Povežite se sa nama

MONITORING

Partija se odriče Mugoše

Objavljeno prije

na

Tokom zime gradonačelnik Podgorice se pritajio. Čim je snijeg okopnio, Miomir Mugoša je opet dospio na naslovne strane. Protekle nedjelje je prozivao sudije, a ove sve ostale redom. Napada ili se brani? Mugoša nikako da odagna aferu Carine od sebe, iako mu je sa drugim skandalima to polazilo za rukom.

Mugoša je sa direktorom Carina Čedomirom Popovićem lani u oktobru zaključio sporazum kojim je omogućeno da Carine ponovo postanu vlasnik oko 15.000 kvadrata zemljišta na Starom aerodromu, iako je isti posao u oktobru 2010. poništio Vrhovni sud. Gradonačelnik je sporno zemljište, 2007. godine, prodao Popoviću bez tendera, bez odluke i znanja Skupštine Glavnog grada za 2,5 miliona eura. A vrijedilo je 13,5 miliona. Tako je oštetio gradski budžet za 11 miliona eura. Posao je prema presudi Vrhovnog suda ništavan, a grad je bio u obavezi da Carinama vrati novac, a Carine gradu zemljište. Gradonačelnik je tu obavezu ignorisao. MANS je zbog afere Carine, protekle nedjelje, podnio krivičnu prijavu protiv Mugoše. U MANS-u sumnjaju da je Mugoša izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i primanja mita, a da je Popović izvršio krivično djelo davanja mita. Gradonačelnik je na prijavu odgovorio u svom stilu – najavio je da će i on podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a zbog lažnog prijavljivanja.

Mugoši su se u nezgodnom času navrzli i koalicioni partneri. Na inicijativu SDP-a, krajem protekle nedjelje, premijer Igor Lukšić, potpredsjednik Vlade Duško Marković i ministar finansija Milorad Katnić razgovarali su sa potpredsjednicima SDP-a Ivanom Brajovićem i Raškom Konjevićem o aferi Carine. SDP je zatražio da se odluka prodaje zemljišta Carinama poništi, kao štetna i nezakonita, a premijer Lukšić obećao da će Ministarstvo finansija u saradnji sa zaštitnikom imovinsko-pravnih odnosa razmotriti inicijativu SDP-a oko Carina.

Javili su se i iz tužilaštva, obznanjujući da su počeli da istražuju poslove i sporazume u slučaju Carine.

Zanimljivo da je spor oko prodaje gradskog zemljišta po cijeni od oko dva i po miliona eura, nakon što je prethodno poništen tender na kome je cijena te parcele dostigla iznos od oko 13 miliona eura, nije pokrenula država već vlasnik firme Šofranac Veselin Šofranac, učesnik na tenderu za sporno zemljište. Od tada, Šofranac tvrdi da ima probleme sa objektima koje gradi po Podgorici.

,,Gradonačelnik je siledžija koga moram da trpim. Moram da iznesem prljavštine koje radi, krade državno zemljište i daje privatnicima bez pare. Na sve moje objekte Mugoša je slao inspekcije, na objekte na Zabjelu dvije dnevno. A nije slao inspekcije tu u blizini gdje je objekat od 16.000 kvadrata sa građevinskom dozvolom na 6.000 metara kvadratnih, dakle napravljeno je 10.000 kvadrata više”, izjavio je Šofranac za Dan.

On tvrdi da ima punu torbu materijala o Mugošinom kriminalu po Podgorici. ,,Torba materijala kod mene stoji zaključana u jednom stanu da mi ne zapali kuću, jer od njega svašta mogu da očekujem. Ali sve ću to da objavim”.

Mugoša dobro zna da dok je DPS iza njega, može da ponavlja refren – Ne može nam niko ništa… Nakon sastanka ministara i potpredsjednika SDP-a, Mugoša je kazao da sa premijerom i ministrima ima uobičajenu i dobru komunikaciju, te da se nada da Lukšić prema njemu dijeli isti stav kao i ranije kada je javno izjavio da DPS nema bolje rješenje od Mugoše za obavljanje funkcije gradonačelnika Podgorice.

Osim javnih pohvala, odnos premijera i gradonačelnika ima i ne tako harmoničnu predistoriju. Mugoša je bio jedan od onih koji su 2006. blokirali izbor Igora Lukšića za premijera. Pozivao se na svoj rekordni trijumf na lokalnim izborima u Podgorici i tvrdio da je kvalifikovaniji Đukanovićev nasljednik od Lukšića. Od tada Mugošina moć opada. Krajem 2009. usvojeni su zakoni o državnoj imovini i o svojinsko-pravnim odnosima, na inicijativu Lukšićevog Ministarstva finansija. Mugoša je, u svojstvu poslanika, tada optužio kolege iz DPS-a da su zakoni upereni protiv Glavnog grada. U Skupštini je odbijeno njegovih svih osam amandmana. Potom su usvojene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojim se predviđa da predsjednika opštine biraju lokalni parlamenti, a ne neposredno građani.

Miomir Mugoša je, uoči partijskog kongresa održanog 21. maja 2011. izjavio: „Ne vidim razlog zbog čega ne bih i dalje ostao isto pozicioniran u svojoj partiji”. Htio je jedno od potpredsjedničkih mjesta, no nije ušao ni u Predsjedništvo DPS-a.

Nakon što je izbačen iz novog saziva Predsjedništva partije, gradonačelnik Podgorice je ostao i bez poslaničke funkcije i imuniteta, jer je izglasan Zakon o konfliktu interesa prema kojem gradonačelnici ne mogu biti istovremeno i poslanici.

Sadašnje naprasno interesovanje Vlade i tužilašta za aferu Carine u opoziciji smatraju znakom da je sazrelo vrijeme da se Mugoša servira Evropskoj uniji kao jedna od ,,krupnih riba”.

Šefica odborničkog kluba PzP-a Branka Bošnjak je izjavila: ,,Mislim da je kap prelila čašu, pa da je čak i za ovako slabašno i partijsko pristrasno tužilaštvo previše, jer su svjesni činjenice da su pod budnim okom Evrope”.

Ne treba zaboraviti da su mnogi i prošle godine otpisivali Mugošu. Ozbiljni izvori su tvrdili da su o eliminaciji Mugoše sa političke scene na tajnom sastanku odlučili Milo Đukanović, Ranko Krivokapić i Igor Lukšić. Analitičari su tumačili da šef DPS-a preko SDP-a hoće da eliminiše Mugošu.

Mugošu nijesu spriječile ni prijetnje SDP-a da će napustiti savezništvo sa DPS-om, čak i na državnom nivou, ako on opet bude izabran za gradonačelnika. Mugoša je izabran zahvaljujući glasu odbornika Narodne stranke i jednog otpadnika iz Nove, nakon čega su se odbornici međusobno optuživali za prodaju glasova. Tadašnji predsjednik Skupštine glavnog grada Cme Gore Raško Konjević podnio je ostavku.

Govorilo se i da u vladajućim krugovima ne znaju kako će Mugošinog sina Miljana, zbog zajedničkog napada na urednika i fotoreportera Vijesti, spasiti od zatvorske kazne. Ne samo da ga je DPS spasio, nego Miljan Mugoša nastavlja diplomatsku karijeru.

Miomir Mugoša je, kao i njegov partijski šef Milo Đukanović, majstor u održavanju na vlasti. On je kopirajući Đukanovićev model vladanja državom, u glavnom gradu uspio da stvori svoj feud. Dva važna DPS igrača sarađuju još od februara 1991. kada je Mugoša u prvoj Vladi Mila Đukanovića imenovan za ministra zdravlja i zaštite životne sredine. Tih godina je, pored brojnih ministarskih obaveza, obilazio i sokolio borce na dubrovačkom ratištu. Đukanović ga je birao i u naredna svoja dva mandata, pa je tradiciju od 1998. nastavio Filip Vujanović, koji ga je tokom prve polovine 2000. godine postavio za predsjednika „odbora povjerenika” SO Podgorica. U novom milenijumu Mugoša je sve bliži Vujanoviću, a odnosi sa Đukanovićem ,,zahlađuju”.

Poznato je da je Aco Đukanović 2003, javno minirao Mugošin naum da zgradu Maksim izgradi u njegovom dvorištu. I pored Mugošinih tvrdnji da je sve po zakonu, Maksim je izgrađen dovoljno daleko od Đukanovićevog dvorišta. Upućeni kažu da se Mugoša u DPS-u jedino boji šefa, ali ozbiljno.

Kao i Đukanović, Mugoša ne brine mnogo o zakonima. Kada je došao na mjesto gradonačelnika, oko 80 odsto svih objekata na teritoriji Podgorice bilo je bespravno izgrađeno. Mugoša je pristupio selektivnoj legalizaciji objekata prema sopstvenim zaključcima. Sa tim odlukama bili su, kako su navodili mediji, upoznati samo njemu bliski ili privilegovani investitori, pa su mogli legalizovati objekte čak i bez plaćanja naknada. Kroz obračun komunalija za koje ugovori nijesu bili dostupni javnosti, Mugoša je držao u pat-poziciji hiljade sugrađana. Treba li onda da čudi što je Mugoša na izborima imao rekordan učinak, trijumfujući i u naseljima gdje njegova partija ili koalicija na parlamentarnim izborima ne dobija većinu; ta su naselja prepoznata kao žarišta divlje gradnje.

Mugoša punu deceniju izbjegava da odgovori na pitanja odbornika Skupštine glavnog grada kojim je osobama od posebnog značaja za glavni grad dodijelio stanove. Podijeljeno je blizu 300 stanova. Odbornici tvrde da „tu ima raznih sudija koji su valjali gradonačelniku Mugoši, raznih estradnih umjetnika, čak i nekih koji nijesu iz Podgorice”.

Nekima stanove, a nekima zgrade. Po principu izgradi, pa dogradi par spratova, sve će to Opština legalizovati, valjao je Mugoša mnogim investitorima. Od omiljenog Toma Čelebića, do Duška Kneževića, Aca Đukanovića…

Možda su razlozi za sve žešće napade na Mugošu i manjak novca u opštinskoj kasi. Prije krize gradonačelnik je raspolagao godišnjim budžetom od 100 miliona eura. Tada su iz podgoričkog budžeta uplaćivane donacije Sarajevu, Zagrebu je doniran vrtić, razvijan je planinski turizam na Lovćenu, finansirana administracija u Šavniku, a prije izbora na Žabljaku obećana stambena zgrada za mlade bračne parove. Ove godine Budžet je projektovan na 49,7 miliona eura, a za 11 godina od kada je Mugoša na vlasti glavni grad je zadužen 32 miliona eura.

Pitanje je da li će Mugoša ovog puta uspjeti da se održi u gradonačelničkoj fotelji i ostati na slobodi. Sigurno je da je teško zamisliti da bi on, poput svog budvanskog kolege Rajka Kuljače i Svetozara Marovića, ćuteći podnio žrtvu zarad evroatlanskih integracija. No, nikad se ne zna. DPS jeste mašina, ali je i Mugoša dokazao da je nedoder.

Toaletna voda kao ljekovi

U svjetlu afere Carine ne treba zaboraviti da, pored brojnih manjih, ovo nije prva velika afera u kojoj je Mugoša glavni akter. Potpredsjednik Vlade Žarko Rakčević je 2001. godine tadašnjem ministru policije Andriji Jovićeviću predao dokumenta koja pokazuju kako je bivši ministar zdravlja i aktuelni gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša krčmio državni novac. Osam godina niko se nije obrtao na te spise, da bi Rakčević 2008. dokumentaciju predao državnom tužiocu. Dokumenta sadrže podatke o brojnim sumnjivim nabavkama ljekova i čuvenoj kupovini after šejva, pasta za zube, toaletne vode za muškarce, koji su kupljeni na ime ljekova uz amin ministra Mugoše. Ranka Čarapić i tužilaštvo o ovome godinama ćute, a Rakčević je svojevremeno tvrdio da je samo pitanje vremena „da li će ovaj personalni sastav tužilaštva ili neki novi kvalifikovati učinjene radnje gospodina Mugoše”.

Ima onih koji smatraju da je to vrijeme došlo i da će nakon svega što je protutnjalo Mugoša ,,pasti” baš na Carinama. ,,Opadaće mnogi prije mene samo da me zdravlje sačuva. Kada je politika u pitanju i rezultati”, uzvratio je Mugoša na informacije da mu po istraživanjima pada rejting.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo