DRUŠTVO
HERBALAJF U CRNOJ GORI: Šverc i piramidalna trgovina uz amin države
Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online
U Crnoj Gori se nekoliko godina – metodom mrežnog marketinga, tj. piramidalne prodaje – obavlja nelegalni uvoz distribucija i prodaja nutricionističkih prehrambenih proizvoda (“zdrave hrane” u vidu suplemenata – dodataka ishrani: šejkeri, proteinske pločice, čajevi, multivitaminske tablete…), globalne američke kompanije Herbalajf (Herbalife), saznaje Monitor!
Iako se mreža distributera iz dana u dan širi, kompanija Herbalajf u Crnoj Gori posluje protivzakonito: niti je evidentirana u registru privrednih subjekata, niti posjeduje dozvolu za rad Ministarstva zdravlja, niti Sanitarna inspekcija ima informaciju o njenom postojanju… Zvanično i formalno: Herbalajf u Crnoj Gori ne postoji. U praksi: Herbalajfovi proizvodi se uveliko prodaju. Država i njene nadležne službe ništa ne čine. Ko štiti ovakvo nezakonito poslovanje?
Prema riječima jednog od distributera Herbalajfa, firma funkcioniše tako što potencijalni kupac, po preporuci, dođe na prezentaciju proizvoda, na nekoj od lokacija u gradu (koje nijesu zvanično prijavljene za te namjene – p.a). Ukoliko mu se ponuda svidi, počinje da koristi proizvode. Zatim, kupac uzima licencu, sa kojom može da naručuje proizvode, sa popustom od 25 odsto.
Ukoliko je klijent elokventan – priča nam drugi izvor koji je insistirao na anonimnosti – iz vrha Herbalajfa mu ponude da dođe na kurs, koji oni održavaju u hotelima u Podgorici ili po privatnim stanovima i prostorima.
Dolazak na obuku je po preporuci nekog već angažovanog u Herbalajfu. Potom “počinje” posao: kupac može početi da dovodi svoje ljude, da im predlaže da kupe proizvode preko njega, a on od toga, naravno, ima profit. Što veći krug ljudi, tim veći njegov napredak, i može doći do toga da ima 50 odsto popusta na proizvode. Tako sakupljaju poene i bonuse za nagrade i napredovanje na piramidalnoj ljestvici.
U zavisnosti od sakupljenih bonusa i od prodatih proizvoda, svi najbitniji “prodavci” odlaze na dalju obuku, najčešće u Sarajevo (tamo je glavna osoba za Herbalajf Fuad Muslić, koji je i regionalno poznat), gdje dobijaju zvanje supervizora. Oni postaju i takozvani Welnes savjetnici (bez obzira na struku!), koji konzumentima propisuju količinu i periodičnost uzimanja Herbalajfovih proizvoda, i to, često, za duže periode.
Crnogorski distributeri sa svojim nadređenim, supervizorom, potpisuju “Prijavu za međunarodnu distribuciju/Application for international distributorship”, u koju je Monitor imao uvid. Riječ je o formularu na čijoj poleđini su detalji „Ugovora o distribuciji/Agreement of distributorship”, u 14 tačaka. Posebno je važna tačka 11: „O bilo kojem Zahtevu rešavaće se isključivo u sudskom postupku u Republici Srbiji. Ovaj ugovor i bilo koji spor koji proistekne iz odnosa ugovornih strana iz ovog Ugovora rešavaće se prema nacionalnom pravu Republike Srbije bez primene pravila o rešavanju sukoba zakona.”
Riječ je o formularu koji je namijenjen za teritoriju Srbije (koja se, za razliku od Crne Gore, nalazi na zvaničnoj listi Herbalajfa), te nema pravno dejstvo na teritoriji Crne Gore! (Uz to, svi navedeni formulari šalju se, poštom, u hrvatsku filijalu Herbalafa¸ koja se nalazi u Zagrebu.)
Na zvaničnom internet sajtu Herbalajfa (www.herbalife.com/global) navedeni su linkovi svih sajtova oficijelnih nacionalnih Herbalajf predstavništava u svijetu, među kojima nema Crne Gore. No, uprkos tome, postoji formiran sajt (ali i Facebook stranica) za Crnu Goru (www.herbacrnagora.me). Na njemu, u odjeljku „kontakt”, ne stoji niti zvanična adresa firme, niti broj telefona! Stoji tek da se „kancelarija Herbalife Distributera nalazi u Podgorici.”
Poređenja radi: službeni uvoznik Herbalife proizvoda za Bosnu i Hercegovinu – stoji na zvaničnom sajtu (www.herbalife-bih.com) – je firma MST International d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu, ulica Paromlinska 4, sa navedenim brojem telefona, faksom, posebnim e-mailom za narudžbe i posebnim za distributere.
Prema informaciji Monitora, provjerenoj kod više distributera, proizvodi iz Herbalajfovog asortimana koji se plasiraju na crnogorsko tržište dopremaju se u Crnu Goru privatnim kanalima, putem privatnih narudžbi iz BiH ili Srbije. Proizvodi u Crnu Goru stižu redovnim autobuskim linijama ili ih, često, u privatnim automobilima dovoze crnogorski distributeri. U prevodu: Herbalajfovi proizvodi – koji se uveliko prodaju na crnogorskom tržištu – ne carine se!
Monitor je Upravi za carine proslijedio pitanje: “Ko u Crnu Goru uvozi proizvode nutricionističke kompanije „Herbalife”? Ko je zvanični i ovlašćeni uvoznik?” Uprkos intresovanju autora teksta u nekoliko navrata i direktne telefonske komunikacije, iz Uprave carina nijesu odgovorili na pitanja!
Obratili smo se i Upravi za inspekcijske poslove u okviru koje se nalazi i nadležna Zdravstveno-sanitarna inspekcija. Dobili smo direktan odgovor: „Do sad nije utvrđeno da pomenutih proizvoda ima u apotekama i uopšte na tržištu Crne Gore. Ukoliko Zdravstveno-sanitarna inspekcija prilikom kontrole nađe proizvode navedene firme, svakako da će izvršiti kontrolu bezbjednosti i pregled prateće dokumentacije i postupiti u skladu sa Zakonom.” Dakle, formalno: Herbalajfovi proizvodi ne postoje na tržištu Crne Gore. To znači da nijesu ni kontrolisani!
Prema pouzdanim podacima Monitora, u Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji itekako su upoznati sa postojanjem Herbalajfovih proizvoda na našem tržištu! Prema saznanjima našeg lista, jedan zaposleni u sanitarnoj inspekciji bavi se prodajom Herbalajfovih proizvoda, jer – kako je kazao – „ne može da živi od svoje plate”.
Iz pomenute inspekcije su naveli i ovo: „Rješenje za rad subjekata koji se bave prometom hrane daje Odsjek za bezbjednost hrane Ministarstva zdravlja, a Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove ih kontroliše.”
Tim tragom obratili smo se Ministarstvu zdravlja. Odgovorili su: „U postupku izdavanja rješenja za upis u registar odobrenih objekata u poslovanju s hranom biljnog porijekla, kombinovanom i ostalom hranom, organu nadležnom u Ministarstvu zdravlja – odsjeku za bezbjednost hrane, nije se obraćao subjekat u poslovanju sa hranom, koji ste Vi naveli u Vašim pitanjima.” Dakle, zvanično: Herbalajf se nije ni obraćao za dozvolu za rad, tj. za prodaju proizvoda na teritoriji Crne Gore. U prevodu: Herbalajf nema potrebnu dozvolu za rad i prodaju!
Provjerili smo, potom, i u Poreskoj upravi. Nakon uvida u baze podataka odgovorili su da su utvrdili da za firmu Herbalife “nije izvršen upis u Centralni registar privrednih subjekata niti je ista registrovana u Centralnom registru poreskih obveznika, obveznika doprinosa i osiguranika”!
PItali smo ih i što su učinili povodom anonimnih prijava na račun Herbalajfa. Odgovorili su: “Poreska uprava primila je više prijava na račun rada kompanije Herbalife, a poreski inspektori su u više navrta postupili po svakoj prijavi građana. Na prijavljenim lokacijama u različitim ugostiteljskim objektima do sada nije zatečeno obavljanje djelatnosti od strane navedene firme, a kako ista nije registrovana u sistemu Poreske uprave, informacija o lokaciji njenog poslovnog sjedišta nije nam dostupna.” Jasno je: ukrivaju se.
Monitor je pokušao da stupi u kontakt sa najaktivnijim preprodavcima Herbalajfovih proizvoda u Crnoj Gori, od kojih pojedini – imajući u vidu nivo piramide na koji su dospjeli – dobro zarađuju. Preko insajdera smo dobili informaciju da je jedan od najvećih “igrača” Brano Ćetković (sa suprugom; riječ je o “porodično orijentisanom poslovanju”), što smo lako i provjerili, potvrdili, ulaskom u njegov Facebook profil, koji vrvi od fotografija sa ostalim Herbalajfovim sponzorima i distributerima, sa raznih obuka i seminara, širom regiona i svijeta.
Ćetkoviću smo proslijedili sljedeća pitanja: Ko u Crnu Goru uvozi proizvode kompanije Herbalife? Na koji način se uvoze? Gdje se zvanično nalaze prostorije firme? Da li distributeri plaćaju porez državi? Da li kompanija ima dozvolu za rad? Da li su proizvodi koji se prodaju dobili dozvolu sanitarne inspekcije? Iako je – jasno je na osnovu Facebook opcije “seen” – Ćetković na vrijeme vidio poruku, nije odgovorio novinaru Monitora.
Isto pitanje proslijedili smo još jednom visoko rangiranom prodavcu Herbalajfovih proizvoda Draganu Kadoviću, ali, iako je vidio pitanja, takođe nije odgovorio. Ista stvar je i sa Dejanom Vučeljićem koji živi u Beogradu, a porijeklom je iz Podgorice, ali i sa Darkom Sekulićem.
Na pitanja nije odgovorila ni Tanja Kapor Dožić, jedna od najistaknutijih crnogorskih preprodavaca Herbalajfovih proizvoda. Ona je otišla i korak dalje. Nakon dobijenih i pročitanih pitanja, Kapor-Dožić je neodgovorivši, autora teksta prosto “blokirala”, što znači da je autora teksta izbrisala i onemogućila mu pristup njenim Facebook objavama i informacijama. Inače, ona je supruga Nebojše Dožića, predstavnika države Crne Gore u bordu KAP-a, koji je, prema informacijama Monitora, takođe involviran u Herbalajfov posao. Facebook profil Tanje Kapor Dožić prepun je fotografija na kojima su ona i njen suprug u društvu ostalih preprodavaca Herbalajfovih proizvoda, na seminarima, koktelima i obukama.
Još dalje je pošla Radmila Mićović, na ljestvici Herbalajfa takođe visoko pozicionirani preprodavac (sa suprugom Željkom). Ona je, nakon što joj je autor teksta proslijedio brojna pitanja (o tome obavijestivši je i direktno, telefonskim putem), bez odgovora na njih, takođe “blokirala” autora. Potom se i sama odjavila sa Facebook-a, tj. isključila svoj Facebook nalog! Mićović – koja se bavi preprodajom Herbalajfovih proizvoda koji nemaju dozvolu za rad – državni je činovnik, zaposlena je na poziciji inspektora za rad (za oblast zaštite na radu)! Još više: i suprug Željko državni je činovnik, takođe inspektor, glavni, za usluge informacionog društva.
Da li je, imajući sve navedeno u vidu, moguće da ovakav i ovoliko rašireni, nezakoniti biznis funkcioniše bez amina države? Tužilaštvo, čujemo li se?
Nzakonit rad i obmanjujuća poslovna praksa
Član 114 (stav 1, tačka 14) Zakona o zaštiti potrošača obmanjujućom poslovnom praksom, između ostaloga, smatra i: “Uspostavljanje, vođenje ili promocija piramidalnih promotivnih programa, u kojima potrošač određenim činjenjem stiče mogućnost da dobije naknadu koja prvenstveno potiče od uvođenja drugih potrošača u piramidalni program, a ne od kupovine ili korišćenja proizvoda.
Članom 176 propisane su kaznene odredbe (stav 1, tačka 21): “Novčanom kaznom od 3.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice – trgovac, ako “je uspostavljao, vodio ili promovisao piramidalne promotivne programe, pri čemu potrošač određenim činjenjem stiče mogućnost da dobije naknadu koja prvenstveno potiče od uvođenja drugih potrošača u piramidalni program, a ne od kupovine ili korišćenja proizvoda.”
Shodno Zakonu o trgovini i Zakonu o privrednim društvima, svaki subjekat mora biti registrovan za obavljanje trgovinske djelatnosti u Crnoj Gori. Od organa lokalne uprave moraju biti pribavljena potrebna odobrenja za rad i izvršene prijave nadležnim organima radi kontrole rada i uplate poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.
Krivični zakonik Crne Gore propisuje, u članu 131, da čini krivično djelo nedozvoljene trgovine onaj ko nemajući ovlašćenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete opšte upotrebe u većoj količini ili većoj vrijednosti u svrhu prodaje ili ko se neovlašćeno ili u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem domaćih preduzeća ili drugih organizacija u prometu robe i usluga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Istim članom je kažnjivo i ko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno organizovao. Ako je učinilac djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je pritom postigao veliku imovinsku korist, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.
U SAD istraga protiv Herbalife
Federalna trgovinska komisija, 13. marta 2014. godine, na osnovu optužbi o piramidalnoj prevari otvorila je istragu o poslovanju proizvođača “zdrave hrane” za mršavljenje Herbalajf. I ranije je bilo riječi o tome, kada je investitor, direktor kompanije Peršing skver kapital menadžment Bil Akmen tvrdio da je kompanija Herbalajf piramidalna prevara. Američka agencija za hranu i ljekove u martu prošle godine objavila je na svom sajtu da Herbalajf povlači sa tržišta proizvod, određeni šejker od vanile, zbog toga što je sadržavao nedozvoljene količine određene supstance, koja, kako stoji u saopštenju, može da bude smrtonosna za ljude sa nekim alergijskim problemima. Prema pojedinim, ne rijetkim, kritikama, proizvodi Herbalajf ne predstavljaju zdravu hranu već je riječ o vještačkoj i sintetizovanoj hrani koja se prodaje slabo obaviještenim kupcima kao “zdrava hrana”.
Nije dozvoljeno…
Veoma je znakovita i brošura, vodič za distributere. Najintersantniji detalji, preporuke:
– Nije dozvoljeno tvrditi da ste zaposleni u Herbalifeu ili da je Herbalife Nezavisno Distributerstvo – posao
– Nije dozvoljeno koristiti riječi koje se odnose na zapošljavanje ,kao što su “plata”, “plaćen odmor” ili “posao”
– Nije dozvoljeno govoriti u ime Herbalifea
– Ne preporučuje se opisivati bilo koji proizvod Herbalifea kao proizvod odobren od strane lokalnih zdravstvenih upravnih tijela
– Nije dozvoljeno opisivati bilo koji Herbalife proizvod kao proizvod odobren od strane bilo kojeg ministarstva ili Vlade
Marko MILAČIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SLUČAJ RTV PODGORICA: Afere vidljivije od programa
Objavljeno prije
2 danana
24 Oktobra, 2025
Nadležni organi su detektovali mnoge nepravilnosti u radu RTV Podgorica, dok njen direktor Vladimir Otašević ne pomaže svojim javnim istupima. Na ruku mu ne ide ni sve manja gledanost lokalnog javnog servisa, koji građani Podgorice plaćaju preko dva miliona eura godišnje
Radio-televizija Podgorica, nekadašna Gradska televizija, i njen generalni direktor Vladimir Otašević, sve su češće predmet medijskih priča. Nadležni organi su detektovali mnoge nepravilnosti u radu televizije, dok Otašević ne pomaže svojim javnim istupima. Na ruku mu ne ide ni sve manja gledanost lokalnog javnog servisa, koji građani Podgorice plaćaju preko dva miliona eura godišnje.
Državna revizorska institucija (DRI) dala je uslovno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Gradske TV za 2024. godinu. Pored brojnih nepravilnosti, konstatovano je i da je Gradska TV angažovala lica po osnovu ugovora o djelu za obavljanje redovnih aktivnosti, dok za radna mjesta koja su popunjavana preuzimanjem od drugog poslodavca nije vršio javno oglašavanje, što nije u skladu sa Zakonom o radu.
„Revizijom je utvrđeno da Poreskoj upravi nije dostavljen finansijski izvještaj usvojen od strane Savjeta društva. Društvo nije vršilo rezervisanje za naknade i druge beneficije zaposlenih, kao ni rezervisanje za sudske postupke koji su u toku, što nije u skladu sa zahtjevima MRS 19 – primanja zaposlenih. Društvo nije vodilo odvojeno računovodstvo za pružanje javnih usluga od obavljenih komercijalnih audio-vizuelnih usluga, što nije u skladu sa Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama“, saopšteno je iz Državne revizorske institucije.
Nakon revizorskog izvještaja, objavljenog u junu, Inspekcija rada je nedavno utvrdila da su urednici u RTV Podgorica Milan Sekulović i Nemanja Lacman nezakonito zapošljeni i poništen im je ugovor o radu. Riječ je o dva ključna Otaševićeva čovjeka i prepoznatljiva lica rebrendirane televizije. Sekulović je ugovorom preuzet iz dnevne novine Dan, dok je Lacman na isti način doveden iz TV Adria, dva privatna medija. Prema nalazu inspekcije, nije dozvoljeno preuzimanje iz privatnih sektora na taj način, već samo putem Javnog oglasa.
Lacman i Sekulović su u zajedničkom saopštenju pojasnili da je odgovornost za propuste na sistemu, a ne na njima, kako su pojedini političari, mediji i korisnici društvenih mreža pokušali da im imputiraju, naveli su. Pojasnili su da je proceduralni propust napravila pravna služba, ne novinari koji su svoj posao obavljali časno. „Iako je to svima poznato, teret odgovornosti prebačen je na nas, što smatramo nepravednim i neprofesionalnim“, saopštili su.
Otaševićevu pažnju su ovim povodom više zaokupili opozicioni poltičari i mediji koji su prenijeli vijest, dok je krivicu svalio na tamo neku RTV Podgorica. Sebe i svoju odgovornost minimalizovao je opravdanjem da je „neko ko je 15 godina radio u privatnom sektoru i ko nije pravnik“.
„Do proceduralne greške je nažalost došlo jer u trenucima njihovog zapošljavanja RTV Podgorica nije imala oformljenu ni pravnu, a ni kadrovsku službu, koje su mogle da provjere detaljno regulativu i ukažu na sve potencijalne problematične situacije. Zašto četiri godine od osnivanja lokanog javnog emitera niko nije formirao te službe to je pitanje za bivši menadžment i bivšu upravu Glavnog grada Podgorice“, napisao je u svom reagovanju.
Nesmotrene izjave i reagovanja direktora RTV Podgorica nisu prvi put izazvali pažnju javnosti. Predstavnici Sindikata medija Radomir Kračković i Marijana Camović-Veličković podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Otaševića naglasivši da tužbu podnose u lično ime. Tužba je podnijeta radi povrede prava ličnosti zbog, kako su saopštili, netačnih navoda koje je Otašević tokom ljeta iznosio u svojim reagovanjima.
Portal Gradski.me je 18. juna 2025. godine objavio tekst sa naslovom „Otašević: Kračković i Camović tražili da prećutim nezakonito točenje goriva i pozive na fizičke obračune u prostorijama Gradske TV“, u kojem je preneseno reagovanje Otaševića. Kračković i Camović-Veličković su u tužbi naveli da su u tim reagovanju iznijete brojne netačne, lažne i tendenciozne činjenične konstatacije, uključujući navodni nedopušteni pritisak koji su tužioci vršili na sud, kao i navode da su tužioci djelovali antisindikalno, na način što su tražili otkaze za zaposlene u medijima.
„Cilj nam je da se utvrdi istina, pa ako smo tražili otkaze za zaposlene u medijima – neka se to dokaže, a ako ipak to nijesmo radili – da sud odredi pravednu kaznu za onoga ko širi neistine bez straha za posljedice koje će uslijediti zbog takvog ponašanja“, poručili su rukovodioci Sindikata medija.
„I umjesto da se po hitnom postupku rašćera taj koloplet koji donosi samo debakl, poraz i fijasko — gradska vlast tu televiziju naziva Sorbonom i sprema se da im za sledeću sezonu poveća budžet na 3. 300 000 eura, da ih nagradi za nesposobnost, javašluk, neodgovornost, da ih nagradi za 0.54 odsto gledanosti“, napisao je na svom profilu kolumnista Duško Kovačević. „Njega neko drži unutra ka’ pecivo, zajedno sa još gorim uredništvom. DPS nije skup konkrektnih ljudi, nego model razmišljanja i djelanja koji još uvijek živi, nažalost“, nastavio je Kovačević o direktoru RTV Podgorica.
Otašević je ispod ovog komentara odgovorio da Kovačević laže i objelodanio njihovu privatnu prepisku koja nema mnogo veze sa temom posta o sunovratu televizije.
Ostaje, međutim, činjenica da RTV Podgorica, ili Gradska TV, nema vidljiv program, dok su afere, nepravilnosti, nezakonitosti i nesnalaženje ključnih ljudi jasno viljivi.
Otašević bio nezakoniti VD direktor
Imenovanje Vladimira Otaševića za vršioca dužnosti direktora RTV Podgorica krajem decembra 2023. bilo je nezakonito.
Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku o imenovanju v. d. direktora po tužbi kandidatkinje Dubravke Perović. Međutim, odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu kojim je traženo da se izvrši ponovni izbor v. d. u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, jer je u međuvremenu Otašević izabran za izvršnog direktora u punom mandatu.
Krajnji zaključak suda je da Savjet RTV Podgorica nije pravilno vrednovao prijavu Dubravke Perović i da odluka o imenovanju Otaševića za v. d. direktora, kao i postupak koji je tome prethodio, sadrže i procesne nepravilnosti i neutemeljenost u propisima, pa je iz tih razloga treba poništiti.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
PROCES LEGALIZACIJE BESPRAVNE GRADNJE: Probijeni rokovi
Objavljeno prije
2 danana
24 Oktobra, 2025
I pored jasnih zakonskih smjernica za legalizaciju bespravnih objekata, u praksi su se odmah ispriječili problemi. Procedura legalizacije je usporena i dva mjeseca nakon stupanja na snagu zakona, jer katastar i opštinske službe, zbog nedostajanja satelitskog i aerofotogrametrijskog snimka,samo primaju,ali ne obrađuju zahtjeve
Nelegalno sagrađenim zgradama, hotelima, čitavim naseljima prošarana je Crna Gora od primorja do sjevera. Institucije još uvijek nemaju precizne podatke o broju divljih objekata koji su posljednjih 30 godina nicali bez ikakve kontrole.
U Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine dali su procjenu o oko 120.000 ovakvih objekata. Izračunali su da će se tokom procesa legalizacije oko 300 miliona eura sliti u opštinske i državni budžet.
Raniji pokušaj legalizacije iz 2018. nije dao očekivane domete, bolje rečeno propao je, pa se ove godine krenulo u novi. Glavni cilj novog zakona je da se zaustavi pošast nelegalne gradnje.
Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu 14.avgusta. Pravilnici i obrasci koji treba da pomognu građanima u ovom procesu dostupni su na sajtovima legalizuj.me i gradjevinskadozvola.me. Po prvi put na zvaničnim portalima, pomoć je dostupna i preko četbota zasnovanog na vještačkoj inteligenciji. Građani pitanja mogu da postavljaju i odgovore dobiju od AI-asistentice koju su u ministarstvu nazvali Maša.
AI će vam objasniti da oni koji imaju nelegalno sagrađene objekte u kojima stanuju moći da naknadu za urbanu sanaciju plate u mjesečnim ratama na 30 godina.
Opšti uslovi za legalizaciju su da je bespravni objekat evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku, da je upisan u katastar nepokretnosti, da nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, da svojom površinom ili dijelom površine ne prelazi regulacionu liniju ili liniju vlasničke parcele; ako je objekat izgrađen na prostoru za koji ne postoji važeći planski dokument da su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je izgrađen bespravni objekat.
Lokalne samouprave će biti nadležne za legalizaciju objekata do 500 kvadrata neto površine. Objekte preko te površine, kao i one u zaštićenim zonama, turističkim naseljima sa četiri i pet zvjezdica i rizortima, legalizovaće nova Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, organ koji Vlada treba da osnuje u roku od 120 dana.
Zakon o legalizaciji bespravnih objekata propisuje obavezu za upis objekta u katastar nepokretnosti u roku od šest mjeseci, nakon čega vlasnici više neće moći upisati objekte u katastarsku evidenciju.
Legalizacija se odnosi na objekte vidljive na zvaničnom satelitskom snimku Crne Gore iz jula 2025. godine koji nisu izgrađeni u zabranjenim zonama i čiji su imovinsko-pravni odnosi riješeni. Građani čiji objekti nijesu upisani u katastar moraju pokrenuti upis najkasnije do 14. februara 2026. godine jer u suprotnom inspekcija može donijeti rješenje o uklanjanju objekta.
,,Shodno Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata, vlasnici bespravnih objekata čiji objekti nisu upisani u katastar nepokretnosti dužni su da, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrenu postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju (predaju zahtjev za upis nelegalnog objekta u list nepokretnosti). Taj rok ističe 14. 2.2026. godine. Objekti koji se ne upišu u katastar neće moći biti legalizovani i neće moći biti stavljeni u promet“, naveli su iz Ministarstva. „Takođe napominjemo da je zabranjen upis u katastar nepokretnosti bespravnog objekta koji nije evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku koji je napravljen u julu 2025. godine. Važenje ovog Zakona je limitirano na pet godina i svi vlasnici bespravno sagrađenih objekata imaju rok da u ovom periodu predaju i legalizuju bespravno sagrađene objekte”, saopštili su.
I pored jasnih zakonskih smjernica, u praksi su se odmah ispriječili problemi. Naime, procedura legalizacije je usporena i dva mjeseca nakon stupanja na snagu zakona jer katastar i opštinske službe, zbog nedostajanja satelitskog i aerofotogrametrijskog snimka,samo primaju,ali ne obrađuju zahtjeve.
Ministarstvo je, prema Zakonu, bilo dužno da učini dostupnim snimak u roku od 30 dana, što je isteklo 14. septembra. Ministarstvo očekuje da će snimak biti dostupan tek početkom novembra. U međuvremenu, većina opština još nije donijela odluke o troškovima legalizacije naknade za urbanu sanaciju, a rok za to je 14. novembar.
Ministarstvo je nakon sprovedenog tendera, 18. jula ove godine potpisalo ugovor sa jedinim ponuđačem firmom Vekom Geo iz Beograda za izradu satelitskog snimka. Iz Ministarstva očekuju da će snimak dobiti početkom novembra i da će tada biti dostupan svima na Geoportalu, internet stranici ministarstva. Do tada katastar samo zaprima zahtjeve vlasnika bespravnih objekata sa elaboratima izvedenog stanja objekta, ali ih ne ovjerava, sve dok ne bude dostupan satelitski i aerofotogrametrijski snimak.
Kako je snimak s kraja jula ključan, jer je najavljeno da će objekti koji ne budu na njemu, koji su građeni nakon tog roka, biti srušeni desili su se pokušaji prevare. Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović nedavno je objasnio: ,,Neko ih je naučio ako stave, tj. ako razvuku kesu u obliku betonske ploče pa je fiksiraju sa nekoliko opeka da će to satelit da prepozna kao betonsku ploču. To je naravno glupost jer mi imamo 3D snimke koji snimaju iz kojih se vidi i visina i sve ostalo a drugo i da je betonska ploča ona se ne smatra građevinskim objektom sve dok nema zidove i gornju površinu bilo ploču bilo krov to nije objekat koji bi mogao da bude legalizovan. Ja sam išao na Žabljak samo ploča i četiri grede i onda neka vrsta nekog kosog krova i onda poslije to ispunjavaju. Ali to sve nažalost moraće da se sruši, bacili su ljudi pare”.
Ministar je kazao da su pokušaji prevare snimka najčešći na Žabljaku gdje je u posljednje vrijeme najzastupljenija i nelegalna gradnja: ,,Imali smo veliku akciju a imamo i dalje na Žabljaku. Imali smo oko 70-80 kontrola od čega je skoro 40 završeno sa zatvaranjem gradilišta i pečačenjem. Ako bude bilo kakvih promjena na tim gradilištima biće odmah preduzete mjere rušenja. Čekamo prvu nedjelju novembra da se postavi novi snimak na Geoportal i onda nakon toga ukoliko ti objekti ne budu na tom snimku biće svakako uklonjeni”.
I dok čekamo snimak, isplivavaju i novi problemi. Uprkos raspisana dva javna poziva Crna Gora nije dobila Strategiju za legalizaciju nelegalnih objekata sa akcionim planom za 2030. godinu. Iz ministarstva sada najavljuju da će biti prinuđeni da rade bez strategije. ,,Jednostavno nije bilo zainteresovanih, dugo smo čekali niko se nije javio. Sad smo ponovili još jednom. Procjenjujemo da je to pristojan iznos za jednu studiju skoro 50 000 eura je u pitanju. Međutim, kod nas ili nema stručnjaka ili nema zainteresovanih da se bave tim poslom”, izjavio je Radunović.
Vlasnici nelegalnih objekata još očekuju kolika će biti cijena legalizacije. Za sada se zna da će plaćati naknadu za urbanu sanaciju, od koje 80 odsto ide opštini, a 20 odsto državnom budžetu. Iznos će zavisiti od zone, planskog dokumenta, namjene i opremljenosti zemljišta i obračunava se po kvadratu. Lokalne samouprave imaju tri mjeseca da odrede cijene.
Raniji podaci iz Ministarstva govore da je do juna ove godine na teritoriji Crne Gore broj podnijetih zahtjeva za legalizaciju iznosio 62.495, dok je broj legalizovanih objekata 3.589 od početka primjene legalizacije u Crnoj Gori (2018. godina). Na teritoriji glavnog grada do sada je podnijeto 14.185 zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, dok je od tog broja legalizovano 670 objekata.
Puni zamah legalizacije se tek očekuje, a priliku da legalizuju objekte dobiće i oni kojima je država prijetila rušenjem. Tako je zgrada Lamela C koja je isticana kao primjer divlje gradnje u Podgorici i koja ima rješenje za rušenje, u međuvremenu skoro završena, a firma PS Gradnja je podnijela zahtjev za legalizaciju.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SAVJET ZA PRIVATIZACIJU ZATRAŽIO MIŠLJENJE KOMPANIJE HORWATH I HORWATH: Vlada nije odbila ponudu MK grupe
Objavljeno prije
1 sedmicana
17 Oktobra, 2025
Biće zanimljivo kakav će stav po ovom pitanju zauzeti zagrebačka konsultantska grupa Horwath i Horwath, čiji su vlasnici, Siniša Topalović i Matko Marohnić, pojedinačno bili angažovani u stručnom timu za izradu novog Prostornog plana Crne Gore za oblast turizma, u kome na lokaciji Slovenske plaže nema stanogradnje.
Slučaj ponude srbijanske MK Grupe o vlasničkoj podjeli hotelske kompanije HG Budvanska rivijera, rušenju turističkog rizorta Slovenska plaža i gradnji novog stambeno-turističkog naselja na toj lokaciji , dobio je svoj nastavak.
Krajem septembra MK Grupa kao manjinski akcionar uputila je Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte Plan privatizacije najveće hotelske kuće u Crnoj Gori, kojim je predstavila svoju viziju razvoja HG Budvanska rivijera. Vlasnici poznate srbijanske kompanije predložili su dva modela podjele crnogorskih hotela.
Prvi, po kojem bi se formirala nova zajednička kompanija MK Grupe i Vlade prostom zamjenom akcija. Tako što bi MK Gupa dobila 60 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji sa Vladom, kojoj bi pripalo oko 30 odsto vlasništva. Zauzvrat bi izašla iz vlasništva koje linearno ima u svim hotelima HG Budvanska rivijera. Iz Budvanske rivijere bi se izdvojili hoteli Aleksandar i turistički rizort TN Slovenska plaža u tu novu zajedničku kompaniju, dok bi hotel Mogren u Budvi, hoteli Palas sa depandansom Palas Lux i Castellastva u Petrovcu, nastavili da posluju kao i do sada, u sastavu preduzeća HG Budvanska rivijera.
Drugi model predviđa koncept zajedničkog ulaganja Vlade i MK Grupe u izgradnju novog kompleksa na prostoru sadašnjeg turističkog rizorta Slovenska plaža.
Dakle, oba predloga MK Grupe za podjelu Budvanske rivijere, predviđaju rušenje Slovenke plaže i gradnju novih kapaciteta na oslobođenoj lokaciji površine 25 hektara. Uz predlog stiglo je i idejno rješenje kontroverznog projekta novog stambeno-turističkog kompleksa Slovenska plaža.
Desetak dana nakon javne prezentacije plana privatizacije i skica idejnog rješenja planiranog naselja u centru Budve, na obali Slovenske plaže, tokom kojih su uslijedile burne reakcije građana Budve, pojedinih političara i građanskih aktivista, stigao je odgovor Vlade premijera Milojka Spajića.
Plan privatizacije MK Grupe Vlada nije u startu odbila kao neprihvatljiv, već je upućen na odlučivanje Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte. Na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, održanoj 9. oktobra odlučeno je „da se prije donošenja bilo kakve odluke predmetna inicijativa za usvajanje Plana privatizacije i restrukturiranja HG Budvanska rivijera AD – Budva – dostavi Savjetniku Horwath & Horwath consulting Zagreb d.o.o sa kojim ovo tijelo ima zaključen Ugovor o savjetovanju, kako bi se obezbijedila stručna analiza predložene Inicijative“.
„Savjetnik je zadužen da u roku od 30 dana dostavi pravnu, ekonomsko – finansijsku analizu dostavljenog projekta, koja će između ostalog sadržati detaljnu razradu dva modela i to: predloženog modela restrukturiranja i modela zajedničkog ulaganja Vlade i investitora i analizu važećih pravnih propisa na osnovu kojih bi Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, u skladu sa svojim nadležnostima, sproveo postupak“, navodi se u saopštenju Savjeta.
To znači da je Savjet, na čelu sa premijerom Spajićem, donio odluku da na ovaj ili onaj način sprovede postupak privatizacija Budvanske rivijere po zahtjevu MK Grupe.
Biće zanimljivo kakav će stav po ovom pitanju zauzeti zagrebačka konsultantska grupa Horwath i Horwath, čiji su vlasnici, Siniša Topalović i Matko Marohnić, pojedinačno bili angažovani u stručnom timu za izradu novog Prostornog plana Crne Gore za oblast turizma.
Prema smjernicama PPCG krovnog planskog dokumenta za uređenje prostora Crne Gore, lokacija Slovenske plaže opredijeljena je isključivo za turizam. Takođe i Plan obalnog područja, (PPPPNOB), lokalitet Slovenske plaže i ukupan prostor između magistralnog puta i morske obale u Budvi, namjenski određuje kao područje za razvoj turizma u kome stambena gradnja nije dozvoljena.
Prema odrednicama navedenih planskih dokumenata propisan je odmak od obale najmanje 1.000 metara u kome nema stanogradnje..
Savjetnici Vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte analiziraće ideje MK Grupe i njihove projekte, prema kojima se na lokaciji Slovenske plaže, najatraktivnijoj parceli u Crnoj Gori, planira izgradnja objekata ukupne izgrađene površine koja premašuje 330.000 kvadrata. Kao pet sadašnjih Slovenskih plaža, jer naselje raspolaže sa 64.000 kvadrata.
Projekat je vrijedan oko 700 miliona eura. Većinu objekata čine stambene zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu nekretnina. Buduće naselje, po riječima predstavnika Mk Grupe, imaće samo dva hotela. Da li će kod Horwathovih savjetnika prevladati komercijalni interes prilikom razrade modela privatizacije ili će se držati smjernica iz planova u čijim izradama su učestvovali, znaće se za mjesec dana.
Crna Gora očigledno nema dovoljno pameti među unverzitetskom elitom, stručne ljude koji bi mogli da urade jednostavnu analizu isplativosti modela privatizacije jedne hotelske kuće, pa se moraju angažovati eksperti sa strane. Kompanija Horwath registrovana je za konsalting u turizmu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i poslovanju nekretninama. Sa svojih 15 zaposlenih radnika dugi niz godina angažovana je u raznim projektima, izradama spornih planskih dokumenata, državnih strateških studija i u institucijama Crne Gore.
Do sada se niko iz Vlade o privatizaciji Slovenske plaže nije oglasio. Čak ni ministarka turizma Simonida Kordić, čije mišljenje o planovima za rušenje Slovenske plaže i gradnje stanova za prodaju, javnost nije imala prilike da čuje.
Građanima Budve koji sa protesta poručuju – Nećete graditi na Slovenskoj plaži- , nije se obratio ni Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koji treba da pojasni kako će se poštovati ili pogaziti smjernice usvojenih državnih planova.
Turističko preduzeće Slovenska plaža u kojem država ima kontrolni paket akcija, smišljeno je urušavano otuđivanjem vrijedne imovine bez racionalnog povoda.
Svi eksterni profitabilni objekti koji su bili u vlasništvu TN Slovenska plaža, prodati su ranije istaknutim članovima Demokratske partije socijalista. Prodati su restorani i kafe terase koje se nalaze ispred turističkog naselja, na obali Slovenske plaže.
Na namještenim javnim tenderima prodat je lokal Plava školjka „na pjeni od mora“ jednom od poznatih DPS biznismena. Drugom, još poznatijem, prodata je mala kuća na obali, Vila Manojlović, koja je radila u sastavu Slovenske plaže, iako je kao legat jedne beogradske porodice poklonjena Opštini Budva, sa namjenom da postane odmaralište studenata Beogradskog Univerziteta. Legat je ubrzo preko Slovenske plaže prešao u privatne ruke. Prodata su i dva lokala na sredini šetališta, picerija i pivnica, koje su donosile prihode preduzeću. Novi vlasnici lokala na pijesku Slovenske, dali su im neobična imena, Lim i Nik, po mjestima odakle su doselili u Budvu.
I na kraju, ključ u bravu TN Slovenska plaža i hotela Aleksandar, po svemu sudeći, staviće beogradska investiciona kompanija preminulog biznismena Miodraga Kostića.
RUŠENJE SLOVENSKE PLAŽE MEĐUDRŽAVNI PROBLEM
Ukoliko se Vlada Crne Gore odluči da prihvati predlog manjinskog akcionara o rušenju Slovenske plaže, to bi moglo izazvati međudržavni problem između Crne Gore i Slovenije. Istaknuti arhitekti i umjetnici u Sloveniji pokrenuli su potpisivanje inicijative za očuvanje Slovenske plaže kao urbanističko-arhitektonske cjeline koju Slovenija doživljava kao svoje kulturno dobro.
To je u Jutarnjem programu TVCG najavio slovenački arhitekta Timotej Jevšenak. On je kazao da je Slovenska plaža autentična umjetnička arhitektonska cjelina, djelo arhitekte Janeza Kobea, te da je ona zajednička kulturna baština u evropskom okviru. „ Incijativa je trenutno u fazi prikupljanja potpisa stručnih i naučnih institucija Slovenije, koja će biti upućena Vladama i nadležnim institucijama Crne Gore i Slovenije. Pitanje očuvanja Slovenske plaže je i diplomatsko pitanje oko kulturne baštine i autorskih prava, kazao je Jevšenak.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne
Novi broj

PREDSJEDNIKOV ORDEN AMFILOHIJU, POMIRITELJU: Da je vječno selektivno pamćenje
PREMIJER NAJAVLJUJE VELIKI INVESTICIONI CIKLUS, OPET: Reciklaža obećanja
BUDVA: KADA RUŠITELJI POSTANU DOBROTVORI: RTCG dobio na poklon filmsku arhivu uništenog Zeta filma
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmiceATAK MK GRUPE NA SLOVENSKU PLAŽU: Da li će vlada prodati najvrjedniji turistički brend
-
DUHANKESA3 sedmice7. oktobar 2023.
-
DRUŠTVO3 sedmiceNAKON PRVOSTEPENE PRESUDE PROTIV ČLANOVA SAVJETA RTCG: Vlast brani servis
-
Izdvojeno3 sedmiceNOVI PLAN ZA GAZU: Mir zbog Nobela ili rat zbog rivijere
-
FOKUS3 sedmiceAFERE PRED PRAVOSUĐEM: Korumpiranih nemamo
-
FOKUS2 sedmiceALEKSANDAR MIJAJLOVIĆ I DRUŠTVO: Ogledalo
-
INTERVJU3 sedmiceVUK IKOVIĆ, BIOLOG: Politikanstvo je isključilo struku
-
Izdvojeno3 sedmice34 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Zločin o kom se glasno ćuti
