Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA – EKONOMSKE PARALELE: Šta je bilo, a šta nas čeka

Objavljeno prije

na

Crnogorske privrednike, političare i analitičare pitali smo šta je obilježilo crnogorsku ekonomiju u 2017. A šta očekuju da bi je moglo obilježiti u narednoj godini

SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR UPCG: Čekamo novi zakon o radu

I pored određenih pozitivnih kretanja koja su se desila, 2017. godina je bila i teška i izazovna, posebno za mala i srednja preduzeća koja čine oko 99 odsto privrede Crne Gore. Prema posljednjim podacima CBCG (od 30. novembra), na listi onih čiji su računi u blokadi nalazi se čak 12.711 preduzeća i preduzetnika, što je više u odnosu na stanje iz oktobra. Dodatno, treba podsjetiti da članstvo UPCG iz dana u dan ukazuje da redovno poslovanje preduzeća otežavaju nestabilan i nepredvidiv regulatorni okvir, problemi u implementaciji zakonskih rješenja, siva ekonomija i nelojalna konkurencija, otežana naplata potraživanja, neujednačena praksa u postupanju upravnih i sudskih organa (naročito inspekcijskih), neodmjerena kaznena politika kojom se (često) zanemaruje težina prekršaja i ekonomska snaga obveznika, kao i brojni fiskalni i parafiskalni nameti na nivou države i lokalnih samouprava – što su potvrdili i podaci iz istraživanja koje je UPCG objavila 24. novembra, u okviru svog Izvještaja o parafiskalitetima u Crnoj Gori.

Nakon dvije godine, tripartitna radna grupa je konačno završila rad na kreiranju Nacrta Zakona o radu. Iako isti sadrži određena rješenja koja su kvalitetnija u odnosu na ona regulisana važećim zakonom, postoji izvjesna bojazan od amandmanskog djelovanja u Skupštini koje može dovesti u pitanje obezbjeđenje suštinske zaštite i zaposlenih i poslodavaca.

U dijelu procesa pristupanja Crne Gore u EU, otvorena su nova pregovaračka poglavlja, što ukazuje na napredak po pitanju sprovođenja reformi i ispunjavanju kriterijuma za članstvo. Takođe, važan događaj koji je obilježio 2017. godinu je ulazak Crne Gore u članstvo NATO od kojeg se očekuje da, uz obezbjeđenje političke stabilnosti, na duži rok doprinese i podrži ukupne procese ekonomskog razvoja zemlje.

Izgradnju autoputa Bar–Bo¬lja¬re koja je u toku, uz evidentan infrastrukturni značaj, karakterišu i ekonomske performanse prepoznate kroz angažman domaćih preduzeća, njihovo povezivanje sa stranim partnerima, kao i otvaranje novih radnih mjesta.

Iako donešene 2017. godine, mjere fiskalne konsolidacije obilježiće ekonomske aktivnosti i tokom 2018., posebno u smislu uvećanja opšte stope PDV na 21 odsto. UPCG brine da će povećanje PDV-a uticati i na povećanje opšteg nivoa cijena, smanjenju kupovne moći stanovništva i na pad potražnje, što će se negativno odraziti na sposobnost plasiranja proizvoda i usluga od strane preduzeća, i samim tim na njihove prihode.

Mjere koje su predložene predstavljaju „najlakši” mehanizam prikupljanja javnih prihoda. Povećanje stope PDV, uvođenje novih akciza i povećanje postojećih su mjere koje dovode do uzimanja novca iz skoro praznih džepova privrede i građana. Šta može biti rezultat ovih mjera? Upravo kontra efekat, smanjeni prilivi sredstava u Budžet uslijed opšteg pada kupovne moći građana te dodatnog slabljenja privrede. Pitamo se da li je ovo stvarno scenario koji želimo da se desi u narednom periodu.

Takođe, za narednu godinu je najavljeno da će nacionalni Socijalni savjet raspravljati o mogućnosti povećanja iznosa minimalne zarade, kao i promjeni metodologije obračuna iste. Shodno tome, inicijativa UPCG će biti usmjerena ka tome da se razmotri uvođenje neoporezivog dijela osnovne zarade.

UPCG očekuje da će 2018. obilježiti intezivniji rad Vlade na suzbijanju sive ekonomije, ukidanju brojnih postojećih parafiskalnih nameta, kao i eliminisanju svih ostalih vidljivih i nevidljivih biznis barijera koje vode stvaranju ambijenta za održiva preduzeća.

MLADEN BOJANIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR

MONITOR: Šta je obilježilo crnogorsku ekonomiju u 2017. godini?
BOJANIĆ: Dodatnim bogaćenjem već privilegovanih pojedinaca ostali građani nisu postali bogatiji.

MONITOR: Šta će obilježiti 2018-u?
BOJANIĆ: Ekonomija Crne Gore zavisiće od Vlade koliko i izgradnja autoputa od ministra saobraćaja Osmana Nurkovića.

DEJAN MIJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR I ČLAN PREDSJEDNIŠTVA URA: Postali smo klijenti MMF i SB, slijedi rasprodaja

Ispunila su se, nažalost, tačnim upozorenja stručne javnosti da će dugo odlaganje strukturnih reformi i gradnja parčeta autoputa od Smokovca do Mateševa za 1,2 milijarde eura dokrajčiti budžet i da će Crna Gora na duže vrijeme postati klijent MMF i Svjetske banke (SB). Crnogorska vlada se bez njihove podrške više ne može zaduživati ni radi otplate kredita a one za uzvrat zahtjevaju strogu štednju, tj. smanjenje plata, penzija i socijalnih davanja koji će najmanje tri godine usporiti privredni rast i zapošljavanje. Uz to, međunarodne finansijske institucije i Evropska komisija su stavile veto i na državno finansiranje sljedećih dionica autoputa, pa će ispasti da smo milijardu uložili u Ski rezort Bjelasica. Svega ovog ne bi bilo da je prije par godina prioritet dat ulaganju u manje ali produktivnije investicije širom države. Pitanje je, međutim, da li bi isti donosioci odluka drugačije postupili da su to tada znali, jer je njima i njihovim građevinskim tajkunima ovo parče autoputa znatno podiglo standard.

U narednom periodu možemo očekivati znatno ubrzanje napora da se rasprodaju preostala državna preduzeća, uključujući i Elektroprivredu Crne Gore, jer se jedino od njene potpune privatizacije u kratkom roku mogu očekivati značajniji prihodi koji mogu amortizovati nezadovoljstvo zbog prinudnih mjera štednje i osigurati opstanak postojeće garniture na vlasti. Pošto je usvojen i novi Zakon o planiranju prostora koji je izuzeo opštine i građanstvo iz procesa odlučivanja, od dosadašnih vlastodržaca se takođe mogu očekivati znatno agresivniji pokušaji rasprodaje preostalih prestižnih lokacija na primorju, kao što su Buljarica, Jaz, Kraljičina plaža, Valdanos, Ada Bojana, Boka i druge, uz znatnu ,,efikasniju” eksproprijaciju većinskog privatnog zemljišta. To je možda nepopularno, ali kreativnijih i manje bolnih projekata za sada nema ni u nagovještaju.

ALEKSA LUKIĆ, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR ERSTE BANKE: Turizam i autoput pogurali BDP

Godinu su, globalno gledajući, obilježili geopolitički događaji, odmjeravanje ekonomskog i političkog uticaja velikih sila, događaji na Bliskom istoku, pregovori o Bregzitu. Crna Gora je takođe dio te šire slike, što se možda najkonkretnije potvrdilo ovogodišnjim prijemom u Sjevernoatlantsku alijansu. Taj događaj će svakako imati i efekte na lokalnu ekonomiju.

U ekonomskoj sferi, najupečatljiviji događaj u ovoj godini u Crnoj Gori je snažan rast BDP-a, mnogo jači od očekivanog i planiranog, a koji je ostvaren zahvaljujući izuzetno dobroj turističkoj sezoni koja je ostvarila dvocifreni rast i realizaciji infrastrukturnih projekata. Konkretno, gradnja dionice auto-puta je doprinijela rastu ekonomije, a ohrabruje to što je realizacija tog kapitalnog projekta „povukla” sa sobom i domaće kapacitete u sektoru građevine, transporta, trgovine… Već je izvjesno da će BDP porasti za više od četiri odsto u 2017.

U sektoru finansija su dešavanja pozitivna, ključni pokazatelji unaprijeđeni, banke mogu da kvalitetno podmire potrebe privrede i građana, kamatne stope su nastavile silazni trend, procenat „loših” kredita u sistemu je značajno niži. Na drugoj strani, ostaje briga zbog neravnoteže u spoljnoj trgovini, visoke stope nezaposlenosti, posebno među mladima u Crnoj Gori, uticaja rasta poreskog opterećenja na konkurentnost privrede, investicije i potrošnju.

Posljednji kvartal ove godine obilježile su pozitivne poruke iz rejting agencija – izmjena izgleda rejtinga iz negativnog u stabilan, a što je efekat poteza u sferi konsolidacije javnih finansija. Konsolidacija i upravljanje javnim dugom ostaće u fokusu i u narednim godinama. U narednoj godini, kako bi bile ostvarene neophodne stope rasta, važna je realizacija najavljenih investicionih projekata. Najavljena ulaganja u turizam i energetiku mogu biti dobra prilika za razvoj lokalnih biznisa i rast standarda lokalnog stanovništva.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, POSLANIK: Podsticaj sivoj ekonomiji

Tekuća godina nije donijela ekonomski napredak, niti rast životnog standarda najvećeg broja crnogorskih građana. Neodgovorno upravljanje javnim finansijama je rezultiralo tzv. Sanacionim planom koji se najvećim dijelom oslonio na mjere štednje kroz ukidanje stečenih prava iz oblasti socijalne zaštite, dok su na drugoj strani povećane akcize na duvanske proizvode kao još jedan udar na budžet prosječnog građanina. Povećanje stope PDV-a i još jedno povećanje akciza su mjere sa kojima će Vlada nastaviti i u narednoj godini, dok se o progresivnoj stopi poreza na dohodak ili povećanju poreza na dobit ne razmišlja. Nema ni adekvatnih mjera za svođenje sive ekonomije na prihvatljiv nivo, a u sivoj zoni se nalazi svaki treći evro u Crnoj Gori, a obuhvata i tržište cigareta i rada na crno i neplaćanje boravišne takse…

Uz stidljivo popravljanje dinamike radova na autoputu, kao i uz rast turističkog prometa koji nema svoj adekvatan iskaz u realnoj naplati državnih prihoda iz te oblasti, nije došlo do realizacije investicije u drugi blok Termoelektrane, iako je tokom cijele tekuće godine javnost ubjeđivana da je početak radova na pomolu (vijest o raskidu ugovora sa Skodom Praha stigla je nakon izjave našeg sagovornika – primjedba Monitora). Nije razriješena ni svojevrsna pat pozicija u trouglu Vlada – A2A – EPCG, sa represkusijama i na status Rudnika uglja, niti je uspiješno završen pokušaj privatizacije Luke Bar. Kontraverzan aranžman izdavanja pod zakup Ulcinjske rivijere biće na provjeri naredne godine, kao i ostale investicije koje se odvijaju usporenom dinamikom poput Luštice, ili Porto novi, a dominantan uticaj na ekonomske tokove, sudeći bar po predloženom budžetu, imaće dinamika predviđenih radova na dionici autoputa, a naravno i cijena tih radova.

Javnost i dalje nije u prilici da se upozna sa dosadašnjim odnosom cijene koštanja realizovanih aktivnosti i stanja na terenu, a ta netransparentnost može svima nama da se vrati kao bumerang u nekoj kasnijoj fazi, naročito u slučaju prekoračenja predviđenih rokova ili povećanja cijene investicija.

Priredio: Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo