluka na sve strane.

Crna Gora, na primjer, godinama gordo i u tišini pati zbog nestašluka koje joj susjedi priređuju oko granica. Zvanična Podgorica čvrsto se drži stava da problemi ne postoje i diči se dobrosusjedskim odnosima. Kad u kosovskom parlamentu plaču od suzavca koji je redovno pratio pokušaje usvajanja Sporazuma o razgraničenju sa Crnom Gorom, kod nas to mediji proprate uglavnom kao zanimljivost.

Ovih dana je iz vlade potvrđeno da je kosovski premijer Ramuš Haradinaj pozvao crnogorskog kolegu Duška Markovića u posjetu, te da će njen termin tek biti usaglašen. Poručili da je pitanje demarkacije granice za Podgoricu završena stvar. Zvanična Crna Gora pozvala je Kosovo da u parlamentu potvrdi Sporazum, što je, kako su podsjetili, ,,više puta zatraženo i sa najviših adresa u Briselu i Vašingtonu”.

Demarkacija granične linije sa Crnom Gorom predstavlja jedan od najvećih problema institucija Kosova. Sporazum ne može da prođe u parlamentu zato što mu se, pored opozicionog Samoopredjeljenja, protive i stranka premijera Ramuša Haradinaja, Alijansa za budućnost Kosova i Inicijativa za Kosovo zamjenika premijera Fatmira Ljimaja. Protiv su i poslanici Srpske liste koji smatraju da bi glasanje za taj zakon značilo priznanje Kosova kao nezavisne i suverene države. Usamljeno zvuči predsjednik Kosova Hašim Tači kad poziva poslanike da u parlamentu ratifikuju Sporazum.

Demarkacija granične linije sa Crnom Gorom je uslov liberalizacije viza za građane Kosova. Ni njih, kao ni građane Crne Gore, naravno, niko ništa ne pita.

Čvrsti stav crnogorske vlasti da je priča o razgraničenju sa Kosovom

završena, prosto, ne tretira primjedbe koje su, u vrijeme potpisivana Sporazuma stizale sa terena, prije svega iz Rožaja. ,,Promijenjena granica se sa polovine grebena Hajle spušta ka teritoriji Rožaja preko Brahim brijega do Uljare i dalje se veže ka planni Ahmici. Ovakvim položajem granice strana koja je pripadala Rožajama i preko koje ide pješačka staza kao i jedini pristupni put sada su na teritoriji Kosova, a nama ostaju samo djelovi litice”, objašnjavao je planinar i vodič iz Rožaja Semir Kardović. Na drugoj strani, kako je objašnjavao, u regiji Štedima Crna Gora je dobila teritoriju i katune koji su oduvjek koristili Kosovari a nikada stanovnici Rožaja.

Na Kosovu različiti izvori tvrde da je Crnoj Gori darivano između 70 i 150 kvadratnih kilometara. Raspon između te dvije cifre govori ponešto o ozbiljnosti procjenjivača. Upućeni u Crnoj Gori smatraju da da je istina da je Crnoj Gori dodata nova teritorija, najviše u regionu Čakora ka selu Kućiste u Rugovi, ali da je gubitak na području Hajle nenadoknadiv.

Na drugoj strani države, oko Prevlake, zvanična Crna Gora izjašnjava se – kako kad. Nekad to jeste, nekad nije otvoreno pitanje.

,,Razgraničenje na Prevlaci za nas nije otvoreno pitanje u političkom smislu”, kazao je u martu ove godine za Hinu crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. U septembru je u Podgorici ocijenio da Crna Gora i Hrvatska imaju otvoreno pitanje Prevlake koje bi trebalo riješiti bilateralno. Oba puta je, doduše, kazao da će, ako se ne dogovore, stvar biti riješena međunarodnom arbitražom.

Za Prevlaku, od 2002. važi Protokol o privremenom režimu. Glavnim problemom smatra se razgraničenje na moru.

U Bosni i Hercegovini je utihnula, prije neku godinu burna, rasprava o tome da između pet i sedam kilometara morske obale u Sutorini kod Herceg Novog pripadaju BiH.

BiH, logično, ima mnogo više problema oko razgraničenja sa Srbijom. Od oko 335 kilometara granice, sporno je, prema srpskim izvorima oko 40. Riječ je o područjima kod Zvornika, odnosno Bajine Bašte, zatim dio kroz koji prolazi pruga Beograd-Bar i dio oko opštine Priboj, koja je razdvojena teritorijom opštine Rudo.

Pruga Beograd-Bar oko 12 kilometara prolazi kroz BiH, a na njoj se nalazi i stanica Štrpci. Beograd traži da cijela teritorija oko pruge u potpunosti pripadne Srbiji. U opštini Priboj sporni su putevi, a, kako pišu mediji u regionu, problemi koje mještani imaju riješeni su tako što je postignut sporazum o slobodnom prolasku kroz BiH preko graničnih prelaza.

Ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak najavljivao je da će posao oko utvrđivanja granice sa Srbijom biti završen do kraja godine, i da će uključivati ,,takozvanu razmjenu teritorija” kod opština Rudo i Štrpci.

Nije se čulo da se to desilo.

Mnogo problema, kazao je tada ministar Crnadak, BiH ima oko granice sa Hrvatskom. Ovoga ljeta parlament BiH je najavio da će ponovo otvoriti pitanje gradnje Pelješkog mosta kojim Hrvatska planira da poveže svoju teritoriju, kao i problem razgraničenja na moru.

Međudržavna granica između BiH i Hrvatske dugačka je čak hiljadu kilometara, a sporno je, pišu mediji i ovim zemljama, oko pet odsto. Jedan dio odnosi se upravo na morsku granicu, odnosno razgraničenje kod Neumskog zaliva.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 1999. Ugovor o državnoj granici koji države stranke tog ugovora nisu ratifikovale, pa se primjenjuje privremeno.

Između Srbije i Hrvatske glavni spor je granica na Dunavu. Da li će se granična linija ,,povući” po sredini rijeke, kako hoće Beograd ili po katastru, kako želi Zagreb, pitao se ovoga ljeta beogradski Blic uz konstataciju da se rješenje ni ne nazire. Stav Srbije glasi: granica treba da ide sredinom Dunava, dok se Hrvatska zalaže za određivanje granice po katastarskom principu, jer je – kažu – rijeka promijenila tok. Primenjivanjem takvog modela, djelovi opština Apatin, Sombor i Bačka Palanka pripali bi Hrvatskoj.

Međuvladina komisija, formirana kako bi riješila ovo pitanje, za 15 godina se sastala devet puta.

Priče oko granica ovoga ljeta bile su posebno potaknute nakon odluke Arbitražnog suda za granični spor između Hrvatske i Slovenije koji je riješio da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora.

Hrvatska nije priznala tu odluku jer se ranije povukla iz arbitraže zbog ,,teške povrede arbitražnog postupka”.

Susret hrvatskog i slovenačkog premijera sa početka teksta nije promijenio ništa. Za Hrvatsku je pitanje granice i dalje na stolu, dok

Slovenija ,,apsolutno poštuje arbitražnu odluku i vjeruje da je ta odluka obvezujuća za obje države”.

Spor između Hrvatske i Slovenije pokazuje da problemi među bivšom braćom ne nestaju ulaskom u EU. Svačega ima u pričama oko graničnih sporova među državama koje je nekad vezivalo bratstvo i jedinstvo. Postoji verzija da je granica između Kosova i Crne Gore nacrtana na osnovu ,,jedne karte JNA iz 1953. godine”, a mediji u Hrvatskoj objavljivali su da Slovenija od Beograda traži originale stotinu međunarodnih ugovora potpisanih u vrijeme dviju Jugoslavija, među kojima su i Rapalski ugovor i Osimski sporazumi kojima je nakon Drugog svjetskog rata bila definitivno utvrđena granica Italije i tadašnje SFRJ.

Kolumnista Večernjeg lista Dejan Šorak napisao je: ,,Postoje i ugovori nazvani po jednome talijanskom gradu, kojima smo prvi put u povijesti nešto ušićarili, ali nisam siguran da ih je pristojno spominjati, a zovu se Osimski ugovori iz pradavne 1975. u jednoumnome mraku vladavine Zloglasnoga. No možda i nismo bili dobili koliko se čini, jer bez Osimskih ugovora uopće ne bi bilo našega pograničnoga spora sa Slovenijom, jer cijeli bi Piranski zaljev bio talijanski”.

I tako mi možemo hiljadu godina. I tisuću, ako vam je draže.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo