Povežite se sa nama

MONITORING

POSLOVI MLADOG ĐUKANOVIĆA: Sipaj, ne pitaj

Objavljeno prije

na

Prvog radnog dana nove 2018. godine, Ministarstvo ekonomije objavilo je radosnu vijest – sin dugogodišnjeg premijera Mila Đukanovića, Blažo, realizovaće treću fazu Vladinog projekta Solarni katuni i ugraditi 54 fotonaponska sistema na crnogorskim katunima. Za taj će posao iz budžeta biti izdvojeno 55 hiljada eura.

Nije bilo iznenađenih. A i nije neka para, pomislili su sigurno mnogi. Crkavica spram miliona porodice Đukanović sa Forbsove liste. Kako god, niko više i ne pita kako to mladi Đukanović od države dobija još jedan posao iz oblasti solarne energije kao jedini ponuđač, jer konkurencija – naprasno odustane. Valjda rođen pod srećnom zvijezdom magičnom, što bi rekao Balašević.

Posao treće faze Solarnih katuna, kompanija Blaža Đukanovića i njegovog poslovnog partnera Ivana Burzanovića, BB Solar, dobila je tako što je konkurentska firma Elko DOO iznenada odsutala od cijele priče. Prethodno je Ministarstvo ekonomije, na čijem je čelu Vladimir Kavarić, dva puta dodijelilo Đukanovićevoj firmi BB Solar posao nabavke i instalacije solarnih sistema na katunima, ali je oba puta Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki donijela rješenje o poništenju odluka resora ekonomije zbog kršenja Zakona o javnim nabavkama.

Ministarstvo ekonomije potom odbija obje kompanije, i Elko i BB Solar, zbog neispravnih ponuda. Na tu se odluku žali Đukanović, a Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki uvažava njegovu žalbu, nakon čega mu Vlada dodjeljuje ovaj posao. Elko se žali na odluku Komisije, i onda sasvim iznenada, niko ne zna zašto – odustaje od žalbenog postupka.

Nije to prvi put. Slično se desilo i u maju 2013. godine kada je Vlada objavila poziv za javno nadmetanje za posao postavljanja solarnih panela na tzv. Eko zgradi u Podgorici. Tada se za taj veliki posao, vrijedan gotovo milion eura, javljaju dva konzorcijuma – ETG group i Popović elektro sistem, i konzorcijum koji su činile Đukanovićeva BB Solar i još dvije podgoričke kompanije – Televex i Tošković. Mlađi Đukanović je u to vrijeme bez iskustva u ovom poslu, pa se morao udruživati jer su opisani poslovi obuhvatali i djelatnosti koje njegov BB Solar ne pokriva. On se u biznis sa solarnom energijom uključio samo godinu ranije, i to preko projekta Vlade Crne Gore.

Kao i sada, tender za Eko zgradu je najprije obustavljen, jer su ponude bile neispravne. Potom se, opet po istom receptu, na drugi poziv javlja samo konzorcijum u kom je Đukanovićev BB Solar. Koji naravno dobija posao. Nije bilo pojašnjenja zašto je od ovog unosnog posla odustao konkurentski konzorcijum koji je zadovoljavao sve stručne uslove. I ne samo to, konzorcijum ETG group i Popović elektro sistem koji je iznenada odustao, odbijen je na prvom nadmetanju jer su za nabavku i ugradnju panela ponudili tri hiljade više od 816.000 eura koliko je nabavku vrednovala Direkcija, dok je Đukanović, s druge strane odbijen, jer nije imao tražene licence. Ali je na kraju ipak dobio posao. Srećna zvijezda opet, valjda.

Solarni katuni i Eko zgrada, nijesu jedini poslovi Đukanovićeve kompanije BB Solar koje je finansiralo Ministarstvo ekonomije. Tokom 2014. godine, dok je na čelu Vlade bio otac Milo Đukanović, BB Solar je uključen u projek-at Montesol, kao jedna od firmi koja je instalirala solarne kolektore. U taj projekat beskamatnih kredita za domaćinstva radi ugradnje solarnih kolektora, koji je Vlada započela početkom 2011, Ministarstvo ekonomije je mladog Đukanovića uključilo naknadno, bez jasnog opravdanja, o čemu je Monitor već pisao. Na tenderu 2011. dvanaest kompanija dobilo je licence za taj posao, da bi Ministarstvo ekonomije bez jasnog razloga, 2012. organizovalo novi tender, nakon kojeg je licenca dodijeljena i BB Solaru. Takođe, Đukanovićev BB Solar bio je uključen i u projekat Energy wood Ministarstva ekonomije, kojim se subvencioniraju krediti za domaćinstva za ugradnju sistema za grijanje. Malo po malo, bez iskustva i zahvaljući prvenstveno poslovima sa državom, kompanija Blaža Đukanovića osvaja tržište. Najviše kaplje iz budžeta. Kako je objavio Dan u junu prošle godine BB Solar je bio angažovan na 13 projekata milionske vrednosti koji su reali-zovani ili se realizuju. ,,Vrijednost samo sedam od 13 projekata dostiže mili-onske iznose a uglavnom su to poslovi koji su im povjereni od države, te ih plaćaju poreski obveznici”, pisao je taj list.

Prema posljednjem finansijskom izvještaju, BB Solar posjeduje i značajnu imovinu. Prijavili su 1.777.444 eura, od čega je vrijednost nekretnina 733.161 euro.

Osim projekata sa državom, tu su i subvencije za zelenu energiju. Vlada Mila Đukanovića donijela je uredbu po kojoj građani, preko računa za struju, plaćaju povlašćene proizvođače takozvane zelene energije. I Blaža među njima.

Mladi Đukanović nije stao na solarnoj energiji. Tokom 2014. godine formirao je i BB Hidro i krenuo u poslove gradnje mini hidroelektrana. Do sada je dobio dvije dozvole za izgradnju malih hidroelektarna, ali je od posljednje, na dijelu rijeke Bistrice u području Kolašina, naknadno odustao.

Vladini zvaničnici, kad ih priupitaju za poslove mladog Đukanovića uredno ponavljaju – dobio je posao legalno i zakonito, ne možemo ga odbiti samo zato jer je sin bivšeg premijera. Pa, ono i ne. Tako je kad napraviš sistem u kom pripravnik državnik dospije na Forbsovu listu najbogatijih sa skromne plate, a njegov potomak iz školske klupe dobije milionsku priliku. Tu ne pomažu zakoni.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo