Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI MANDAT ZORANA ĐIKANOVIĆA: Nagrada za ubicu tržišta kapitala

Objavljeno prije

na

To, valjda, može samo u crnogorskom parlamentu. Najavljen kao predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) Zoran Đikanović došao je u Skupštinu da poslanicima obrazloži finansijski plan nezavisnog regulatora na ovdašnjem tržištu kapitala. Vladajuća većina bila je spremna da dragog i starog gosta (Đikanović je na čelu KHOV od 2002. godine) dočeka kako dolikuje. I završi mu to zbog čega je došao.

Rutinu je poremetio nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović obavještavajući parlament da je Đikanovićev mandat istekao prije pola godine – tačno 6. juna 2017. Da li predsjednik KHOV-a nije znao za taj detalj iz svoje radne biografije? Ili nije htio da u pred novogodišnjoj gužvi nepotrebno opterećuje poslanike informacijom da ga lažno predstavljaju, pošto on više nije predsjednik, nego samo zaposleni u KHOV?

Umjesto da ispita i, eventualno, sankcioniše učinjeni propust, Vlada je odlučila da po hitnom postupku ispravi uočenu nepravdu prema čovjeku koji je svojim (ne)činjenjem zadužio mnogobrojne pripadnike tranzicione političko-ekonomske elite. Pa je po hitnom postupku, ,,na telefonskoj sjednici uz učešće većine ministara” donijeta odluka da se Skupštini predloži izbor novog saziva KHOV. Uz, podrazumijeva se, Zorana Đikanovića kao novog-starog predsjednika.

Kao što to i biva u aktuelnom parlamentu, pokazalo se da je Vladina želja zapovijest za poslanike vladajuće koalicije. Pa je Đikanović, valjda po peti put, izabran na istu funkciju. Da tragikomedija bude kompletna, izbor je izvršen po starom Zakonu o tržištu kapitala, iako je prethodno, na istoj sjednici Skupštine, usvojen novi Zakon, koji će na snagu stupiti osam dana po objavljivanju u Službenom listu.

„Način na koji je izabrana nova KHOV je dokaz da se, i u novom zakonskom okviru, nastavlja kadrovski i institucionalni kontinuitet na tržištu kapitala, koji je to tržište praktično doveo do dna”, ocijenio je poslanik Damjanović.

,,Ako je berza ogledalo privrede, onda je ova Skupština ogledalo demokratije u Crnoj Gori”, prokomentarisao je Mladen Bojanić. A nekadašnji direktor NEX berze i doskorašnji poslanik zna o čemu priča.

Usresredimo se na ekonomski dio te priče.

Zoran Đikanović i njegova (i doslovno) KHOV u žižu interesovanja ovdašnje javnosti našli su se prije nekih pet godina, tokom prošlog reizbora njenih funkcionera. Već tada je bilo jasno da je, pod dirigenstkom palicom KHOV, crnogorsko tržište kapitala svedeno na bolesnika priključenog na aparate. ,,To je bilo jednosmjerno tržište u kojem su veliki broj malih prodavaca svoje akcije prodavali malom broju ljudi bliskih predsjedniku DPS-a”, ocijenio je Nebojša Medojević.

Tadašnji podaci da KHOV ima više zapošljenih nego što je u tom trenutku bilo aktivnih brokera u Crnoj Gori (nekada se tim poslom bavilo 150 brokera organizovanih u 33 aktivne brokerske kuće) samo su pokazivali razmjere sunovrata. ,,Nakon propasti velikog broja učesnika na tržištu kapitala, brokera i investicionih fondova, na red je došla i KHOV koja je sasjekla granu na kojoj sjedi”, analizirao je Bojanić.

Čast i obaveza da brani KHOV i interese njenih mentora pripala je Đikanoviću. „Na smanjenje prometa na tržištu kapitala uticalo je i to što je veliki dio imovine, posebno najkvalitetnije hartije od vrijednosti, založen kod banaka za kredite koji su i dalje aktivni, tako da su i te akcije van obrta”. Dodatno, Đikanović je pokušavao da odgovornost prebaci u tuđe dvorište, objašnjavajući kako tržište kapitala ,,ne može biti bolje od privrede, kao ni od kupaca i prodavaca”.

Po istom modelu, Đikanović je i ranije objašnjavao berzanske gubitke. Jednom je krivac bio SDP i njegovo insistiranje da se odustane od obećane promocije Olega Deripaske kao vlasnika Termoelektrane u Pljevljima. Drugi put jačanja konkurencije na regionalnom tržištu. ,,Desila se primarna emisija akcija Hrvatskog Telekoma koji je privukao dvije milijarde eura. To je realan novac iz okruženja, koji su ljudi, prodajući akcije, prikupljali da bi učestvovali”, pravdao je Đikanović pad vrijednosti domaćih akcija i najavljujući povratak kupaca na crnogorsko tržište kapitala koje je, po njemu, bilo jedno od ,,najvećih reformskih dostignuća”.

Krivac je tražen i među onima koji su, prema sudu interesno uvezanih obožavaoca lika i djela profesora Veselina Vukotića, snosili odgovornost što je vlada Željka Šturanovića napustila tzv. neoliberalni koncept ekonomskog razvoja.

Doduše, nije manjkalo ni onih kojima je već tada bilo jasno o čemu se radi. I kako će se završiti. Tripko Krgović, tadašnji direktor brokersko-dilerske kuće Moneta tvrdio je još tada (2007. godina) da su crnogorskom tržištu kapitala neophodne promjene: ,,Moramo sebi priznati da smo najgori u regionu, a ne nekakvo reformsko dostignuće”.

Slično je na tadašnja dešavanja gledao i Mladen Bojanić. ,,Ako je nešto dobro u ovom padu, to je što izlaze na vidjelo problemi koji su prije par godina gurani pod tepih i na koje se, u uslovima opšteg rasta cijena, nije obraćala pažnja”. On je na nadolazeće probleme ukazivao mnogo ranije. U intervjuu Monitoru 2004. godine upozoravao je: ,,Na crnogorskim berzama, uglavnom, imamo trgovinu koju bih opisao kao tržište preduzeća, a ne tržište hartija od vrijednosti. Sve se, u suštini, svodi na kupovinu akcija dok neko ne bi dostigao većinski paket od 51 odsto”. Istovremeno je, pokazaće se prilično precizno, identifikovao najveće mane domaćeg tržišta kapitala: ,,To su nedovoljno razvijeno korporativno upravljanje, slabi poslovni izvještaji kompanija, nezaštićenost malih akcionara i neodmjerene izjave raznih analitičara i političara”.

Đikanović i društvo nijesu imali sluha za upozorenja. Ali su uložili mnogo truda da dokažu kako nijesu imali nikakve veze sa strahovitim padom berzanskih cijena i ogromnim gubicima koji su nastali.

Dok su stvari (berzanski indeksi) išli uzbrdo, pričala se neka druga priča.

,,Tržište kapitala je najveći reformski uspjeh u Crnoj Gori, na kojem je do sada zaradilo 400 hiljada crnogorskih građana”, zorio se predsjednik KHOV-a prije 10-11 godina, u vrijeme kada mu nije bilo mrsko da se i preko plaćenih oglasa pohvali: „Oni koji su uložili na tržište kapitala jedan euro 2000. godine, u maju 2007. imali su 400 eura. Ako ste 2002. godine oročili euro danas imate dva”.

Navedeni oglas objavljen u magazinu Montenegrobiznis izazvao je oštru reakciju zvaničnika Centralne banke Crne Gore. ,,Nacionalni regulator mora biti realan kada promoviše svoj posao, umjesto da na nefer način informiše javnost”, ustvrdio je tadašnji predsjednik Savjeta CBCG Ljubiša Krgović, uz konstataciju da se ,,zbog ovakve reklame hapsi u SAD”.

Krgovićevim kritikama pridružio se i nekadašnji glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris, navodeći da reklama KHOV nije tačna. Fabris je podsjetio da Zakon o hartijama od vrijednosti zabranjuje širenje lažnih vijesti. ,,KHOV bi morala da pokrene istragu protiv same sebe zbog širenja dezinformacija”. Stavove zvaničnika CBCG potvrdio je i ekonomski analitičar Milenko Popović: ,,Slažem se sa onim što su rekli Krgović i Fabris, koje je samo uljudnost sprečavala da kažu teže riječi na račun Komisije. Regulatorna komisija, umjesto da spriječi brokere, dilere, finansijske konsultante, u širenju pretjeranog optimizma, učestvuje u širenju tržišne euforije i čak se koristi netačno aranžiranim informacijama”.

Iz Komisije su ponavljali da u objavljenoj reklami ne vide ništa sporno, pošto je ona, tvrdili su, istinita. Do danas nam, međutim, nijesu saopštili ime makar jedne kompanije čije su akcije porasle navedenih 400 puta.

To, doduše, više i nije tako važno. Pošto bi, kada bi imali dosljednosti i novca, iz KHOV danas platili objavljivanje oglasa nalik na ovaj: Ako ste 2007. na tržište kapitala uložili 100 eura danas imate 15. Pod uslovom da ste mudro investirali.

Neka podaci govore: Akcije Telekoma pale su sa 9,2 na 1,5 eura. Skoro šest puta. Plantaže su se srozale sa 2,38 na 0,125 eura za akciju. Bezmalo 20 puta manje. Ili Elektroprivreda. Akcije najvrjednije crnogorske kompanije stigle su sa nekadšnih 11,8 na sadašnjih 3,2 eura za akciju. Dva puta manje od nominalne vrijednosti akcija. Što znači da na berzi EPCG danas vrijedi oko 420 miliona. Približno onoliko koliko su 2009. Italijani platili za manje od polovine njenih akcija.

U čemu je Đikanovićev grijeh? Analitičari cijene kako se, umjesto zaštite manjinskih akcionara, KHOV „uglavnom bavi zaštitom pojedinih investitora koji su ostvarivali profit na uštrb ostalih, a to se vremenom urušilo jer nije moglo da funkcioniše tržište u kome samo grupica ljudi može da zaradi novac, dok svi ostali trpe štetu zbog zloupotreba i neefikasnog nadzora”. Postoji niz primjera koji potvrđuju ovu tvrdnju.

KHOV je godinama tolerisala činjenicu da Telekom AD kompanija rangirana na A listi crnogorskih berzi godinama nije objavljivala završni račun za privatizacionu 2005. godinu. Berzanski kontrolori u Njujorku nijesu. Zato su zbog nepravilnosti počinjenih na teritoriji Crne Gore Dojče Telekom i njegove ćerke firme – Matav i Telekom Crne Gore – u SAD platile skoro onoliko koliko ih je koštao većinski paket akcija nekada najprofitabilnije crnogorske kompanije. Olakšavajuća okolnost Đikanoviću i KHOv-u može biti to što ni crnogorsko pravosuđe, ni poslije 12 godina, nema snage da pravno zaključi ovu priču.

KHOV se 2009. proglasila nenadležnom za očiglednu zloupotrebu moći kojom su Monte adria broker (firma koju su osnovali bliski srodnici V. Vukotića i Z. Đikanovića) i Prva banka dobile milione vrijedno ekskluzivno pravo posredovanja u kupoprodaji akcija EPC između A2A i manjinskih akcionara. To im, međutim, nije smetalo da na zahtjev tužilaštva kažu kako je sporni posao u skladu sa zakonom.

,,Nijeste valjda očekivali od lopova da prizna da je lopov”, zapitao se Vasilije Miličković, podnosilac krivične prijave i predsjednik Udruženja manjinskih akcionara EPCG. Odgovora, nije bilo. Ili je i nedavno ekspresno reimenovanje predsjednika KHOV-a vrsta institucionalnog odgovora na dilemu kome služi KHOV – zakonu ili vlastima. Uostalom, Elektroprivreda je opet na dnevnom redu Đikanovićeve Komisije. Taj potpis će da vrijedi više od 50 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo