Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA – EKONOMSKE PARALELE: Šta je bilo, a šta nas čeka

Objavljeno prije

na

Crnogorske privrednike, političare i analitičare pitali smo šta je obilježilo crnogorsku ekonomiju u 2017. A šta očekuju da bi je moglo obilježiti u narednoj godini

SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR UPCG: Čekamo novi zakon o radu

I pored određenih pozitivnih kretanja koja su se desila, 2017. godina je bila i teška i izazovna, posebno za mala i srednja preduzeća koja čine oko 99 odsto privrede Crne Gore. Prema posljednjim podacima CBCG (od 30. novembra), na listi onih čiji su računi u blokadi nalazi se čak 12.711 preduzeća i preduzetnika, što je više u odnosu na stanje iz oktobra. Dodatno, treba podsjetiti da članstvo UPCG iz dana u dan ukazuje da redovno poslovanje preduzeća otežavaju nestabilan i nepredvidiv regulatorni okvir, problemi u implementaciji zakonskih rješenja, siva ekonomija i nelojalna konkurencija, otežana naplata potraživanja, neujednačena praksa u postupanju upravnih i sudskih organa (naročito inspekcijskih), neodmjerena kaznena politika kojom se (često) zanemaruje težina prekršaja i ekonomska snaga obveznika, kao i brojni fiskalni i parafiskalni nameti na nivou države i lokalnih samouprava – što su potvrdili i podaci iz istraživanja koje je UPCG objavila 24. novembra, u okviru svog Izvještaja o parafiskalitetima u Crnoj Gori.

Nakon dvije godine, tripartitna radna grupa je konačno završila rad na kreiranju Nacrta Zakona o radu. Iako isti sadrži određena rješenja koja su kvalitetnija u odnosu na ona regulisana važećim zakonom, postoji izvjesna bojazan od amandmanskog djelovanja u Skupštini koje može dovesti u pitanje obezbjeđenje suštinske zaštite i zaposlenih i poslodavaca.

U dijelu procesa pristupanja Crne Gore u EU, otvorena su nova pregovaračka poglavlja, što ukazuje na napredak po pitanju sprovođenja reformi i ispunjavanju kriterijuma za članstvo. Takođe, važan događaj koji je obilježio 2017. godinu je ulazak Crne Gore u članstvo NATO od kojeg se očekuje da, uz obezbjeđenje političke stabilnosti, na duži rok doprinese i podrži ukupne procese ekonomskog razvoja zemlje.

Izgradnju autoputa Bar–Bo¬lja¬re koja je u toku, uz evidentan infrastrukturni značaj, karakterišu i ekonomske performanse prepoznate kroz angažman domaćih preduzeća, njihovo povezivanje sa stranim partnerima, kao i otvaranje novih radnih mjesta.

Iako donešene 2017. godine, mjere fiskalne konsolidacije obilježiće ekonomske aktivnosti i tokom 2018., posebno u smislu uvećanja opšte stope PDV na 21 odsto. UPCG brine da će povećanje PDV-a uticati i na povećanje opšteg nivoa cijena, smanjenju kupovne moći stanovništva i na pad potražnje, što će se negativno odraziti na sposobnost plasiranja proizvoda i usluga od strane preduzeća, i samim tim na njihove prihode.

Mjere koje su predložene predstavljaju „najlakši” mehanizam prikupljanja javnih prihoda. Povećanje stope PDV, uvođenje novih akciza i povećanje postojećih su mjere koje dovode do uzimanja novca iz skoro praznih džepova privrede i građana. Šta može biti rezultat ovih mjera? Upravo kontra efekat, smanjeni prilivi sredstava u Budžet uslijed opšteg pada kupovne moći građana te dodatnog slabljenja privrede. Pitamo se da li je ovo stvarno scenario koji želimo da se desi u narednom periodu.

Takođe, za narednu godinu je najavljeno da će nacionalni Socijalni savjet raspravljati o mogućnosti povećanja iznosa minimalne zarade, kao i promjeni metodologije obračuna iste. Shodno tome, inicijativa UPCG će biti usmjerena ka tome da se razmotri uvođenje neoporezivog dijela osnovne zarade.

UPCG očekuje da će 2018. obilježiti intezivniji rad Vlade na suzbijanju sive ekonomije, ukidanju brojnih postojećih parafiskalnih nameta, kao i eliminisanju svih ostalih vidljivih i nevidljivih biznis barijera koje vode stvaranju ambijenta za održiva preduzeća.

MLADEN BOJANIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR

MONITOR: Šta je obilježilo crnogorsku ekonomiju u 2017. godini?
BOJANIĆ: Dodatnim bogaćenjem već privilegovanih pojedinaca ostali građani nisu postali bogatiji.

MONITOR: Šta će obilježiti 2018-u?
BOJANIĆ: Ekonomija Crne Gore zavisiće od Vlade koliko i izgradnja autoputa od ministra saobraćaja Osmana Nurkovića.

DEJAN MIJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR I ČLAN PREDSJEDNIŠTVA URA: Postali smo klijenti MMF i SB, slijedi rasprodaja

Ispunila su se, nažalost, tačnim upozorenja stručne javnosti da će dugo odlaganje strukturnih reformi i gradnja parčeta autoputa od Smokovca do Mateševa za 1,2 milijarde eura dokrajčiti budžet i da će Crna Gora na duže vrijeme postati klijent MMF i Svjetske banke (SB). Crnogorska vlada se bez njihove podrške više ne može zaduživati ni radi otplate kredita a one za uzvrat zahtjevaju strogu štednju, tj. smanjenje plata, penzija i socijalnih davanja koji će najmanje tri godine usporiti privredni rast i zapošljavanje. Uz to, međunarodne finansijske institucije i Evropska komisija su stavile veto i na državno finansiranje sljedećih dionica autoputa, pa će ispasti da smo milijardu uložili u Ski rezort Bjelasica. Svega ovog ne bi bilo da je prije par godina prioritet dat ulaganju u manje ali produktivnije investicije širom države. Pitanje je, međutim, da li bi isti donosioci odluka drugačije postupili da su to tada znali, jer je njima i njihovim građevinskim tajkunima ovo parče autoputa znatno podiglo standard.

U narednom periodu možemo očekivati znatno ubrzanje napora da se rasprodaju preostala državna preduzeća, uključujući i Elektroprivredu Crne Gore, jer se jedino od njene potpune privatizacije u kratkom roku mogu očekivati značajniji prihodi koji mogu amortizovati nezadovoljstvo zbog prinudnih mjera štednje i osigurati opstanak postojeće garniture na vlasti. Pošto je usvojen i novi Zakon o planiranju prostora koji je izuzeo opštine i građanstvo iz procesa odlučivanja, od dosadašnih vlastodržaca se takođe mogu očekivati znatno agresivniji pokušaji rasprodaje preostalih prestižnih lokacija na primorju, kao što su Buljarica, Jaz, Kraljičina plaža, Valdanos, Ada Bojana, Boka i druge, uz znatnu ,,efikasniju” eksproprijaciju većinskog privatnog zemljišta. To je možda nepopularno, ali kreativnijih i manje bolnih projekata za sada nema ni u nagovještaju.

ALEKSA LUKIĆ, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR ERSTE BANKE: Turizam i autoput pogurali BDP

Godinu su, globalno gledajući, obilježili geopolitički događaji, odmjeravanje ekonomskog i političkog uticaja velikih sila, događaji na Bliskom istoku, pregovori o Bregzitu. Crna Gora je takođe dio te šire slike, što se možda najkonkretnije potvrdilo ovogodišnjim prijemom u Sjevernoatlantsku alijansu. Taj događaj će svakako imati i efekte na lokalnu ekonomiju.

U ekonomskoj sferi, najupečatljiviji događaj u ovoj godini u Crnoj Gori je snažan rast BDP-a, mnogo jači od očekivanog i planiranog, a koji je ostvaren zahvaljujući izuzetno dobroj turističkoj sezoni koja je ostvarila dvocifreni rast i realizaciji infrastrukturnih projekata. Konkretno, gradnja dionice auto-puta je doprinijela rastu ekonomije, a ohrabruje to što je realizacija tog kapitalnog projekta „povukla” sa sobom i domaće kapacitete u sektoru građevine, transporta, trgovine… Već je izvjesno da će BDP porasti za više od četiri odsto u 2017.

U sektoru finansija su dešavanja pozitivna, ključni pokazatelji unaprijeđeni, banke mogu da kvalitetno podmire potrebe privrede i građana, kamatne stope su nastavile silazni trend, procenat „loših” kredita u sistemu je značajno niži. Na drugoj strani, ostaje briga zbog neravnoteže u spoljnoj trgovini, visoke stope nezaposlenosti, posebno među mladima u Crnoj Gori, uticaja rasta poreskog opterećenja na konkurentnost privrede, investicije i potrošnju.

Posljednji kvartal ove godine obilježile su pozitivne poruke iz rejting agencija – izmjena izgleda rejtinga iz negativnog u stabilan, a što je efekat poteza u sferi konsolidacije javnih finansija. Konsolidacija i upravljanje javnim dugom ostaće u fokusu i u narednim godinama. U narednoj godini, kako bi bile ostvarene neophodne stope rasta, važna je realizacija najavljenih investicionih projekata. Najavljena ulaganja u turizam i energetiku mogu biti dobra prilika za razvoj lokalnih biznisa i rast standarda lokalnog stanovništva.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, POSLANIK: Podsticaj sivoj ekonomiji

Tekuća godina nije donijela ekonomski napredak, niti rast životnog standarda najvećeg broja crnogorskih građana. Neodgovorno upravljanje javnim finansijama je rezultiralo tzv. Sanacionim planom koji se najvećim dijelom oslonio na mjere štednje kroz ukidanje stečenih prava iz oblasti socijalne zaštite, dok su na drugoj strani povećane akcize na duvanske proizvode kao još jedan udar na budžet prosječnog građanina. Povećanje stope PDV-a i još jedno povećanje akciza su mjere sa kojima će Vlada nastaviti i u narednoj godini, dok se o progresivnoj stopi poreza na dohodak ili povećanju poreza na dobit ne razmišlja. Nema ni adekvatnih mjera za svođenje sive ekonomije na prihvatljiv nivo, a u sivoj zoni se nalazi svaki treći evro u Crnoj Gori, a obuhvata i tržište cigareta i rada na crno i neplaćanje boravišne takse…

Uz stidljivo popravljanje dinamike radova na autoputu, kao i uz rast turističkog prometa koji nema svoj adekvatan iskaz u realnoj naplati državnih prihoda iz te oblasti, nije došlo do realizacije investicije u drugi blok Termoelektrane, iako je tokom cijele tekuće godine javnost ubjeđivana da je početak radova na pomolu (vijest o raskidu ugovora sa Skodom Praha stigla je nakon izjave našeg sagovornika – primjedba Monitora). Nije razriješena ni svojevrsna pat pozicija u trouglu Vlada – A2A – EPCG, sa represkusijama i na status Rudnika uglja, niti je uspiješno završen pokušaj privatizacije Luke Bar. Kontraverzan aranžman izdavanja pod zakup Ulcinjske rivijere biće na provjeri naredne godine, kao i ostale investicije koje se odvijaju usporenom dinamikom poput Luštice, ili Porto novi, a dominantan uticaj na ekonomske tokove, sudeći bar po predloženom budžetu, imaće dinamika predviđenih radova na dionici autoputa, a naravno i cijena tih radova.

Javnost i dalje nije u prilici da se upozna sa dosadašnjim odnosom cijene koštanja realizovanih aktivnosti i stanja na terenu, a ta netransparentnost može svima nama da se vrati kao bumerang u nekoj kasnijoj fazi, naročito u slučaju prekoračenja predviđenih rokova ili povećanja cijene investicija.

Priredio: Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA IZ CRNOGORSKIH RIJEKA: Medijski rat vlasti s građevinskom mafijom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade su konačno obećali da će zaustaviti apokaliptične razmjere uništavanja rijeka od strane građevinskog lobija. Objavili su im rat. Za sada samo preko medija

 

Za deceniju i po Morača je usljed krađe šljunka i pijeska toliko uništena da će za oporavak ove rijeke biti potrebno 100 godina, govore stručne analize. Vijek, ukoliko država uspije da dobije objavljeni rat građevinskoj mafiji i spriječi dalju poharu riječnih korita.

O razmjerama ovog ekocida na kom su povlašćeni stekli milione konačno je progovorio i neko iz institucija pa je ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović  konstatovao da su rijeke uništavane na zvjerski način: ,,Ako se koriste neka dobra, ta dobra moraju pripadati svim građanima… A ne pod plaštom regulacije korita, a onda nema korita. Morača više ne liči na prirodnu rijeku, Cijevna, kao da je više nema”, kazao je Stijović. Tara, Lim, Grnčar, Gračanica, Ibar i druge napadnute rijeke mogle bi se slično opisati.

Nakon decenijskog nedjelovanja institucija i upornog ukazivanja na ovaj problem od strane medija, protekle nedjelje su uhapšeni vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još par osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević – Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. A kamioni Cijevne Comerc su i pored zabrane i hapšenja snimljeni kako nesmetano odnose šljunak. Uprkos najavama i ministrovom ponavljanju da od kraja 2020. godine nijedan kamion šljunka nije legalno izvađen.

Hapšenja su ipak uzbunila javnost pa je uništavanje rijeka, prije svega Morače, postala udarna vijest. Slike koje se plasiraju preko medija ne mogu vjerno da opišu apokaliptičke slike razvaljene rijeke u toku kod Botuna i KAP-a, predio slikan šljunom i bagerima. Nivo korita Morače je spušten za deset metara, a nivi vode u bunarima u blizini rijeke je opao za preko pet metara. Jedna od posljedica divljanja na Morači je i ugrožavanje vodosnadbijevanja primorja, jer je zbog iskopavanja šljunka iz Morače kapacitet vodoizvorišta Bolje sestre za deset godina smanjen za 80 odsto.

Pored uništene rijeke i ekosistema, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je iznio računicu da je do sada samo iz Morače izvučeno 138 miliona eura. Ministar Stijović smatra da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz  crnogorskih rijeka Morače, Lima, Gračanice, Tare, Ibra, Cijevne i drugih, od 2010. do kraja 2020. izvađeno je 362.335 kubika šljunka, od čega je državi plaćeno samo 1,2 miliona eura.  Koncesionari su u prosjeku državi za kubik riječnog materijala plaćali oko tri eura, dok je na tržištu kubik prodavan za najmanje deset eura. I dok je građevinski lobi zarađivao milione uništavajući Moraču, za rubriku vjerovali ili ne je informacija iz 2016. da je Opština Podgorica na osnovu naknade za korišćenje šljunka imala prihod od 3,91 eura.

Eksploatacija ovog prirodnog resursa omogućena je privilegovanima tokom 90-ih, a zamah, uz potporu vlasti, dobila je nakon referenduma. Stanje je bilo katastrofalno, pa je čak i bivša Vlada 2017. uvela moratorijum na eksploataciju rječnih nanosa. Tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović je konstatovao „rijeke su uništene, krećemo sa rigoroznim kontrolama“, te upozorio da će onaj ko prkosi državi dobiti odgovor. Odgovor države je bio da se izabranima omogući dalje bogaćenje kroz formu takozvane regulacije vodotoka. Kako su ih regulisali vidimo danas.

Za regulaciju Morače prije tri godine bili su odabrani Cijevna Comerc, Beton Montenegro i Bemax. Oni su navodni višak materijala (šljunak) otkupljivali po cijeni od ispod tri eura. Tokom moratorijuma Vlada je kineskoj firmi China Road and Bridge Corporation (CRBC) izdala saglasnost da gotovo na samom izvorištu Tare vadi šljunak, pod izgovorom regulacije. Nedavno je Osnovni sud u Podgorici presudio da CRBC treba da plati 200.000 eura zbog uništavanja riba i drugog živog svijeta u rijeci Tari tokom izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Iz kompanije su najavili žalbu.

Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izvršna vlast se prenula pa je na sjednici 28. oktobra usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprječavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić ocijenio je da je devastacija u donjem toku Morače, kao i okolnog područja koja je urađena posljednjih decenija, i te kako bila poznata činjenica prethodnoj vlasti, koja nije preduzimala adekvatne mjere. Lakušić je upozorio da sve indicije govore da je jedan dio te vlasti bio u direktnoj sprezi sa građevinskom mafijom radi ostvarivanja enormnog profita od eksploatacije šljunka.

Nedavno je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović izjavio da je ,,Vlada  odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom. Raditi ovo godinama, na ovakav način, katastrofa je i mi smo odlučni da tome stanemo na kraj”.

Ministar Stijović je targetirao kompanije koje će biti pod lupom Bemax, Beton Montenegro, Milonjić i ortaci, Cijevna Comerc, Čelebić, Avio petrol, Fidija i Glavni grad Podgorica koji je poslovao preko firme Čelebić.
Poručio je i da će sva ta preduzeća morati da pokažu ulazne fakture za šljunak i izlazne za beton, kako bi inspektori utvrdili da li se podaci podudaraju. ,,Postoje i male kompanije koje su eksploatisale šljunak za potrebe većih kompanija. Te podatke smo proslijedili
policiji i ne možemo ih sada otkrivati”, rekao je on.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani izjavio je da ,,dostina tih firmi proizvodi beton, postoje izlazne fakture gdje su prodali na hiljade kubika betona, međutim ulazne fakture svjedoče da nije kupljeno ni deset odsto šljunka”.

U borbu sa mafijom se ulazi sa malim iskustvom i nikakvom praksom. Nakon što su uhapšeni zbog nelegalne eksploatacije šljunka  pušteni su da se brane sa slobode, zamjenik rukovodioca ODT Podgorica, državni tužilac Nikola Boričić, rekao je da je taj predmet u njihovoj, a ne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i da bi se oglasili nenadležnim da je bilo elemenata organizovanog kriminala. S druge strane ministar Stijović tvrdi da je riječ o organizovanom kriminalu: ,,Imate veliki broj kompanija koje nijesu povezane, ali su imale veze sa državnim institucijama, vlastima Glavnog grada. Svi ti ljudi su nalazili način da im se ćuti i da lako prolaze kroz to”. Kazao je i da su u igri ozbiljne kompanije koje se bave ovim poslom i da postoji strah državnih institutucija da se sukobe sa tim.

Na strah i opstrukciju upozorio je i premijer Zdravko Krivokapić. On je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli. ,,Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”, pita se Krivokapić.

I u NVO CZIP se pitaju da li se zaista sa par hiljada eura novčane ili par godina zatvorske kazne može nadoknaditi pričinjena šteta koja se mjeri vjekovima i milionima. ,,Još uvijek postoji bojazan da ni ovaj slučaj neće otići dalje od pompezne medijski ispraćene akcije privođenja, ali bez realne kaznene politike prema počiniocima”, izjavila je Ksenija  Medenica iz CZIP-a.

Privedenim osobama se na teret stavlja djelo protivpravnog zauzimanja državnog zemljišta za koje je članom 254 Krivičnog zakonika propisana novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Iz CZIP-a smatraju da se u konkretnom slučaju, osim navedenog, radi i o oštećenju životne sredine koje je propisano kao krivično djelo članom 307 za koje je propisana maksimalna zatvorska kazna do osam godina. ,,Konkretno, ključni problem je u tome što za moguće kazne za počinioce i pričinjena šteta nisu srazmjerne. Izgubili smo mnogo više od neke ‘novčane kazne ili nekoliko godina zatvora’. Bez adekvatne kaznene politike, možemo da očekujemo da će se nedjela prema prirodi nastaviti i da akcija nadležnih neće biti ozbiljno shvaćena”, ocjenila je  Medenica.

Da će se ,,mafija” zastrašiti novčanim kaznama ili prijetnjom zatvorom do godinu dana male su šanse. Toga su svjesni i pojedini u državnim institucijama. Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Lakušić izjavio je da je zabrinjavajuće ,,što pravosudni sistem u ovakvim situacijama nema adekvatne sankcije za počinioce ovih djela”.

I dok se institucije i dalje ne snalaze najbolje, mediji su jedini koji su na ovaj problem ukazivali godinama. Posljednjih mjeseci o nelegalnoj eksploataciju šljunka uporno je pisao novinar Vuk Vujisić i za to dobio brojne prijetnje. On za Monitor kaže da ,,institucije moraju nastaviti sa akcijama kako bi se procesuirali svi oni koji godinama kradu državno dobro i koji su doveli u pitanje vodosnadbijevanje primorja. Jasno je da se radi o pljački zajedničkih resursa, prirodnog dobra i ekocidu nevjerovatnih razmjera. Apsurdno je da neko može da krade naše zajedničko dobro, zarađujući na 100 hiljada eura, a pojedine firme i milione i da još zastrašuju građanske aktiviste i novinare koji pokušavaju da to prijave.  Devastirano je i možemo reći ukradeno preko 1.500.000 m2 državnog zemljišta, a da nemamo nijednu konfiskovanu mašinu, a ni počinioca u Spužu”.

Ove nedjelje su mještani Botuna, Mitrovića i Ljajkovića protestovali zbog zabrane vađenja šljunka iz Morače. Oni su poručili predstavnicima Vlade da nijesu građevinska mafija, već da od tog posla izdržavaju porodice. Traže da im se omogući nastavak vađenja šljunka ili će radikalizovati proteste.

,,Država mora pokazati snagu. U suprotnom šalje se poruka da svi možemo da krademo državna dobra i da ne odgovaramo, a pri tom da stičemo veliku imovinsku korist. Svako ko sabotira akcije, istragu i procesuiranje preduzeća i počinioca je saučesnik u ovom ekocidu i pljački i treba da odgovara. Država ima sve mehanizme da to učini”, kaže Vujisić.

Država ima mehanizme, ali ih za sada koristi samo za medijsku promociju.

Predrag NIKOLIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo