Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA – EKONOMSKE PARALELE: Šta je bilo, a šta nas čeka

Objavljeno prije

na

Crnogorske privrednike, političare i analitičare pitali smo šta je obilježilo crnogorsku ekonomiju u 2017. A šta očekuju da bi je moglo obilježiti u narednoj godini

SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR UPCG: Čekamo novi zakon o radu

I pored određenih pozitivnih kretanja koja su se desila, 2017. godina je bila i teška i izazovna, posebno za mala i srednja preduzeća koja čine oko 99 odsto privrede Crne Gore. Prema posljednjim podacima CBCG (od 30. novembra), na listi onih čiji su računi u blokadi nalazi se čak 12.711 preduzeća i preduzetnika, što je više u odnosu na stanje iz oktobra. Dodatno, treba podsjetiti da članstvo UPCG iz dana u dan ukazuje da redovno poslovanje preduzeća otežavaju nestabilan i nepredvidiv regulatorni okvir, problemi u implementaciji zakonskih rješenja, siva ekonomija i nelojalna konkurencija, otežana naplata potraživanja, neujednačena praksa u postupanju upravnih i sudskih organa (naročito inspekcijskih), neodmjerena kaznena politika kojom se (često) zanemaruje težina prekršaja i ekonomska snaga obveznika, kao i brojni fiskalni i parafiskalni nameti na nivou države i lokalnih samouprava – što su potvrdili i podaci iz istraživanja koje je UPCG objavila 24. novembra, u okviru svog Izvještaja o parafiskalitetima u Crnoj Gori.

Nakon dvije godine, tripartitna radna grupa je konačno završila rad na kreiranju Nacrta Zakona o radu. Iako isti sadrži određena rješenja koja su kvalitetnija u odnosu na ona regulisana važećim zakonom, postoji izvjesna bojazan od amandmanskog djelovanja u Skupštini koje može dovesti u pitanje obezbjeđenje suštinske zaštite i zaposlenih i poslodavaca.

U dijelu procesa pristupanja Crne Gore u EU, otvorena su nova pregovaračka poglavlja, što ukazuje na napredak po pitanju sprovođenja reformi i ispunjavanju kriterijuma za članstvo. Takođe, važan događaj koji je obilježio 2017. godinu je ulazak Crne Gore u članstvo NATO od kojeg se očekuje da, uz obezbjeđenje političke stabilnosti, na duži rok doprinese i podrži ukupne procese ekonomskog razvoja zemlje.

Izgradnju autoputa Bar–Bo¬lja¬re koja je u toku, uz evidentan infrastrukturni značaj, karakterišu i ekonomske performanse prepoznate kroz angažman domaćih preduzeća, njihovo povezivanje sa stranim partnerima, kao i otvaranje novih radnih mjesta.

Iako donešene 2017. godine, mjere fiskalne konsolidacije obilježiće ekonomske aktivnosti i tokom 2018., posebno u smislu uvećanja opšte stope PDV na 21 odsto. UPCG brine da će povećanje PDV-a uticati i na povećanje opšteg nivoa cijena, smanjenju kupovne moći stanovništva i na pad potražnje, što će se negativno odraziti na sposobnost plasiranja proizvoda i usluga od strane preduzeća, i samim tim na njihove prihode.

Mjere koje su predložene predstavljaju „najlakši” mehanizam prikupljanja javnih prihoda. Povećanje stope PDV, uvođenje novih akciza i povećanje postojećih su mjere koje dovode do uzimanja novca iz skoro praznih džepova privrede i građana. Šta može biti rezultat ovih mjera? Upravo kontra efekat, smanjeni prilivi sredstava u Budžet uslijed opšteg pada kupovne moći građana te dodatnog slabljenja privrede. Pitamo se da li je ovo stvarno scenario koji želimo da se desi u narednom periodu.

Takođe, za narednu godinu je najavljeno da će nacionalni Socijalni savjet raspravljati o mogućnosti povećanja iznosa minimalne zarade, kao i promjeni metodologije obračuna iste. Shodno tome, inicijativa UPCG će biti usmjerena ka tome da se razmotri uvođenje neoporezivog dijela osnovne zarade.

UPCG očekuje da će 2018. obilježiti intezivniji rad Vlade na suzbijanju sive ekonomije, ukidanju brojnih postojećih parafiskalnih nameta, kao i eliminisanju svih ostalih vidljivih i nevidljivih biznis barijera koje vode stvaranju ambijenta za održiva preduzeća.

MLADEN BOJANIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR

MONITOR: Šta je obilježilo crnogorsku ekonomiju u 2017. godini?
BOJANIĆ: Dodatnim bogaćenjem već privilegovanih pojedinaca ostali građani nisu postali bogatiji.

MONITOR: Šta će obilježiti 2018-u?
BOJANIĆ: Ekonomija Crne Gore zavisiće od Vlade koliko i izgradnja autoputa od ministra saobraćaja Osmana Nurkovića.

DEJAN MIJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR I ČLAN PREDSJEDNIŠTVA URA: Postali smo klijenti MMF i SB, slijedi rasprodaja

Ispunila su se, nažalost, tačnim upozorenja stručne javnosti da će dugo odlaganje strukturnih reformi i gradnja parčeta autoputa od Smokovca do Mateševa za 1,2 milijarde eura dokrajčiti budžet i da će Crna Gora na duže vrijeme postati klijent MMF i Svjetske banke (SB). Crnogorska vlada se bez njihove podrške više ne može zaduživati ni radi otplate kredita a one za uzvrat zahtjevaju strogu štednju, tj. smanjenje plata, penzija i socijalnih davanja koji će najmanje tri godine usporiti privredni rast i zapošljavanje. Uz to, međunarodne finansijske institucije i Evropska komisija su stavile veto i na državno finansiranje sljedećih dionica autoputa, pa će ispasti da smo milijardu uložili u Ski rezort Bjelasica. Svega ovog ne bi bilo da je prije par godina prioritet dat ulaganju u manje ali produktivnije investicije širom države. Pitanje je, međutim, da li bi isti donosioci odluka drugačije postupili da su to tada znali, jer je njima i njihovim građevinskim tajkunima ovo parče autoputa znatno podiglo standard.

U narednom periodu možemo očekivati znatno ubrzanje napora da se rasprodaju preostala državna preduzeća, uključujući i Elektroprivredu Crne Gore, jer se jedino od njene potpune privatizacije u kratkom roku mogu očekivati značajniji prihodi koji mogu amortizovati nezadovoljstvo zbog prinudnih mjera štednje i osigurati opstanak postojeće garniture na vlasti. Pošto je usvojen i novi Zakon o planiranju prostora koji je izuzeo opštine i građanstvo iz procesa odlučivanja, od dosadašnih vlastodržaca se takođe mogu očekivati znatno agresivniji pokušaji rasprodaje preostalih prestižnih lokacija na primorju, kao što su Buljarica, Jaz, Kraljičina plaža, Valdanos, Ada Bojana, Boka i druge, uz znatnu ,,efikasniju” eksproprijaciju većinskog privatnog zemljišta. To je možda nepopularno, ali kreativnijih i manje bolnih projekata za sada nema ni u nagovještaju.

ALEKSA LUKIĆ, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR ERSTE BANKE: Turizam i autoput pogurali BDP

Godinu su, globalno gledajući, obilježili geopolitički događaji, odmjeravanje ekonomskog i političkog uticaja velikih sila, događaji na Bliskom istoku, pregovori o Bregzitu. Crna Gora je takođe dio te šire slike, što se možda najkonkretnije potvrdilo ovogodišnjim prijemom u Sjevernoatlantsku alijansu. Taj događaj će svakako imati i efekte na lokalnu ekonomiju.

U ekonomskoj sferi, najupečatljiviji događaj u ovoj godini u Crnoj Gori je snažan rast BDP-a, mnogo jači od očekivanog i planiranog, a koji je ostvaren zahvaljujući izuzetno dobroj turističkoj sezoni koja je ostvarila dvocifreni rast i realizaciji infrastrukturnih projekata. Konkretno, gradnja dionice auto-puta je doprinijela rastu ekonomije, a ohrabruje to što je realizacija tog kapitalnog projekta „povukla” sa sobom i domaće kapacitete u sektoru građevine, transporta, trgovine… Već je izvjesno da će BDP porasti za više od četiri odsto u 2017.

U sektoru finansija su dešavanja pozitivna, ključni pokazatelji unaprijeđeni, banke mogu da kvalitetno podmire potrebe privrede i građana, kamatne stope su nastavile silazni trend, procenat „loših” kredita u sistemu je značajno niži. Na drugoj strani, ostaje briga zbog neravnoteže u spoljnoj trgovini, visoke stope nezaposlenosti, posebno među mladima u Crnoj Gori, uticaja rasta poreskog opterećenja na konkurentnost privrede, investicije i potrošnju.

Posljednji kvartal ove godine obilježile su pozitivne poruke iz rejting agencija – izmjena izgleda rejtinga iz negativnog u stabilan, a što je efekat poteza u sferi konsolidacije javnih finansija. Konsolidacija i upravljanje javnim dugom ostaće u fokusu i u narednim godinama. U narednoj godini, kako bi bile ostvarene neophodne stope rasta, važna je realizacija najavljenih investicionih projekata. Najavljena ulaganja u turizam i energetiku mogu biti dobra prilika za razvoj lokalnih biznisa i rast standarda lokalnog stanovništva.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, POSLANIK: Podsticaj sivoj ekonomiji

Tekuća godina nije donijela ekonomski napredak, niti rast životnog standarda najvećeg broja crnogorskih građana. Neodgovorno upravljanje javnim finansijama je rezultiralo tzv. Sanacionim planom koji se najvećim dijelom oslonio na mjere štednje kroz ukidanje stečenih prava iz oblasti socijalne zaštite, dok su na drugoj strani povećane akcize na duvanske proizvode kao još jedan udar na budžet prosječnog građanina. Povećanje stope PDV-a i još jedno povećanje akciza su mjere sa kojima će Vlada nastaviti i u narednoj godini, dok se o progresivnoj stopi poreza na dohodak ili povećanju poreza na dobit ne razmišlja. Nema ni adekvatnih mjera za svođenje sive ekonomije na prihvatljiv nivo, a u sivoj zoni se nalazi svaki treći evro u Crnoj Gori, a obuhvata i tržište cigareta i rada na crno i neplaćanje boravišne takse…

Uz stidljivo popravljanje dinamike radova na autoputu, kao i uz rast turističkog prometa koji nema svoj adekvatan iskaz u realnoj naplati državnih prihoda iz te oblasti, nije došlo do realizacije investicije u drugi blok Termoelektrane, iako je tokom cijele tekuće godine javnost ubjeđivana da je početak radova na pomolu (vijest o raskidu ugovora sa Skodom Praha stigla je nakon izjave našeg sagovornika – primjedba Monitora). Nije razriješena ni svojevrsna pat pozicija u trouglu Vlada – A2A – EPCG, sa represkusijama i na status Rudnika uglja, niti je uspiješno završen pokušaj privatizacije Luke Bar. Kontraverzan aranžman izdavanja pod zakup Ulcinjske rivijere biće na provjeri naredne godine, kao i ostale investicije koje se odvijaju usporenom dinamikom poput Luštice, ili Porto novi, a dominantan uticaj na ekonomske tokove, sudeći bar po predloženom budžetu, imaće dinamika predviđenih radova na dionici autoputa, a naravno i cijena tih radova.

Javnost i dalje nije u prilici da se upozna sa dosadašnjim odnosom cijene koštanja realizovanih aktivnosti i stanja na terenu, a ta netransparentnost može svima nama da se vrati kao bumerang u nekoj kasnijoj fazi, naročito u slučaju prekoračenja predviđenih rokova ili povećanja cijene investicija.

Priredio: Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo