Povežite se sa nama

MONITORING

HAPŠENJA U TURSKOJ: Policija među Škaljarcima

Objavljeno prije

na

Nedjelju dana nakon što je vijest o hapšenju (jednog od) vođa tzv. Škaljarskog klana obišla region, crnogorsko TužIlaštvo i Uprava policije prave se mrtvi, kao u Lafotenovim basnama, dok preko medija, krišom – „nezvanično”, veličaju vlastite zasluge u „operaciji Antalija”. Otuda su i nepoznanice mnogo brojnije od činjenica.

Ko je uhapšen?

Znamo da je u popularnom turskom ljetovalištu u Antaliji uhapšen Jovan (Jovica) Vukotić (38) navodni vođa škaljarskog klana, jedne od zaraćenih kotorskih frakcija nekada zajedničkog narko biznisa, u čijim obračunima je, od kraja 2014. do danas, ubijeno makar 30-tak osoba. U makar četiri države.

Prema podacima iz policijske SOCTA (Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori) braća Jovan i Igor Vukotić skupa sa Igorom Dedovićem komanduju Škaljarskim klanom koji je, skoro pet godina, u krvavom sukobu sa Kavačima koje predvode Slo¬bo¬dan Ka¬šće¬lan i Ra¬do-je Zvi¬cer. Prvi se, navodno, u poslu oslanjaju na Luku Bojovića i njegov Zemunski klan, drugi – jednako nepotvrđeno – na određene (para)državne strukture bliske crnogorskoj javnoj i tajnoj policiji. Pomenuti su, sa izuzetkom Luke Bojovića koji u Španiji služi kaznu od 18 godina zatvora, rijetko pravosnažno osuđivani. Dosuđene kazne služe još rjeđe.

Pored Vukotića su uhapšene još dvije osobe za koje se, „prema informacijama koje nijesu zvanično potvrđene, sumnja da su njegov brat Igor Vukotić i Stevan Stamatović”, saopšteno je Danu u nedjelju veče iz Uprave policije i Specijalnog tužilaštva.

Koji dan kasnije, portal Kodeks je objavio – takođe se pozivajući na nezvanične informacije i pouzdane izvore – da je Jovan Vukotić u trenutku hapšenja bio u društvu brata Igora i Besnika Keljmendija, sina Nasera Keljmendija jednog od, ponovo nezvanično, vodećih balkanskih narko bosova.

Vesko Vukotić, roditelj Jovana i Igora, u reagovanju koje je dostavljeno Danu, tvrdi da je Turskoj uhapšen samo jedan od njegovih sinova – Jovan. „Što se tiče dezinformacije koju su objavili štampani mediji u Crnoj Gori i Srbiji da su uhapšena braća Jovan i Igor Vukotić, istinita je taman koliko i optužnica koja je podignuta protiv Igora od strane Specijalnog državnog tužilaštva, u kojoj tvrde da je bio spreman na likvidaciju pojedinih policijskih inspektora za koje nikada nije čuo. Vjerovatno su ti ljudi upali u paranoju zbog radnji koje su organizovali, pa su našli nekog nesrećnog narkomana da sva ta nedjela opere i svali krivicu na nedužne ljude. Pominju velike cifre, i malo su se precijenili…”, ljut je i pomalo ciničan najstariji muški član porodice Vukotić iz kotorskog naselja Škaljari.

Srpski ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović tvrdi da je u Beograd, iz Turske, izručen samo Jovan Vuković. Srpski državljanin koga Srbija nije potraživala po pitanju bilo kakvih kriminalnih aktivnosti. Mada mu se ime nalazi na listi stanovnika Crne Gore (i državljana) kojima je zvanična Srbija barem od sredine prošle godine zabranila legalan ulazak u tu državu. “To lice je uhapšeno u Turskoj, a potom je protjeran u Srbiju, gdje je u toku krivični postupak protiv njega. Za tim licem traga i Grčka zbog sumnje da je bio umiješan u lanac trgovine 135 kilograma kokaina”, saopštio je Stefanović.

Nije naše da sudimo kako je Srbija mogla svom državljaninu zabraniti ulazak u zemlju? Ili se pitamo u kom je postupku Vukotić deportovan iz Turske za Srbiju i zbog čega je iz Beograda po njega poslat poseban avion „nafilovan” specijalcima. Nije valjda zbog toga Aleksandar Vučić, minulog vikenda, sa Kosova zvao turskog predsjednika Redžepa Erdogana.

Iz Podgorice, zanimljivije je zašto službena Crna Gora nije pokrenula postupak oduzimanja državljanstva Jovanu Vukotiću, nakon što je on postao državljanin Srbije. I činjenica da se o hapšenju Jovana Vukotića i njegovih „cimera” iz turskog ljetovališta Uprava policje zvanično nije oglasila ni jednom jedinom riječju. A imali bi o čemu.

Kako je uhapšen „vođa Škaljarskog klana”?

Nakon prošlonedjeljnog hapšenja, Jovan Vukotić se pridružio grupi bezbjednosno interesantnih osoba iz Crne Gore koje su – nakon višegodišnjeg druženja u javnim i tajnim izvještajima ovdašnjih snaga bezbjednosti i crnim hronikama domaćih i regionalnih medija – uhapšene u inostranstvu. Po potjernicama koje su za njima raspisale tzv. treće zemlje. Najpoznatiji likovi sa tog popisa su Darko Šarić i Safet Kalić. I obojici, odnosno njihovim porodicama, Crna Gora danas duguje novac zbog neosnovanih optužbi i pritvora. Uz potvrdu da su, zvanično, oslobođeni svih optužbi.

Osobenost Vukotićevog hapšenja – ako vjerujemo provladinim medijima u Podgorici – ogleda se u tome što je do njega došlo zahvaljujući operativnim podacima crnogorske policije. Tako Pobjeda piše: „Nakon sastanka 20. jula u Ankari, koji su predstavnici crnogorske policije … (identitet ovih ljudi treba zaštititi ukoliko je tačno ovo što se piše) imali sa kolegama iz Turske i Srbije, Jovan Vukotić je lociran u jednom iznajmljenom stanu u poznatom turskom ljetovalištu Antaliji…”.

Međutim, kao što smo već pomenuli, crnogorska policija ne potražuje Jovana. Zašto bi ga onda tražila i pratila? Ako je, opet, na meti Uprave policije bio Jovanov brat Igor Vukotić, koga Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči za formiranje kriminalne grupe koja je spremala likvidacije kriminalne konkurencije, te policijskih i bivših zvaničnika ANB-a, ili njihov navodni ortak Stevan Stamatović (iste optužbe) – zašto onda oni nijesu uhapšeni? Neuspijeh crnogorske policije? Ili sabotaža njihovih kolega iz susjedstva?

Ima argumenata i za jednu i za drugu pretpostavku. Ali dokaza neće biti sve dok se policije i tužilaštva zemalja u regionu ozbiljno ne pozabave sumnjama da su njihovi visokopozicionirani pripadnici umiješani u lanac korupcije i kriminala.

Šta će biti s njima ?

Možda nije puka slučajnost, ali je jedan od najglasnijih i najpreciznijih kritičara interesne sprege policije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori bio upravo Jovan Vukotić.

“Znam koji od pomoćnika direktora Uprave policije uzima 20.000 eura mjesečno od kriminalaca i koji je policijski načelnik uzeo 100.000 eura od kriminalaca. Znam i koji je inspektor na platnom spisku mafije već četiri godine”, navodi Vukotić u poslednjem od svojih(dosadašnjih) medijskih nastupa, u mejlu koji je u decembru 2016 dostavio Vijestima, nekoliko dana nakon što je njegov brat, nepovrijeđen, preživio još jedan u nizu atentata (auto-bomba) koji je po svoj prilici organizovala njihova poslovna konkurencija iz Kotora.

Vukotić se, zapravo, žali na povlašćen položaj koji Kavčani imaju u ovdašnjim strukturam javne i tajne policije. “Sistem je nemoćan da se izbori sa svim tim, pa je najlakše sve zataškati i mene i moje prijatelje proglasiti krivima. Nemoćan je sistem jer u redovima broji desetine korumpiranih visoko pozicioniranih policajaca – kriminalaca. Oni pomažu sav taj kriminal, spletkare, kriju ubice, zamagljuju jasnu sliku stanja crnogorskog društva”.

Tužilaštvo i patrotski mediji reagovali su munjevito – zahtijevajući da se saslušaju i sankcionišu oni koju su objavili optužbe, sva je prilika, do detalja verziranog insajdera.

“Policija istražuje povezanost pojedinih crnogorskih medija sa pripadnicima kriminalnih struktura, koji objavljuju tekstove u interesu tih struktura bez prethodne provjere kod nadležnih državnih organa”, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije sa sektor kriminalističke policije Milovan Pavićević odbacujući, istovremeno, optužbe koje su direktno na njegov račun iznijeli pojedini mediji i bivši funkcioneri (iz opozicionih redova) MUP-a. U njegovu zaštitu stala je i UP. Uostalom, Pavićević je prije neki dan, nakon povratka Veselina Veljovića na mjesto direktora UP, postavljen za načelnika CB Podgorica.

Pokazalo se, ipak, kako ni Vukotić nije pričao praznu priču. Pomoćnik komandira kotorske policije Zlatko Samardžić uhapšen je prije tačno dvije godine zbog sumnje da je za novac odavao službene informacije kavačkom klanu. Do danas ta priča nije dobila sudski epilog. Ali je potkrijepila sumnje o policijskoj zaštiti koju uživa jedan od zaraćenih kotorskih klanova. Dok se drugi više oslanja na veze sa srpskim podzemljem i bezbjednosnim strukturama.

Otud i spekulacije kako je srpska policija „ugrabila” Vukotića kako bi ga spasila od izručenja Crnoj Gori. I eventualne odmazde. Pojedini mediji su pravili paralele između aktuelne priče i nekadašnjeg slučaja Veselina Veska Vukotića, kriminalca i saradnika bezbjednosnih službi Jugoslavije i Srbije. Vukotić je u Crnoj Gori pravosnažno osuđen na 20 godine zatvora zbog ubistva Duška Boškovića u Prčanju 1997. godine, ali su srpske vlasti odbile njegovo izručenje. Odbijen je i zahtjev Belgije gdje je Vukotić osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva kosovskog disidenta Envera Hadrijua 1990. Konačno, Vukotić ni u Srbiji nije iza rešetaka, pošto mu je kazna ukinuta iz „zdravstvenih razloga”. Interesantno, Crna Gora se nije pretjerano bunila protiv očigledne nepravde.

Međutim, svi koji prave paralelu između dva Vukotića (prezimenjaci – nema podataka da su rođaci) previđaju najvažnije: za razliku od Veselina, Crna Gora nije potraživala Jovana Vukotića. Niti za to ima razloga, pošto se protiv njega ne vodi bilo kakav postupak. I to nas vraća na početak, kao još jedan dokaz koliko su zvanična državna dokumenta i tvrdnje državnih funkcionera razlikuju od onoga što se dešava u stvarnosti. Po pravilu, na štetu pravde i običnog svijeta.

Zato je danas, u priči o zaraćenim kotorskim klanovima i pokušajima država da zaštiti makar civile ako već ne može da ga spriječi, izvjesno samo jedno: nastaviće se.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo