Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STRATEGIJA RAZVOJA ENERGETIKE DO 2030.: Potapanje za tuđi interes

Objavljeno prije

na

Vlada je protekle nedjelje usvojila Predlog strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine. Dokument predstavlja dopunu neispunjene istoimene strategije do 2025. godine.

Proklamovano je – energetika je stub dugoročno stabilnog razvoja Crne Gore. Brojni podaci u Strategiji govore o mogućem energetskom i svakom drugom blagostanju ukoliko se iskoristi bar dio bogatog energetskog potencijala. Izračunato je da proizvodnja 1 GWh električne energije iz domaćih izvora doprinosi povećanju BDP-a za 33.000 eura.

Jedini problem je što vlast za više od tri decenije nije uspjela da izgradi nijedan veći energetski objekat. Termoelektrana u Pljevljima izgrađena je 1982. i od tada ništa.

Stručnjaci s kojima je Monitor razgovarao kažu da ne postoji ozbiljan odnos prema ovom pitanju. I sama strategije čija je izrada počela 2010. a usvojena je sada, već je zrela za inovacije. Kao jedan od problema vide i to što Vladi ovu i razne druge strategije rade stručnjaci iz inostranstva, bez ikakve profesionalne ili druge odgovornosti, dok domaći kadar malo ili nimalo ne učestvuje.

Tokom proteklih godina bilo je više javnih rasprava na kojima su stručnjaci davali primjedbe na strategiju. U primjedbama koje je dostavio MANS navodi se da Nacrt Strategije predstavlja nerealan dokument, jer potpuno neargumentovano projektuje ulaganja od nevjerovatnih 4,3 milijarde eura u energetski sektor do 2030. godine.

Kao nedostatak Strategije navodi se i nedovoljna briga o održivom energetskom razvoju države, koji je proklamovan kao jedan od njenih glavnih ciljeva. ,,Sama činjenica da je planirana izgradnja najmanje dvije nove termoelektrane, pet velikih hidroelektrana i desetine malih hidroelektrana, uz dvije velike vjetroelektrane, te elektrane na biomasu i izgradnju gasovoda, pokazuje da bi realizacija, makar i dijela ovih investicija, imala za posljedicu ogroman uticaj na prirodnu sredinu, biljni i životinjski svijet, kao i na imovinu i zdravlje ljudi”, navodi se u primjedbama MANS-a.

Po Strategiji prvi veliki projekat koji bi mogao da se ostvari su hidroelektrane na Morači. ,,Projekat HE na Morači je daleko najbolje ispitan i dokumentovan projekat”, navodi se. Još samo treba da se nađe odgovarajuća ponuda za gradnju HE.

Tender za gradnju HE na Morači je propao krajem 2011. jer niko od potencijalnih investitora nije poslao ponudu za gradnju elektrane s nižom kotom najveće HE na Morači-Andrijevo. Nakon ovog tendera Ministarstvo ekonomije je obavilo razgovore sa potencijalnim investitorima iz Italije, Turske, Azerbejdžana i Kine u vezi dostavljanja njihovih ponuda za izgradnju HE na Morači. Ipak, ni jedna ponuda nije stigla.

Sistem hidroelektrana na Morači obuhvatao bi četiri objekta: HE Andrijevo, HE Raslovići, HE Milunovići i HE Zlatica. Predviđeni period izgradnje za sve četiri hidroelektrane je šest godina, a procijenjeni ukupni troškovi oko 540 miliona eura.

Iako se radi o skupom projektu, prof. dr Ilija Vujošević smatra da su HE zlatni rudnik i da bi bilo isplativo da se država zaduži za ovakve investicije. Vujošević pripada stručnjacima koji su se zalagali za očuvanje 80 km kanjona rijeke Tare koji je pod zaštitom, ali i za iskorišćavanje u energetske svrhe 60 km Tarinog gornjeg toka. Po toj računici struja dobijena iz HE na Morači bila bi skupa bez prevođenja dijela voda iz Tare, cijenu struje bi poskupila i gradnja niske brane na Andrijevu.

Vujošević smatra da država, kao onaj koji daje koncesije, treba da radi nove energetske objekte sa što većim svojim udjelom: ,,To što će neko uložiti više od 500 miliona i vratiti objekat poslije nekoliko decenija, uz naš godišnju dobit od koncesije od manje od milion, nije isplativo, sav profit otići će van zemlje”.

Iz NVO sektora najavljuju kampanju protiv gradnji HE na Morači. Iz NVO koalicije Za život vode Crne Gore kažu da će inicijativom pokušati da ukažu na neodrživost ideje o gradnji sistema velikih HE na Morači. Tvrde da validna procjena uticaja na životnu sredinu ne može da preporuči taj projekt, a da pored toga nema ni osnovnih ekonomski parametara koji mogu da potvrde isplativost gradnje.

,,Vjerujemo da je projektovani profit preuveličan i da čak i takav nije dokaz da treba da uništimo ‘spomenik prirode’ kakav je kanjon rijeke Morače ili Komarnice. Po dilu kojeg sada Vlada pokušava da ‘progura’, koncesionar bi za period od 25 godina imao čist profit od gotovo milijardu eura! Dok bi država morala da uloži više od 150 miliona! Vlada svjesno krije procjene da su rizici veliki i sa stanovišta seizmičkog aspekta, ali i istorijskog i sociološkog jer su mještani svih naselja u dijelu tih teritorija protiv gradnje”, kaže za Monitor Velibor Ivanović iz koalicije Za život voda Crne Gore.

Još prije četiri godine grupa profesora s Građevinskog fakulteta je prva pokrenula pitanja u vezi s načinom valorizacije prostora Morače. Isticali su ozbiljne propuste koji su napravljeni u pripremnoj fazi: obrađivač studije uticaja na životnu sredinu uopšte se nije bavio seizmičnošću zone akumulacija; opasno je potcijenjen uticaj akumulacija na postojeća i potencijalna klizišta u kanjonu Morače; nedozvoljeno je potcijenjena šteta koja bi nastala po postojeća naselja, puteve, vodovode, elektromrežu, ali i istorijske spomenike, te kulturnu i prirodnu baštinu.

U kasnijoj doradi planskog dokumenta, dio nedostataka je otklonjen, ali je dio i dalje marginalizovan.,,Problem s Moračkim elektranama, kako ga ja vidim, i dalje je u samom konceptu: prostor nije valorizovan kao vrlo skupa stavka”, kaže za Monitor prof. dr Jelisava Kalezić.

Kako se brane na Morači planiraju u seizmičkim zonama VII i VIII, Kalezić smatra da problem ugroženosti Podgorice u slučaju jačeg zemljotresa od pretpostavljenog na osnovu mikroseizmičke rejonizacije, ostaje otvoren. „Već imamo primjere neodgovornog upravljanja akumulacijama zbog kojih su i Nikšić i Bjelopavlići i Zeta doživjeli dvije poplave u deset godina Naravno, šteta je pripala građanima i državi. Profit EPCG i A2A”, kaže Kalezić.

Nedavno su i iz međunarodne nevladine organizacije CEE Bankwatch Network upozorili da su tri velika nova projekta čija se gradnja planira simultano, drugi blok Termoelektrane Pljevlja i HE na Morači i Komarnici – preambiciozni. Brane na Morači i Komarnici po njima su kontroverzne zbog negativnog uticaja na zaštićena prirodna područja, kao i TE Pljevlja II.

Kalezić smatra da se izborom pažljivih i primjerenih projektnih rješenja hidropotencijal Morače može valorizovati, ali bez očekivanja da ta energija može biti jeftina ako se pažljivo vrednuje i štiti prostor. ,,Nije moguće ustupiti taj prostor bilo kom koncesionaru. To je kao da Vlada dođe na ideju da neku od opština ustupi na trideset godina na korišćenje i upravljanje, pa šta ostane poslije, preuzme država”, kaže Kalezić.

Strategija upravo to predviđa jer je do 2030. planirano da privatni sektor u energetiku uloži 2,3 milijarde, a država 1,1 milijardu eura. Kako i na koji način nije objašnjeno. Jedan od proklamanovih ciljeva je i da Crna Gora poslije 2020. postane izvoznik električne energije.

I mimo strategija, još prije nekoliko godina premijer Milo Đukanović je sublimirao da Crna Gora ima samo dvije mogućnosti – da povećava uvoz, a time i zavisnost od drugih ili da što bolje iskoristi potencijale kojima raspolaže. Problem je samo što ova vlast u obje kombinacije računa na pomoć drugih.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo