Povežite se sa nama

MONITORING

Harač, harač rajo treba

Objavljeno prije

na

Prepoznali smo fiskalni prostor, pohvalio se prošle nedjelje ministar finansija Milorad Katnić, predstavljajući javnosti odluku Vlade da građanima Crne Gore naplate luksuz korišćenja električne energije, mobilne telefonije i kablovske televizije. ,,Takve mjere neće ugroziti standard građana niti uslove poslovanja”, ustvrdio je ministar, objašnjavajući strategiju Vlade da novac uštedi ,,reformom državne uprave”, a budžetske prihode uveća ,,suzbijanjem sive ekonomije”. Tako treba. Skoro 18 mjeseci od kako je Vlada Igora Lukšića potvrdila svoj mandat, konačno imamo neki plan vezan za stanje državnih finansija. Kakva god da je.

Ministar Katnić javno očekuje da će novo oporezivanje korišćenja struje, kablovske televizije i mobilne telefonije donijeti prihod od 15 miliona eura. Ministar, naravno, zna da to nije tačno. Saberemo li ono što račundžije iz njegovog ministarstva nazivaju ,,konzervativnim obračunim”, dolazimo do iznosa od 14,6 miliona. U stvarnom životu, to znači da država novim porezima neće skupiti više od deset miliona.

Nije to malo, ali je nedovoljno za zemlju koja je prošle godine platila 30 miliona tuđih dugova (MNSS i Željezara), ovu godinu započela plaćajući (ponovo tuđa) dugovanja vrijedna 25 miliona (KAP i CEAC), uz perspektivu da u bližoj (maj-jun) ili daljoj (oktobar-novembar) budućnosti plati još 100-140 miliona eura. Opet tuđeg duga, od koga ovdašnja privreda i građani nijesu imali koristi ni centa.

Pratimo trag novca: Vlada je, unazad dvije nedjelje, uzajmila novih 150 miliona, platila 23,4 miliona eura duga Dojče banci koje je neko, zbog nečega, u ime države preuzeo od KAP-a, najavila rebalans budžeta i donijela odluku o novom oporezivanju koje bi u državnu kasu trebalo da donese između 15 i 30 miliona eura.

Da ne zaboravimo: neki je genije iz državne administracije uočio kako su prihodi ostvareni od prodaje lož ulja i plina nesrazmjerno mali u odnosu na zaradu koju donose dizel i benzin. Zato će država uraditi ono što se jezikom birokratije zove ,,korekcija akciza na lož ulje i plin”. Prevedeno na maternji – oguliće vam kožu sa leđa.

Ministar Katnić još ne zna kako će država naplatiti planirane poreze, ali spremno tvrdi da ,,takve mjere neće ugroziti standard građana”.

Lak je to račun. Uzmimo za primjer jednog od 300 – 400 radnika pljevaljske Vektre Jakić. Posljednju platu, hvala njihovom vlasniku Draganu Brkoviću i Vladi Crne Gore, primili su prije nekih devet, možda deset, mjeseci. Zamislimo osobu iz Statističkog godišnjaka Monstata: oženjen, žena bez posla, dvoje djece (učenici), živi na porodičnom imanju u kući bez fasade, trideset koraka od roditeljskog doma u kome se rodio. Prosječan mjesečni prihod teži nuli. Porodični automobil mjesecima parkiran – gorivo je skupo i za one koji primaju platu – pa djeca idu pješke u grad u školu. Fiksni telefon (neoporezovan) nema. Privatizovanom Telekomu nije se isplatila ta investicija. Brojila za struju, komada dva – porez 24 eura godišnje. Mobilnih telefona – pet (60 eura poreza godišnje). Kablovska televizija (neka od dostupnih satelitskih verzija), jednini način da se vidi bilo šta izuzev prvih programa Vojvodićevog TVCG – još 12 eura za 12 mjeseci. Sve kada se sabere, “mjere koje neće ugroziti standard”, koštaće prosječnog stanovnika Crne Gore skoro 100 eura. Novac koji on nema.

Ko mari. Država koja građanima duguje ,,staru deviznu štednju” (ekonomska kategorija koju poznaju samo Srbija i Crna Gora) i par penzija iz prošle decenije, zemlja u kojoj hronični bolesnici umjesto ljekova dobijaju beskorisne recepte, siromašni đaci ministrova obećenja (ili laži) umjesto besplatnih udžbenika, država u kojoj gradonačelnik glavnog grada hvali pasulj iz sirotinjske kuhinje, dok se predsjednik vlade pravi kako uživa u obroku iz studentske menze… Ta je vlast odlučila da svojim podanicima naplati pravo koriščenja mobilne telefonije, kablovske televizije i električne energije. Fiksnu telefoniju nijesu pominjali.

Možda zato što aktuelni premijer voli da sa podanicima komunicira putem Fejsbuka. Koju godinu prije, podrazumijevalo se da je priključak za internet neodvojiv od fiksne telefonske linije. Ima i nekoliko godina kako je ista konekcija moguća i preko SIM kartice kupljen kod nekog od tri crnogorska provajdera mobilne telefonije. Znaju li Katnić i Lukšić da objasne zašto će pristup internetu preko fiksne telefonske linije biti neoporezovan, dok će korisnici mobilnog interneta plaćati državni harač? Ili je priča u tome što je Dojče Telekom, plaćajući već čuveni mito, kupio i ekskluzivno pravo da ovce iz svog stada može šišati samo on?

Ideja o oporezivanju mobilnih telefona nije nimalo originalna. Samo što su je, poodavno, svi odbacili kao nefunkcionalnu. Prema dostupnim podacima Srbija je bila posljednja zemlja koja se s početkom globalne ekonomske krize dosjetila ideje da od svojih poreskih obveznika uzme novac i po osnovu posjedovanja mobilnih telefona. Umjesto paušala srpske vlasti su odlučile da naplaćuju porez od deset odsto. Taj porez je živio od juna 2009. do početka prošle godine. Tada je ukinut. Nezvanično, u Vladi Srbije shvatili su da propisani namet ne koristi pretjerano državnim finansijama, nervira potrošače i loše utiče na planove o investicijama provajdara. Sve u svemu, veća dara nego mjera.

Negdje u isto vrijeme, početkom 2009. godine, i Evropska komisija je razmatrala mogućnost da se oporezuju proizvođači “pametnih telefona”. Na tome je i ostalo.

Onda su Crnogorci odlučili da isprednjače. Uporedimo li očekivanja ministra Katnića sa zvaničnim podacima, doći ćemo do neobičnog rezultata: Vlada ima namjeru da od vlasnika mobilnih telefona naplati poreza isto ili više nego što naplaćuje od vlasnika putničkih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Sve na što se kreće na dva i četiri točka, računajući poršee, ferarije i oklopljene hamere, skupa sa cesnama, gazelama i jahtama od 10 do 110 metara dužine u državni budžet donese 7,7 miliona eura (podatak je za 2011. godinu). Ministarstvo finansija računa: u Crnoj Gori ima 1,1 miliona SIM kartica, tako da bi taksa od 1 euro mjesečno, uzimajući u obzir neaktivne kartice, donijela između 7 i 8 miliona godišnje…

,,Porez na mobilni telefon je nešto sasvim normalno”, ciničan je komentator vladine odluke na portalu javni servis.me, ,,obzirom da država od tog telefonskog aparata naplati carinu prilikom uvoza, onda uzme PDV prilikom njegove prodaje, zatim oporezuje račun koji se napravi tim telefonom, logično je da uzme još i mjesečni porez za posjedovanje istog…”

Slično je i sa porezom na električna brojila. Prema toj logici, smatraju na javnomservisu DPSSDP koalicija mogla nam je naplatiti i porez na zube. Ima ih ako smo ih štedjeli dosta (do 32) što znači da postoji ,,fiskalni prostor”. Za razliku od brojila, mobilnih ili kablovskih priključaka mogu se i gradirati. Prirodni, plastični, keramički… Zvuči morbidno?

A normalno je da država naplati porez i vlasnicima brojila za struju u selima koja struje nemaju po tri, četiri mjeseca svake godine. Ili utjehu pronalazimo u najavi da će od ove obaveze biti oslobođeni ,,korisnici subvencija za električnu energiju i onih kategorija za koje se procijeni da su socijalno ugroženi”. Ko će to da procijeni? Vlast koja 15 godina najavljuje izradu socijalnih kartona. Ili opštinski aktivisti vladajuće koalicije koji će, i na taj način, pokušati da kupe poneki glas na predstojećim izborima.

U cijeloj priči, najpredvidljivije je ponašanje SDP-a. Ranko Krivokapić: ,,Protivim se uvođenju novih mjera, pošto je standard građana već ugrožen”. Naravno, to nije razlog da njegova partija napusti vladajuću koaliciju. Recite sami – đe bi oni kada bi izašli iz vlasti.

Tragikomična je činjenica da Vlada još ne zna kako da naplati poreze čiji prihod je već ukalkulisala u budžet. Pokazalo se da nije nimalo lako natjerati EPCG ili BBM Veska Barovića da izmire svoje obaveze prema državi.

A tragično je ono što će poreski obveznici, nakon uvođenja novih poreskih opterećenja, dobiti za uzvrat. Bolje obrazovanje za našu djecu, bržu i sigurniju zdravstvenu zaštitu bolesnih, sigurnije plate učitelja, ljekara i policajaca, ili veće penzije onih koji su 30-40 godina gradili ovu zemlju?

Ne. DPS će nam oteti novac, kako bi mogao isplatiti nagomilane dugove privilegovanih tajkuna koji posluju pod zaštitom države. Zvaničnom i nezvaničnom. Zato ćemo platiti dugove Olega Deripaske, ali i one koje će za sobom ostaviti propadajuća poslovna carstva Dragana Brkovića i Veska Barovića. Umjesto da bude suprotno.

Da je KAP platio Elektroprivredi 30 miliona duga za isporučenu (i subvencioniranu) struju, državni budžet bi bio teži za pet miliona eura. Vlasnici nekretnina, prema podacima Državne revizorske institucije, državi duguju više od 20 miliona eura. Zašto je lakše oporezovati mobilne telefone nego naplatiti taj dug?

Barović i Brković na ime neplaćenih carina, poreza i doprinosa, uglavnom zahvaljujući odobrenjima koja je potpisivao Igor Lukšić – duguju milione državnom budžetu. Mislite li da će neko odgovarati zbog toga? Hoće, onda kada se tužilaštvo usudi da pripita Miomira Mugošu zašto je, poslujući sa Carinama Čedomira Popovića, oštetio budžet Podgorice za blizu 10 miliona eura. Potom isto pitanje treba postaviti vlastima u Baru, Budvi, Kotoru, Kolašinu…

Lakše je oporezovati kablovsku televiziju nego ispitivati zašto vlasnici Jugopetrola, Elektroprivrede, Rudnika uglja Barane, Svetog Stefana… ne izvršavaju obaveze. Ili je za ovo drugo nadležan isključivo veliki gazda Milo Đukanović. A njega ovih dana, procijenili su u vladi, ne valja mnogo zapitkivati. Pa su našli alternativu. Makar ona bila samo privid.

Zoran RADULOVIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo