Povežite se sa nama

MONITORING

Harač, harač rajo treba

Objavljeno prije

na

luksic

Prepoznali smo fiskalni prostor, pohvalio se prošle nedjelje ministar finansija Milorad Katnić, predstavljajući javnosti odluku Vlade da građanima Crne Gore naplate luksuz korišćenja električne energije, mobilne telefonije i kablovske televizije. ,,Takve mjere neće ugroziti standard građana niti uslove poslovanja”, ustvrdio je ministar, objašnjavajući strategiju Vlade da novac uštedi ,,reformom državne uprave”, a budžetske prihode uveća ,,suzbijanjem sive ekonomije”. Tako treba. Skoro 18 mjeseci od kako je Vlada Igora Lukšića potvrdila svoj mandat, konačno imamo neki plan vezan za stanje državnih finansija. Kakva god da je.

Ministar Katnić javno očekuje da će novo oporezivanje korišćenja struje, kablovske televizije i mobilne telefonije donijeti prihod od 15 miliona eura. Ministar, naravno, zna da to nije tačno. Saberemo li ono što račundžije iz njegovog ministarstva nazivaju ,,konzervativnim obračunim”, dolazimo do iznosa od 14,6 miliona. U stvarnom životu, to znači da država novim porezima neće skupiti više od deset miliona.

Nije to malo, ali je nedovoljno za zemlju koja je prošle godine platila 30 miliona tuđih dugova (MNSS i Željezara), ovu godinu započela plaćajući (ponovo tuđa) dugovanja vrijedna 25 miliona (KAP i CEAC), uz perspektivu da u bližoj (maj-jun) ili daljoj (oktobar-novembar) budućnosti plati još 100-140 miliona eura. Opet tuđeg duga, od koga ovdašnja privreda i građani nijesu imali koristi ni centa.

Pratimo trag novca: Vlada je, unazad dvije nedjelje, uzajmila novih 150 miliona, platila 23,4 miliona eura duga Dojče banci koje je neko, zbog nečega, u ime države preuzeo od KAP-a, najavila rebalans budžeta i donijela odluku o novom oporezivanju koje bi u državnu kasu trebalo da donese između 15 i 30 miliona eura.

Da ne zaboravimo: neki je genije iz državne administracije uočio kako su prihodi ostvareni od prodaje lož ulja i plina nesrazmjerno mali u odnosu na zaradu koju donose dizel i benzin. Zato će država uraditi ono što se jezikom birokratije zove ,,korekcija akciza na lož ulje i plin”. Prevedeno na maternji – oguliće vam kožu sa leđa.

Ministar Katnić još ne zna kako će država naplatiti planirane poreze, ali spremno tvrdi da ,,takve mjere neće ugroziti standard građana”.

Lak je to račun. Uzmimo za primjer jednog od 300 – 400 radnika pljevaljske Vektre Jakić. Posljednju platu, hvala njihovom vlasniku Draganu Brkoviću i Vladi Crne Gore, primili su prije nekih devet, možda deset, mjeseci. Zamislimo osobu iz Statističkog godišnjaka Monstata: oženjen, žena bez posla, dvoje djece (učenici), živi na porodičnom imanju u kući bez fasade, trideset koraka od roditeljskog doma u kome se rodio. Prosječan mjesečni prihod teži nuli. Porodični automobil mjesecima parkiran – gorivo je skupo i za one koji primaju platu – pa djeca idu pješke u grad u školu. Fiksni telefon (neoporezovan) nema. Privatizovanom Telekomu nije se isplatila ta investicija. Brojila za struju, komada dva – porez 24 eura godišnje. Mobilnih telefona – pet (60 eura poreza godišnje). Kablovska televizija (neka od dostupnih satelitskih verzija), jednini način da se vidi bilo šta izuzev prvih programa Vojvodićevog TVCG – još 12 eura za 12 mjeseci. Sve kada se sabere, “mjere koje neće ugroziti standard”, koštaće prosječnog stanovnika Crne Gore skoro 100 eura. Novac koji on nema.

Ko mari. Država koja građanima duguje ,,staru deviznu štednju” (ekonomska kategorija koju poznaju samo Srbija i Crna Gora) i par penzija iz prošle decenije, zemlja u kojoj hronični bolesnici umjesto ljekova dobijaju beskorisne recepte, siromašni đaci ministrova obećenja (ili laži) umjesto besplatnih udžbenika, država u kojoj gradonačelnik glavnog grada hvali pasulj iz sirotinjske kuhinje, dok se predsjednik vlade pravi kako uživa u obroku iz studentske menze… Ta je vlast odlučila da svojim podanicima naplati pravo koriščenja mobilne telefonije, kablovske televizije i električne energije. Fiksnu telefoniju nijesu pominjali.

Možda zato što aktuelni premijer voli da sa podanicima komunicira putem Fejsbuka. Koju godinu prije, podrazumijevalo se da je priključak za internet neodvojiv od fiksne telefonske linije. Ima i nekoliko godina kako je ista konekcija moguća i preko SIM kartice kupljen kod nekog od tri crnogorska provajdera mobilne telefonije. Znaju li Katnić i Lukšić da objasne zašto će pristup internetu preko fiksne telefonske linije biti neoporezovan, dok će korisnici mobilnog interneta plaćati državni harač? Ili je priča u tome što je Dojče Telekom, plaćajući već čuveni mito, kupio i ekskluzivno pravo da ovce iz svog stada može šišati samo on?

Ideja o oporezivanju mobilnih telefona nije nimalo originalna. Samo što su je, poodavno, svi odbacili kao nefunkcionalnu. Prema dostupnim podacima Srbija je bila posljednja zemlja koja se s početkom globalne ekonomske krize dosjetila ideje da od svojih poreskih obveznika uzme novac i po osnovu posjedovanja mobilnih telefona. Umjesto paušala srpske vlasti su odlučile da naplaćuju porez od deset odsto. Taj porez je živio od juna 2009. do početka prošle godine. Tada je ukinut. Nezvanično, u Vladi Srbije shvatili su da propisani namet ne koristi pretjerano državnim finansijama, nervira potrošače i loše utiče na planove o investicijama provajdara. Sve u svemu, veća dara nego mjera.

Negdje u isto vrijeme, početkom 2009. godine, i Evropska komisija je razmatrala mogućnost da se oporezuju proizvođači “pametnih telefona”. Na tome je i ostalo.

Onda su Crnogorci odlučili da isprednjače. Uporedimo li očekivanja ministra Katnića sa zvaničnim podacima, doći ćemo do neobičnog rezultata: Vlada ima namjeru da od vlasnika mobilnih telefona naplati poreza isto ili više nego što naplaćuje od vlasnika putničkih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Sve na što se kreće na dva i četiri točka, računajući poršee, ferarije i oklopljene hamere, skupa sa cesnama, gazelama i jahtama od 10 do 110 metara dužine u državni budžet donese 7,7 miliona eura (podatak je za 2011. godinu). Ministarstvo finansija računa: u Crnoj Gori ima 1,1 miliona SIM kartica, tako da bi taksa od 1 euro mjesečno, uzimajući u obzir neaktivne kartice, donijela između 7 i 8 miliona godišnje…

,,Porez na mobilni telefon je nešto sasvim normalno”, ciničan je komentator vladine odluke na portalu javni servis.me, ,,obzirom da država od tog telefonskog aparata naplati carinu prilikom uvoza, onda uzme PDV prilikom njegove prodaje, zatim oporezuje račun koji se napravi tim telefonom, logično je da uzme još i mjesečni porez za posjedovanje istog…”

Slično je i sa porezom na električna brojila. Prema toj logici, smatraju na javnomservisu DPSSDP koalicija mogla nam je naplatiti i porez na zube. Ima ih ako smo ih štedjeli dosta (do 32) što znači da postoji ,,fiskalni prostor”. Za razliku od brojila, mobilnih ili kablovskih priključaka mogu se i gradirati. Prirodni, plastični, keramički… Zvuči morbidno?

A normalno je da država naplati porez i vlasnicima brojila za struju u selima koja struje nemaju po tri, četiri mjeseca svake godine. Ili utjehu pronalazimo u najavi da će od ove obaveze biti oslobođeni ,,korisnici subvencija za električnu energiju i onih kategorija za koje se procijeni da su socijalno ugroženi”. Ko će to da procijeni? Vlast koja 15 godina najavljuje izradu socijalnih kartona. Ili opštinski aktivisti vladajuće koalicije koji će, i na taj način, pokušati da kupe poneki glas na predstojećim izborima.

U cijeloj priči, najpredvidljivije je ponašanje SDP-a. Ranko Krivokapić: ,,Protivim se uvođenju novih mjera, pošto je standard građana već ugrožen”. Naravno, to nije razlog da njegova partija napusti vladajuću koaliciju. Recite sami – đe bi oni kada bi izašli iz vlasti.

Tragikomična je činjenica da Vlada još ne zna kako da naplati poreze čiji prihod je već ukalkulisala u budžet. Pokazalo se da nije nimalo lako natjerati EPCG ili BBM Veska Barovića da izmire svoje obaveze prema državi.

A tragično je ono što će poreski obveznici, nakon uvođenja novih poreskih opterećenja, dobiti za uzvrat. Bolje obrazovanje za našu djecu, bržu i sigurniju zdravstvenu zaštitu bolesnih, sigurnije plate učitelja, ljekara i policajaca, ili veće penzije onih koji su 30-40 godina gradili ovu zemlju?

Ne. DPS će nam oteti novac, kako bi mogao isplatiti nagomilane dugove privilegovanih tajkuna koji posluju pod zaštitom države. Zvaničnom i nezvaničnom. Zato ćemo platiti dugove Olega Deripaske, ali i one koje će za sobom ostaviti propadajuća poslovna carstva Dragana Brkovića i Veska Barovića. Umjesto da bude suprotno.

Da je KAP platio Elektroprivredi 30 miliona duga za isporučenu (i subvencioniranu) struju, državni budžet bi bio teži za pet miliona eura. Vlasnici nekretnina, prema podacima Državne revizorske institucije, državi duguju više od 20 miliona eura. Zašto je lakše oporezovati mobilne telefone nego naplatiti taj dug?

Barović i Brković na ime neplaćenih carina, poreza i doprinosa, uglavnom zahvaljujući odobrenjima koja je potpisivao Igor Lukšić – duguju milione državnom budžetu. Mislite li da će neko odgovarati zbog toga? Hoće, onda kada se tužilaštvo usudi da pripita Miomira Mugošu zašto je, poslujući sa Carinama Čedomira Popovića, oštetio budžet Podgorice za blizu 10 miliona eura. Potom isto pitanje treba postaviti vlastima u Baru, Budvi, Kotoru, Kolašinu…

Lakše je oporezovati kablovsku televiziju nego ispitivati zašto vlasnici Jugopetrola, Elektroprivrede, Rudnika uglja Barane, Svetog Stefana… ne izvršavaju obaveze. Ili je za ovo drugo nadležan isključivo veliki gazda Milo Đukanović. A njega ovih dana, procijenili su u vladi, ne valja mnogo zapitkivati. Pa su našli alternativu. Makar ona bila samo privid.

Zoran RADULOVIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo