Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HERBALAJF U CRNOJ GORI: Šverc i piramidalna trgovina uz amin države

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori se nekoliko godina – metodom mrežnog marketinga, tj. piramidalne prodaje – obavlja nelegalni uvoz distribucija i prodaja nutricionističkih prehrambenih proizvoda (“zdrave hrane” u vidu suplemenata – dodataka ishrani: šejkeri, proteinske pločice, čajevi, multivitaminske tablete…), globalne američke kompanije Herbalajf (Herbalife), saznaje Monitor!

Iako se mreža distributera iz dana u dan širi, kompanija Herbalajf u Crnoj Gori posluje protivzakonito: niti je evidentirana u registru privrednih subjekata, niti posjeduje dozvolu za rad Ministarstva zdravlja, niti Sanitarna inspekcija ima informaciju o njenom postojanju… Zvanično i formalno: Herbalajf u Crnoj Gori ne postoji. U praksi: Herbalajfovi proizvodi se uveliko prodaju. Država i njene nadležne službe ništa ne čine. Ko štiti ovakvo nezakonito poslovanje?

Prema riječima jednog od distributera Herbalajfa, firma funkcioniše tako što potencijalni kupac, po preporuci, dođe na prezentaciju proizvoda, na nekoj od lokacija u gradu (koje nijesu zvanično prijavljene za te namjene – p.a). Ukoliko mu se ponuda svidi, počinje da koristi proizvode. Zatim, kupac uzima licencu, sa kojom može da naručuje proizvode, sa popustom od 25 odsto.

Ukoliko je klijent elokventan – priča nam drugi izvor koji je insistirao na anonimnosti – iz vrha Herbalajfa mu ponude da dođe na kurs, koji oni održavaju u hotelima u Podgorici ili po privatnim stanovima i prostorima.

Dolazak na obuku je po preporuci nekog već angažovanog u Herbalajfu. Potom “počinje” posao: kupac može početi da dovodi svoje ljude, da im predlaže da kupe proizvode preko njega, a on od toga, naravno, ima profit. Što veći krug ljudi, tim veći njegov napredak, i može doći do toga da ima 50 odsto popusta na proizvode. Tako sakupljaju poene i bonuse za nagrade i napredovanje na piramidalnoj ljestvici.

U zavisnosti od sakupljenih bonusa i od prodatih proizvoda, svi najbitniji “prodavci” odlaze na dalju obuku, najčešće u Sarajevo (tamo je glavna osoba za Herbalajf Fuad Muslić, koji je i regionalno poznat), gdje dobijaju zvanje supervizora. Oni postaju i takozvani Welnes savjetnici (bez obzira na struku!), koji konzumentima propisuju količinu i periodičnost uzimanja Herbalajfovih proizvoda, i to, često, za duže periode.

Crnogorski distributeri sa svojim nadređenim, supervizorom, potpisuju “Prijavu za međunarodnu distribuciju/Application for international distributorship”, u koju je Monitor imao uvid. Riječ je o formularu na čijoj poleđini su detalji „Ugovora o distribuciji/Agreement of distributorship”, u 14 tačaka. Posebno je važna tačka 11: „O bilo kojem Zahtevu rešavaće se isključivo u sudskom postupku u Republici Srbiji. Ovaj ugovor i bilo koji spor koji proistekne iz odnosa ugovornih strana iz ovog Ugovora rešavaće se prema nacionalnom pravu Republike Srbije bez primene pravila o rešavanju sukoba zakona.”

Riječ je o formularu koji je namijenjen za teritoriju Srbije (koja se, za razliku od Crne Gore, nalazi na zvaničnoj listi Herbalajfa), te nema pravno dejstvo na teritoriji Crne Gore! (Uz to, svi navedeni formulari šalju se, poštom, u hrvatsku filijalu Herbalafa¸ koja se nalazi u Zagrebu.)

Na zvaničnom internet sajtu Herbalajfa (www.herbalife.com/global) navedeni su linkovi svih sajtova oficijelnih nacionalnih Herbalajf predstavništava u svijetu, među kojima nema Crne Gore. No, uprkos tome, postoji formiran sajt (ali i Facebook stranica) za Crnu Goru (www.herbacrnagora.me). Na njemu, u odjeljku „kontakt”, ne stoji niti zvanična adresa firme, niti broj telefona! Stoji tek da se „kancelarija Herbalife Distributera nalazi u Podgorici.”

Poređenja radi: službeni uvoznik Herbalife proizvoda za Bosnu i Hercegovinu – stoji na zvaničnom sajtu (www.herbalife-bih.com) – je firma MST International d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu, ulica Paromlinska 4, sa navedenim brojem telefona, faksom, posebnim e-mailom za narudžbe i posebnim za distributere.

Prema informaciji Monitora, provjerenoj kod više distributera, proizvodi iz Herbalajfovog asortimana koji se plasiraju na crnogorsko tržište dopremaju se u Crnu Goru privatnim kanalima, putem privatnih narudžbi iz BiH ili Srbije. Proizvodi u Crnu Goru stižu redovnim autobuskim linijama ili ih, često, u privatnim automobilima dovoze crnogorski distributeri. U prevodu: Herbalajfovi proizvodi – koji se uveliko prodaju na crnogorskom tržištu – ne carine se!

Monitor je Upravi za carine proslijedio pitanje: “Ko u Crnu Goru uvozi proizvode nutricionističke kompanije „Herbalife”? Ko je zvanični i ovlašćeni uvoznik?” Uprkos intresovanju autora teksta u nekoliko navrata i direktne telefonske komunikacije, iz Uprave carina nijesu odgovorili na pitanja!

Obratili smo se i Upravi za inspekcijske poslove u okviru koje se nalazi i nadležna Zdravstveno-sanitarna inspekcija. Dobili smo direktan odgovor: „Do sad nije utvrđeno da pomenutih proizvoda ima u apotekama i uopšte na tržištu Crne Gore. Ukoliko Zdravstveno-sanitarna inspekcija prilikom kontrole nađe proizvode navedene firme, svakako da će izvršiti kontrolu bezbjednosti i pregled prateće dokumentacije i postupiti u skladu sa Zakonom.” Dakle, formalno: Herbalajfovi proizvodi ne postoje na tržištu Crne Gore. To znači da nijesu ni kontrolisani!

Prema pouzdanim podacima Monitora, u Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji itekako su upoznati sa postojanjem Herbalajfovih proizvoda na našem tržištu! Prema saznanjima našeg lista, jedan zaposleni u sanitarnoj inspekciji bavi se prodajom Herbalajfovih proizvoda, jer – kako je kazao – „ne može da živi od svoje plate”.

Iz pomenute inspekcije su naveli i ovo: „Rješenje za rad subjekata koji se bave prometom hrane daje Odsjek za bezbjednost hrane Ministarstva zdravlja, a Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove ih kontroliše.”

Tim tragom obratili smo se Ministarstvu zdravlja. Odgovorili su: „U postupku izdavanja rješenja za upis u registar odobrenih objekata u poslovanju s hranom biljnog porijekla, kombinovanom i ostalom hranom, organu nadležnom u Ministarstvu zdravlja – odsjeku za bezbjednost hrane, nije se obraćao subjekat u poslovanju sa hranom, koji ste Vi naveli u Vašim pitanjima.” Dakle, zvanično: Herbalajf se nije ni obraćao za dozvolu za rad, tj. za prodaju proizvoda na teritoriji Crne Gore. U prevodu: Herbalajf nema potrebnu dozvolu za rad i prodaju!

Provjerili smo, potom, i u Poreskoj upravi. Nakon uvida u baze podataka odgovorili su da su utvrdili da za firmu Herbalife “nije izvršen upis u Centralni registar privrednih subjekata niti je ista registrovana u Centralnom registru poreskih obveznika, obveznika doprinosa i osiguranika”!

PItali smo ih i što su učinili povodom anonimnih prijava na račun Herbalajfa. Odgovorili su: “Poreska uprava primila je više prijava na račun rada kompanije Herbalife, a poreski inspektori su u više navrta postupili po svakoj prijavi građana. Na prijavljenim lokacijama u različitim ugostiteljskim objektima do sada nije zatečeno obavljanje djelatnosti od strane navedene firme, a kako ista nije registrovana u sistemu Poreske uprave, informacija o lokaciji njenog poslovnog sjedišta nije nam dostupna.” Jasno je: ukrivaju se.

Monitor je pokušao da stupi u kontakt sa najaktivnijim preprodavcima Herbalajfovih proizvoda u Crnoj Gori, od kojih pojedini – imajući u vidu nivo piramide na koji su dospjeli – dobro zarađuju. Preko insajdera smo dobili informaciju da je jedan od najvećih “igrača” Brano Ćetković (sa suprugom; riječ je o “porodično orijentisanom poslovanju”), što smo lako i provjerili, potvrdili, ulaskom u njegov Facebook profil, koji vrvi od fotografija sa ostalim Herbalajfovim sponzorima i distributerima, sa raznih obuka i seminara, širom regiona i svijeta.

Ćetkoviću smo proslijedili sljedeća pitanja: Ko u Crnu Goru uvozi proizvode kompanije Herbalife? Na koji način se uvoze? Gdje se zvanično nalaze prostorije firme? Da li distributeri plaćaju porez državi? Da li kompanija ima dozvolu za rad? Da li su proizvodi koji se prodaju dobili dozvolu sanitarne inspekcije? Iako je – jasno je na osnovu Facebook opcije “seen” – Ćetković na vrijeme vidio poruku, nije odgovorio novinaru Monitora.

Isto pitanje proslijedili smo još jednom visoko rangiranom prodavcu Herbalajfovih proizvoda Draganu Kadoviću, ali, iako je vidio pitanja, takođe nije odgovorio. Ista stvar je i sa Dejanom Vučeljićem koji živi u Beogradu, a porijeklom je iz Podgorice, ali i sa Darkom Sekulićem.

Na pitanja nije odgovorila ni Tanja Kapor Dožić, jedna od najistaknutijih crnogorskih preprodavaca Herbalajfovih proizvoda. Ona je otišla i korak dalje. Nakon dobijenih i pročitanih pitanja, Kapor-Dožić je neodgovorivši, autora teksta prosto “blokirala”, što znači da je autora teksta izbrisala i onemogućila mu pristup njenim Facebook objavama i informacijama. Inače, ona je supruga Nebojše Dožića, predstavnika države Crne Gore u bordu KAP-a, koji je, prema informacijama Monitora, takođe involviran u Herbalajfov posao. Facebook profil Tanje Kapor Dožić prepun je fotografija na kojima su ona i njen suprug u društvu ostalih preprodavaca Herbalajfovih proizvoda, na seminarima, koktelima i obukama.

Još dalje je pošla Radmila Mićović, na ljestvici Herbalajfa takođe visoko pozicionirani preprodavac (sa suprugom Željkom). Ona je, nakon što joj je autor teksta proslijedio brojna pitanja (o tome obavijestivši je i direktno, telefonskim putem), bez odgovora na njih, takođe “blokirala” autora. Potom se i sama odjavila sa Facebook-a, tj. isključila svoj Facebook nalog! Mićović – koja se bavi preprodajom Herbalajfovih proizvoda koji nemaju dozvolu za rad – državni je činovnik, zaposlena je na poziciji inspektora za rad (za oblast zaštite na radu)! Još više: i suprug Željko državni je činovnik, takođe inspektor, glavni, za usluge informacionog društva.

Da li je, imajući sve navedeno u vidu, moguće da ovakav i ovoliko rašireni, nezakoniti biznis funkcioniše bez amina države? Tužilaštvo, čujemo li se?

Nzakonit rad i obmanjujuća poslovna praksa

Član 114 (stav 1, tačka 14) Zakona o zaštiti potrošača obmanjujućom poslovnom praksom, između ostaloga, smatra i: “Uspostavljanje, vođenje ili promocija piramidalnih promotivnih programa, u kojima potrošač određenim činjenjem stiče mogućnost da dobije naknadu koja prvenstveno potiče od uvođenja drugih potrošača u piramidalni program, a ne od kupovine ili korišćenja proizvoda.

Članom 176 propisane su kaznene odredbe (stav 1, tačka 21): “Novčanom kaznom od 3.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice – trgovac, ako “je uspostavljao, vodio ili promovisao piramidalne promotivne programe, pri čemu potrošač određenim činjenjem stiče mogućnost da dobije naknadu koja prvenstveno potiče od uvođenja drugih potrošača u piramidalni program, a ne od kupovine ili korišćenja proizvoda.”

Shodno Zakonu o trgovini i Zakonu o privrednim društvima, svaki subjekat mora biti registrovan za obavljanje trgovinske djelatnosti u Crnoj Gori. Od organa lokalne uprave moraju biti pribavljena potrebna odobrenja za rad i izvršene prijave nadležnim organima radi kontrole rada i uplate poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.

Krivični zakonik Crne Gore propisuje, u članu 131, da čini krivično djelo nedozvoljene trgovine onaj ko nemajući ovlašćenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete opšte upotrebe u većoj količini ili većoj vrijednosti u svrhu prodaje ili ko se neovlašćeno ili u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem domaćih preduzeća ili drugih organizacija u prometu robe i usluga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Istim članom je kažnjivo i ko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno organizovao. Ako je učinilac djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je pritom postigao veliku imovinsku korist, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

U SAD istraga protiv Herbalife

Federalna trgovinska komisija, 13. marta 2014. godine, na osnovu optužbi o piramidalnoj prevari otvorila je istragu o poslovanju proizvođača “zdrave hrane” za mršavljenje Herbalajf. I ranije je bilo riječi o tome, kada je investitor, direktor kompanije Peršing skver kapital menadžment Bil Akmen tvrdio da je kompanija Herbalajf piramidalna prevara. Američka agencija za hranu i ljekove u martu prošle godine objavila je na svom sajtu da Herbalajf povlači sa tržišta proizvod, određeni šejker od vanile, zbog toga što je sadržavao nedozvoljene količine određene supstance, koja, kako stoji u saopštenju, može da bude smrtonosna za ljude sa nekim alergijskim problemima. Prema pojedinim, ne rijetkim, kritikama, proizvodi Herbalajf ne predstavljaju zdravu hranu već je riječ o vještačkoj i sintetizovanoj hrani koja se prodaje slabo obaviještenim kupcima kao “zdrava hrana”.

Nije dozvoljeno…

Veoma je znakovita i brošura, vodič za distributere. Najintersantniji detalji, preporuke:
– Nije dozvoljeno tvrditi da ste zaposleni u Herbalifeu ili da je Herbalife Nezavisno Distributerstvo – posao
– Nije dozvoljeno koristiti riječi koje se odnose na zapošljavanje ,kao što su “plata”, “plaćen odmor” ili “posao”
– Nije dozvoljeno govoriti u ime Herbalifea
– Ne preporučuje se opisivati bilo koji proizvod Herbalifea kao proizvod odobren od strane lokalnih zdravstvenih upravnih tijela
– Nije dozvoljeno opisivati bilo koji Herbalife proizvod kao proizvod odobren od strane bilo kojeg ministarstva ili Vlade

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo