Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUĐENJE NASERU KELJMENDIJU: Ko će isplivati

Objavljeno prije

na

Specijalno tužilaštvo Kosova drži daleko od javnosti najvažnije elemente optužnice protiv Nasera Keljmendija, kao i to ko će se sve pojaviti u svojstvu svjedoka tokom sudskog procesa. Monitorov obaviješteni izvor kaže da će na tom dugo čekanom suđenju svjedočiti oko sedamdeset ljudi. „Svjedoci će biti mahom iz Bosne i Hercegovine i sa Kosova. Mnogi od njih svjedočiće putem video linka. Najvažnije, postoje i dva zaštićena svjedoka čiji se identitet za sada ne saopštava”, otkriva naš izvor.

Specijalno tužilaštvo Kosova optužnicu protiv Nasera Keljmendija za nekoliko krivičnih djela, uključujući organizovani kriminal i rukovođenje organizovanom kriminalnom grupom podiglo je prije desetak dana, a sudski postupak je odmah počeo.

Mediji u regionu su prenijeli da se Keljmendi u optužnici tereti i za teško ubistvo Ramiza Delalića Ćele 2007. godine u Sarajevu, kupovinu, posjedovanje ili neovlašćenu prodaju i proizvodnju opasnih narkotika i psihoterapijskih supstanci, uključujući razne količine – od 100 kilograma heroina do 150.000 ekstazi tableta, kao i dvije i po tone anhidrida sirćetne kiseline.

Keljmendija je 6. maja 2013. godine uhapsila kosovska policija na osnovu međunarodne potjernice, koju su izdale bošnjačke vlasti i od tada se nalazi u pritvoru na Kosovu. Keljmendi se nalazi na ,,crnoj listi” SAD i potjernici Interpola, na kojoj je označen kao jedan od najopasnijih narko dilera na Balkanu.

Prema Monitorovom izvoru navodno postoji transkript telefonskog razgovora Naserovog bliskog saradnika Ali Gašija sa jednim od članova kriminalne organizacije, u kojem se potvrđuje da je upravo Keljmendi naručilac ubistva Ramiza Delalića.

,,Delalića je, inače, po narudžbi ubio unajmljeni ubica iz Srbije. Ubica je nešto kasnije likvidiran negdje u Srbiji. Od ranije su postojala operativna saznanja da ga je unajmio Keljmendi” – tvrdi Monitorov izvor.

Međunarodni tužitelj Andrew Hughes, koji će zastupati optužnicu protiv Nasera Keljmendija, otkrio je da će Specijalno tužiteljstvo Kosova protiv okrivljenog narkobosa među brojnim svjedocima izvesti, između ostalih, i Zijada Turkovića. Tužitelj Hughes je potvrdio da će protiv Keljmendija svjedočiti i nekoliko insajdera, bivših pripadnika njegove kriminalne grupe.

Koha Ditore je prenio da je član velike Keljmendijeve kriminalne grupe bio i Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost (SBB) i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine. SBB je to demantovao. SBB navodi da je istragu protiv Keljmendija vodio američki tužilac Erik Larson, a on nije našao za shodno da prilikom posjete Sarajevu uopšte spominje Radončića. Premda se dalo pretpostaviti kako će Keljmendi biti ispitan o poslovnim i privatnim relacijama s Radončićem, Larsona su zanimali samo Keljmendijevi kontakti s Miloradom Dodikom.

Radončić negira da su Keljmendi i on prijatelji. Veb portal Vreme ukazuje na njihove kontakte i tvrdi da su oni 2004. razmijenili nekretnine u Sarajevu i Zenici, a razliku u cijeni od oko 100.000 eura Keljmendi je platio na račun Avaza, da bi kasnije i jedan od njegovih džipova Grand Cherokee završio u vlasništvu Radončićeve kompanije.

Portal Elizbori.ba piše da tužilaštvo u Prištini sigurno ima dokaze za ovako teške optužbe upućene Radončiću, pogotovo jer se radi o osobi koja bi eventualno mogla biti izabrana za člana najviše izvršne funkcije u Bosni i Hercegovini. Portal postavlja pitanje šta je to što tužilac Hughes zna, a što tužilac Larson nije znao pa se nije zanimao za kontakte između Keljmendija i Radončića.

Ovaj portal podsjeća i da je dok je bio ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Radončić izjavio da je korupcija jedan od najopasnijih vidova kriminaliteta, koji narušava temeljne društvene vrijednosti demokratskog i građanskog društva, te je najavio antikorupcijski cunami, ,,pri čemu sigurno nije ni pomišljao da bi on mogao biti prva žrtva tog antikorupcijskog cunamija”. Radončić je, kao što je poznato, blizak prijatelj sa Milom Đukanovićem.

,,Šta će donijeti ovo suđenje biće zanimljivo, ne samo za nas u regionu. Manje je poznata činjenica da Nasera Keljmendija potražuje četrnaest država, među kojima i Austrija i Njemačka. Suđenje Keljmendiju biće, dakle, internacionalno interesantno. To je i razumljivo ako se zna dokle su sve stizali kraci ove kriminalne hobotnice” – kaže Monitorov izvor.

Mediji u regionu objavili su odavno da se Naser Keljmendi nalazi na čelu najjače kriminalne porodice na Balkanu. Poslove je vodio iz Peći i Sarajeva. Centar za istraživačko novinarstvo pisao je krajem 2009. kako Keljmendi i njegov klan upravljaju nizom firmi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu, te imaju veze sa uticajnim ljudima u regionu.

Prema podacima srpske policije, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina sa Kosova, koji u Peć stiže autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se, preko Rožaja, doprema u Novi Pazar, a odatle u Zapadnu Evropu.

Politika je ranije objavila da je srpska policija, istražujući slučaj Darka Šarića, dobila saznanja da su ovaj Pljevljak i klan Keljmendija u bliskim odnosima, što je Keljmendi pokušao da negira. ,,Ja sam biznismen, a to što o meni pišu, neka im je na čast”, izjavio je tada Keljmendi.

Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije prije više od godinu je specijalno za Monitor napravio šemu klana Nasera Keljmendija, u kojoj se navode imena najmanje šezdeset ljudi, kao njegovih najbližih saradnika.

Prema ovom izvoru Keljmendi ima dobro razgranatu mrežu saradnika i u našoj državi. Crnu Goru je, sjećamo se, ,,drmala” afera Listing, kada je izbilo na vidjelo sa kim je sve ovaj narkobos bio kod nas na telefonskoj vezi.

Monitorov izvor, isto kao i bosanska SIPA, tvrdi da se uticaj Keljmendijeve organizacije osim BiH, proteže i na Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, a da jedan krak stiže do Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega je ranije povedena istraga, odnosno akcija Besa u koju se uključio i Američki federalni biro (FBI).

Ovaj izvor smatra da bi regionalni policijski kapaciteti bili nemoćni, da se nijesu umiješali stranci, što je završeno stavljanjem Keljmendija na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. Nasera Keljmendija je, podsjetimo, američki predsjednik Barak Obama nazvao narkobosom, i to rame uz rame sa Meksikancem Hoze Antonio Soto Gastelumom i Avganistancem Said Vzir Šarom.

To je bio završni udarac i signal političarima na Balkanu da moraju stvoriti političku volju ako žele da se bore protiv organizovanog kriminala.

Kakva je u Crnoj Gori politička volja prema Keljmendiju vidjelo se kada mu je crnogorsko državno tužilaštvo omogućilo da se za krivično djelo divlja gradnja iskupi uplatom desetak hiljada eura jednoj školi, odnosno vrtiću u Ulcinju, i kada su se u DPS-u podičili time što im je taj gospodin finansirao kampanju za nezavisnost.

Keljmendi je konačno u zatvoru i suđenje je počelo. Ostaje samo da se vidi koliko će dugo u zatvoru ostati. Njegova ne tako mala imovina u Crnoj Gori je nedirnuta. Šta je sa njegovim crnogorskim prijateljima?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo