Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUĐENJE NASERU KELJMENDIJU: Ko će isplivati

Objavljeno prije

na

Specijalno tužilaštvo Kosova drži daleko od javnosti najvažnije elemente optužnice protiv Nasera Keljmendija, kao i to ko će se sve pojaviti u svojstvu svjedoka tokom sudskog procesa. Monitorov obaviješteni izvor kaže da će na tom dugo čekanom suđenju svjedočiti oko sedamdeset ljudi. „Svjedoci će biti mahom iz Bosne i Hercegovine i sa Kosova. Mnogi od njih svjedočiće putem video linka. Najvažnije, postoje i dva zaštićena svjedoka čiji se identitet za sada ne saopštava”, otkriva naš izvor.

Specijalno tužilaštvo Kosova optužnicu protiv Nasera Keljmendija za nekoliko krivičnih djela, uključujući organizovani kriminal i rukovođenje organizovanom kriminalnom grupom podiglo je prije desetak dana, a sudski postupak je odmah počeo.

Mediji u regionu su prenijeli da se Keljmendi u optužnici tereti i za teško ubistvo Ramiza Delalića Ćele 2007. godine u Sarajevu, kupovinu, posjedovanje ili neovlašćenu prodaju i proizvodnju opasnih narkotika i psihoterapijskih supstanci, uključujući razne količine – od 100 kilograma heroina do 150.000 ekstazi tableta, kao i dvije i po tone anhidrida sirćetne kiseline.

Keljmendija je 6. maja 2013. godine uhapsila kosovska policija na osnovu međunarodne potjernice, koju su izdale bošnjačke vlasti i od tada se nalazi u pritvoru na Kosovu. Keljmendi se nalazi na ,,crnoj listi” SAD i potjernici Interpola, na kojoj je označen kao jedan od najopasnijih narko dilera na Balkanu.

Prema Monitorovom izvoru navodno postoji transkript telefonskog razgovora Naserovog bliskog saradnika Ali Gašija sa jednim od članova kriminalne organizacije, u kojem se potvrđuje da je upravo Keljmendi naručilac ubistva Ramiza Delalića.

,,Delalića je, inače, po narudžbi ubio unajmljeni ubica iz Srbije. Ubica je nešto kasnije likvidiran negdje u Srbiji. Od ranije su postojala operativna saznanja da ga je unajmio Keljmendi” – tvrdi Monitorov izvor.

Međunarodni tužitelj Andrew Hughes, koji će zastupati optužnicu protiv Nasera Keljmendija, otkrio je da će Specijalno tužiteljstvo Kosova protiv okrivljenog narkobosa među brojnim svjedocima izvesti, između ostalih, i Zijada Turkovića. Tužitelj Hughes je potvrdio da će protiv Keljmendija svjedočiti i nekoliko insajdera, bivših pripadnika njegove kriminalne grupe.

Koha Ditore je prenio da je član velike Keljmendijeve kriminalne grupe bio i Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost (SBB) i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine. SBB je to demantovao. SBB navodi da je istragu protiv Keljmendija vodio američki tužilac Erik Larson, a on nije našao za shodno da prilikom posjete Sarajevu uopšte spominje Radončića. Premda se dalo pretpostaviti kako će Keljmendi biti ispitan o poslovnim i privatnim relacijama s Radončićem, Larsona su zanimali samo Keljmendijevi kontakti s Miloradom Dodikom.

Radončić negira da su Keljmendi i on prijatelji. Veb portal Vreme ukazuje na njihove kontakte i tvrdi da su oni 2004. razmijenili nekretnine u Sarajevu i Zenici, a razliku u cijeni od oko 100.000 eura Keljmendi je platio na račun Avaza, da bi kasnije i jedan od njegovih džipova Grand Cherokee završio u vlasništvu Radončićeve kompanije.

Portal Elizbori.ba piše da tužilaštvo u Prištini sigurno ima dokaze za ovako teške optužbe upućene Radončiću, pogotovo jer se radi o osobi koja bi eventualno mogla biti izabrana za člana najviše izvršne funkcije u Bosni i Hercegovini. Portal postavlja pitanje šta je to što tužilac Hughes zna, a što tužilac Larson nije znao pa se nije zanimao za kontakte između Keljmendija i Radončića.

Ovaj portal podsjeća i da je dok je bio ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Radončić izjavio da je korupcija jedan od najopasnijih vidova kriminaliteta, koji narušava temeljne društvene vrijednosti demokratskog i građanskog društva, te je najavio antikorupcijski cunami, ,,pri čemu sigurno nije ni pomišljao da bi on mogao biti prva žrtva tog antikorupcijskog cunamija”. Radončić je, kao što je poznato, blizak prijatelj sa Milom Đukanovićem.

,,Šta će donijeti ovo suđenje biće zanimljivo, ne samo za nas u regionu. Manje je poznata činjenica da Nasera Keljmendija potražuje četrnaest država, među kojima i Austrija i Njemačka. Suđenje Keljmendiju biće, dakle, internacionalno interesantno. To je i razumljivo ako se zna dokle su sve stizali kraci ove kriminalne hobotnice” – kaže Monitorov izvor.

Mediji u regionu objavili su odavno da se Naser Keljmendi nalazi na čelu najjače kriminalne porodice na Balkanu. Poslove je vodio iz Peći i Sarajeva. Centar za istraživačko novinarstvo pisao je krajem 2009. kako Keljmendi i njegov klan upravljaju nizom firmi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu, te imaju veze sa uticajnim ljudima u regionu.

Prema podacima srpske policije, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina sa Kosova, koji u Peć stiže autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se, preko Rožaja, doprema u Novi Pazar, a odatle u Zapadnu Evropu.

Politika je ranije objavila da je srpska policija, istražujući slučaj Darka Šarića, dobila saznanja da su ovaj Pljevljak i klan Keljmendija u bliskim odnosima, što je Keljmendi pokušao da negira. ,,Ja sam biznismen, a to što o meni pišu, neka im je na čast”, izjavio je tada Keljmendi.

Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije prije više od godinu je specijalno za Monitor napravio šemu klana Nasera Keljmendija, u kojoj se navode imena najmanje šezdeset ljudi, kao njegovih najbližih saradnika.

Prema ovom izvoru Keljmendi ima dobro razgranatu mrežu saradnika i u našoj državi. Crnu Goru je, sjećamo se, ,,drmala” afera Listing, kada je izbilo na vidjelo sa kim je sve ovaj narkobos bio kod nas na telefonskoj vezi.

Monitorov izvor, isto kao i bosanska SIPA, tvrdi da se uticaj Keljmendijeve organizacije osim BiH, proteže i na Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, a da jedan krak stiže do Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega je ranije povedena istraga, odnosno akcija Besa u koju se uključio i Američki federalni biro (FBI).

Ovaj izvor smatra da bi regionalni policijski kapaciteti bili nemoćni, da se nijesu umiješali stranci, što je završeno stavljanjem Keljmendija na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. Nasera Keljmendija je, podsjetimo, američki predsjednik Barak Obama nazvao narkobosom, i to rame uz rame sa Meksikancem Hoze Antonio Soto Gastelumom i Avganistancem Said Vzir Šarom.

To je bio završni udarac i signal političarima na Balkanu da moraju stvoriti političku volju ako žele da se bore protiv organizovanog kriminala.

Kakva je u Crnoj Gori politička volja prema Keljmendiju vidjelo se kada mu je crnogorsko državno tužilaštvo omogućilo da se za krivično djelo divlja gradnja iskupi uplatom desetak hiljada eura jednoj školi, odnosno vrtiću u Ulcinju, i kada su se u DPS-u podičili time što im je taj gospodin finansirao kampanju za nezavisnost.

Keljmendi je konačno u zatvoru i suđenje je počelo. Ostaje samo da se vidi koliko će dugo u zatvoru ostati. Njegova ne tako mala imovina u Crnoj Gori je nedirnuta. Šta je sa njegovim crnogorskim prijateljima?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo