DRUŠTVO
OBRAČUN BALKANSKIH KRIMINALACA U LATINSKOJ AMERICI: Za sedmicu ubijena trojica
Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
Darko Šarić je, prema tvrdnji njegovog advokata, prošao test poligrafa u Beogradu. No, jedan, od, kako se smatra, Šarićevih saradnika nije imao sreću u Boliviji. Goran Popović, koji je u Srbiji početkom 2000-ih robijao zbog otmice podgoričkog preduzetnika Dušana Krstovića, usmrćen je sa tri metka u glavu i grudi u internet kafeu u gradu Santa Kruz.
Darko Šarić je u srijedu, 16. jula u prostorijama Pritvorske jedinice Specijalnog suda prvo poligrafski ispitan, a zatim je u svojstvu građanina dao iskaz. Ispitivanje je ukupno trajalo skoro pet sati i obavljeno je u prisustvu Šarićevog branioca Radoslava Baćovića i zamjenika tužioca za organizovani kriminal.
,,Govorio je o političarima, o generalima, o sastanku na Jelovoj gori i o novcu,” naveo je Šarićev advokat Radoslav Baćović.
Šarić je sam zatražio da bude poligrafski ispitan, jer je zbog njegovih nastupa u sudu izbila afera Papaja-Mango. Prvim imenom Šarić je označio policijskog generala, a pod drugim svjedoka-saradnika.
Pojedini internet portali su objavili da je Šarić „prošao poligraf”, kao i da je naveo da je indirektno dao 7,4 miliona eura mita bivšem načelniku Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije generalu Rodoljubu Miloviću, svjedoku saradniku protiv zemunskog klana Ljubiši Buhi Čumetu, ali i vlasniku Delta holdinga Miroslavu Miškoviću.
Prethodno je 19. juna na poligrafu o Šarićevim navodima u sudnici ispitan general Milović. Objavljeno je da je on prošao poligraf, ali je i smijenjen dan kasnije.
Šarić je u više navrata u sudnici, tokom proteklih mjeseci suđenja za šverc kokaina i pranje novca, tvrdio da je „neko nešto obećao pokojnom Fricu (Draganu Dudiću Fricu, kontroverznom biznismenu iz Kotora), a mrtva usta ne govore”, da je „proces protiv njega (Šarića) montiran zbog političkih odnosa Srbije i Crne Gore”, „da je u tokove ubačeno 7,4 miliona eura”…
Prema dokumentima srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) čiji su djelovi objavljeni u štampi, na Jelovoj gori na Zlatiboru predstavnici Tužilaštva za organizovani kriminal, BIA i Uprave kriminalističke policije (UKP) sastali su se sa crnogorskim državljaninom Dudićem, u aprilu 2010, neposredno pošto je podignuta prva optužnica protiv Šarića. Dudić je u istrazi UKP označen kao čovjek koji je organizovao posade za brodove koji su švercovali kokain. Ubijen je nedugo poslije sastanka na Jelovoj gori, a njegov ubica je procesuiran. Disk sa snimkom sastanka nestao je iz BIA, tvrdi se u štampi.
Zvaničnih informacija nema o tome da li je Šarić prošao test, zbog toga se izjave njegovog advokata moraju uzimati sa rezervom. Srpski ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović saopštio je, komentarišući činjenicu da su i Milović i Šarić prošli detektor laži, da radna grupa radi na rasvjetljavanju tog slučaja i da će javnost biti blagovremeno upoznata ,,šta je puna istina”.
Tvrdi se da je Šarićev najnoviji iskaz zauzeo 30 strana transkripta i da je proglašen službenom tajnom.
Za to vrijeme na drugom kraju svijeta, u Latinskoj Americi bjesni narko-rat balkanskih kriminalaca i čiste se svjedoci šverca droge! Poslije ubistva Gorana Stavrića i predaje Igora Mikole u Peruu, stigla je vijest da je u Boliviji ubijen Goran Popović (39), rodom iz Donjeg Lapca, hrvatski i srpski državljanin, objavio je zagrebački dnevnik Jutarnji list.
Prema tom listu, smatra se da je ubijeni Popović bio povezan sa saradnicima Darka Šarića. Po Jutarnjem, Darko Šarić se pod još nerasvijetljenim okolnostima, poslije više od četiri godine bjekstva, sredinom marta predao policiji Srbije i Crne Gore. Latinoameričke likvidacije balkanskih kriminalaca učestale su poslije Šarićeve predaje, prenio je list.
Ubijeni Popović je imao dokumenta na ime David Eterović Melgar. No, policija je utvrdila da se iza tog imena skrivao Goran Popović za kojim je bila raspisana Interpolova potjernica zbog trgovine kokainom.
Goran Popović je treća žrtva mafijaških likvidacija u Boliviji za samo sedam dana, naveli su bolivijski mediji. Mafijaški obračuni mogli bi biti povezani s nedavnom zaplijenom tri tone kokaina u Čileu.
Kokain vrijedan 60 miliona dolara stigao je iz Bolivije, objavila je policija. Osam osoba uhapšeno je u operaciji planiranoj četiri mjeseca.
Pod lažnim imenom Nikola Antonio Bonavija ubijen je i bivši arkanovac Goran Stavrić, u Limi, navodno dok je bio u društvu s Igorom Mikolom, koji je u bjekstvu od 2005, kad je osuđen na pet godina zatvora zbog zločina u Pakračkoj poljani nad grupom Srba 1995. Poslije nekoliko dana skrivanja Mikola se prošle sedmice predao peruanskoj policiji.
Ubijeni Goran Popović je, takođe, bio pripadnik Crvenih beretki, jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP Srbije, odnosno Tigrova, paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana. Imao je državljanstva Hrvatske i Srbije. Navodno je bio pod istragom i hrvatske i srpske policije zbog šverca droge i oružja.
Prema Jutarnjem Goran Popović, zvani Goksan, je poslije rata s bivšim saborcima organizovao šverc velikih količina oružja i droge. Policija je sumnjala da sarađuje sa Slobodanom Kašićem, Splićaninom kome je suđeo za 557 kilograma kokaina zaplijenjenog u Rijeci. Bio je povezan i sa grupom kojoj je suđeno u Beogradu poslije zapljene 170 kilograma bolivijskog kokaina u Solunu.
Popović je 2005. godine jedno vrijeme živio u Zagrebu, u bjekstvu od pravosuđa Srbije. Godinu dana ranije s bratom Zoranom je pobjegao iz zatvora u Sremskoj Mitrovici, gdje su bili na odsluženju kazne od šest godina zatvora, zbog toga što su 2001. ispred hotela Džet set u Novom Sadu oteli podgoričkog preduzetnika Dušana Krstovića.
Za to djelo su optuženi Goran Popović i njegov stariji brat Zoran, kao i dvojica saučesnika – Milorad Ristić i Ivica Mijović, brat Vasilija – Vasa Mijovića, bivšeg funkcionera crnogorske Državne bezbjednosti. I Popovići i Vasilije Mijović bili su ’90-ih u JSO.
Prema podacima iz krivične prijave, Ivica Mijović je predložio da otmu Krstovića, jer njegova porodica ima puno para i bavi se uvozom i prodajom južnog voća. Kada je Krstović stigao iz Podgorice na aerodrom Beograd, sjeo je u golf, a Mijović ga je pratio svojim jaguarom i mobilnim telefonom obavještavao braću Popović.
Tokom noći kod motela Džet set, u kojem je Krstović odsjeo, oni su se, sa uperenim pištoljima, predstavili kao pripadnici specijalne policijske jedinice Kobre. Četvorica otmičara vezali su Krstovića, a potom ga prebacili do jedne kuće na Salašu kod Apatina, gdje su ga pet dana držali u lancima.
Za to vrijeme, otmičari su nekoliko puta telefonom pozivali Krstovićevog brata Gojka u Podgorici, kojem su tražili otkup od 3,5 miliona maraka. Prijetili su da će Dušanu odsjeći ruke i noge ukoliko ne dobiju traženi novac.
Za vrijeme petodnevnog tamnovanja u podrumu kuće na tom salašu, otmičari Krstoviću nisu davali ni hranu ni vodu. Drama je okončana kada je policija uhvatila braću Popović, a ovi na informativnom razgovoru priznali otmicu. Zoran je odveo policiju do salaša gdje je Dušana Krstovića vezanog lancima, s vrećom na glavi čuvao Ristić kome je obećan dio otkupa. Svi uhapšeni, osim Mijovića, priznali su otmicu. Za to zlodjelo su bili optuženi na kazne zatvora od pet do šest godina i četiri mjeseca.
Inače je Zoran Popović Ćelavi, prema Blicu bio nekadašnji tjelohranitelj Andrije Draškovića. Njih dvojica su se po tom izvoru, upoznali u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, kada je Popović bio osuđen zbog otmice Krstovića, a Drašković zbog ubistva Zvonka Plećića u Beogradu… .
Zoran Popović je bio i vođa razbojničke grupe čiji je pripadnik bio i kao takav na 4,5 godina osuđen Bojan Gudurić. Gudurić je osumnjičen da je u Zagrebu 2008. aktivirao eksploziv kojim su ubijeni urednik i vlasnik magazina Nacional Ivo Pukanić i njegov saradnik Niko Franjić.
Braća Popović su u vrijeme policijske akcije Sablja poslije ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003, dovođeni u vezu sa ubistvom vlasnika beogradskog nedjeljnika Evropljanin Slavka Ćuruvije 1999, zbog čega su testirani na poligrafu. Pošto su u aprilu 2004. godine obojica pobjegli iz zatvora u kome su robijali za otmicu Krstovića, u decembru je Zoran uhapšen u Sloveniji. U ruke srpske policije Zoran je ponovo pao u januaru 2005. godine, kada je sa Gudurićem osumnjičen za seriju razbojništava.
Poligraf nije savršen
Darko Šarić je na pitanje: „Da li vam je Miroslav Mišković davao novac za čije pranje ste sada optuženi?”, odgovorio sa „da”.
Delta Holding je, u međuvremenu, negirao da su zaposleni u ovoj kompaniji, predsjednik Kompanije Miroslav Mišković, kao i članovi njegove porodice ikada poslovali sa inkriminisanim osobama.
Miroslav Mišković i njegov sin Marko su više mjeseci tokom 2012. i 2013. proveli u istražnom zatvoru. Protiv njih se vodi proces za zloupotrebe putarskih preduzeća u Srbiji.
,,Poligraf je relativno dobar metod ako pošteni građanin treba da dokaže da je nevin i ako se pri ispitivanju poštuju standardi”, objasnio je Marko Milošević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Međutim, nije savršen jer bilježi ne da li neko govori istinu, nego kakve su mu fizičke reakcije na određena pitanja. Ima ljudi koji mogu da polože poligrafski test govorili istinu ili ne. Takođe se navodi i da na odgovore može da utiče konstrukcija pitanja, o čemu bi trebalo da vode računa stručnjaci koji vode ispitivanje. Zato se poligraf ne koristi kao dokaz na sudu, nego samo kao indikacija za druge istražne radnje.
Slobodan Zečević, bivši dugogodišnji poligrafista u beogradskoj policiji, a sada vlasnik firme Poligraf i detektor, objasnio je da ukoliko poligrafista ne postavi odgovarajuće pitanje, krivac može da se ,,izvuče”.
Boro Banjac, penzionisani policijski general, ističe kako ,,ne može poligraf da ne valja, to može da bude samo poligrafista”. Rezultati poligrafskog ispitivanja su sto odsto tačni ukoliko je poligrafista postavio odgovarajuća pitanja, navodi Banjac.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
VIŠI SUD POD PRIVREMENU ZABRANU RASPOLAGANJA STAVIO IMOVINU DAMIRA LEKIĆA: Advokatu blokirana imovina u sedam gradova
Objavljeno prije
2 danana
21 Novembra, 2026
Mjera je, kako piše u rješenju suda, određena zbog osnovane sumnje da je Lekić počinio krivično djelo pranje novca. Rješenjem je obuhvaćeno ukupno 14 nepokretnosti, u obimu prava svojine 1/1
Vrijedna imovina podgoričkog advokata Damira Lekića, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči za pranje novca, privremeno je blokirana u sedam crnogorskih gradova. Stanovi, kuće, zemljište, pašnjaci i šume našli su se pod zabranom raspolaganja, nekoliko mjeseci nakon što je Lekić uhapšen na graničnom prelazu Dobrakovo, gdje je u njegovom automobilu pronađeno 90.000 eura.
Advokat tvrdi da je riječ o zakonito stečenom novcu njega i njegove porodice, kao i da je sudu i tužilaštvu dostavio obimnu dokumentaciju kojom, prema njegovim riječima, dokazuje porijeklo novca kojim su kupovane nekretnine.
Privremenu mjeru obezbjeđenja odredio je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović, na prijedlog SDT-a od 1. septembra ove godine. Mjera je, kako piše u rješenju, određena zbog osnovane sumnje da je Lekić počinio krivično djelo pranje novca. Rješenjem je obuhvaćeno ukupno 14 upisa nepokretnosti, u obimu prava svojine 1/1, a zabrana raspolaganja odnosi se na nekretnine u Budvi, Herceg Novom, Kolašinu, Podgorici, Tivtu, Ulcinju i na Žabljaku.
Lekić je, u reagovanju koje je dostavio Monitoru, a koje se odnosi na odluku Višeg suda, ocijenio da je blokada imovine neosnovana i nezakonita, tvrdeći da je sudiji za istragu i SDT-u prethodno dostavio obimnu dokumentaciju o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene. Naveo je da je sudu predao dva pisana izjašnjenja i podnesak sa više od stotinu strana, uz dokumentaciju prikupljenu u devet registratora, koja, kako tvrdi, sadrži podatke o sticanju i kretanju njegovog novca, ali i prihoda njegovih roditelja.
„Nakon što sam sudu i državnom tužiocu dostavio ova pisana izjašnjenja i podnesak sa ovolikom količinom dokaza iz kojih nesumnjivo proizilazi zakonitost i porijeklo predmetnog novca, bio sam potpuno rasterećen“, naveo je Lekić. Prema njegovim riječima, dostavljeni dokazi ne odnose se samo na 90.000 eura pronađenih u automobilu, već i na novac kojim su kupovane nekretnine obuhvaćene privremenom mjerom. Tvrdi da dokumentacija pokazuje čak i zakonito porijeklo veće količine novca od one koja je pronađena na Dobrakovu.
Posebno je osporio način na koji je tužilaštvo, kako tvrdi, utvrđivalo nesrazmjeru između njegovih prihoda i vrijednosti imovine. Smatra da su njegovi zakoniti neto prihodi, evidentirani kod Poreske uprave, pogrešno predstavljeni, jer prilikom procjene imovine nijesu uzeti u obzir i prihodi članova porodice koji su učestvovali u njenom sticanju.
Prema njegovom reagovanju, u kupovini nekretnina učestvovali su i njegovi roditelji, otac dugogodišnji pravnik, bivši advokat i notar, koji ponovo obavlja advokatsku djelatnost, i majka, dugogodišnja ljekarka, pedijatar i neonatolog. Lekić tvrdi da su i njihovi prihodi bili zakoniti i da je dokumentaciju o porijeklu tog novca takođe dostavio nadležnim organima.
Naveo je i da je tužilac tokom postupka saslušao prodavce nekretnina iz kupoprodajnih ugovora, koji su, prema njegovim tvrdnjama, potvrdili njegovu odbranu i sadržinu ugovora. Zbog toga smatra da nije bilo osnova da se sva imovina dovede u vezu sa navodnom kriminalnom djelatnošću.
„Ni ja ni moja porodica ne bavimo se kriminalom, niti na taj način zarađujemo i pribavljamo novac“, poručio je Lekić, osporavajući sumnje da je imovina sticana novcem iz kriminalnih aktivnosti.
Posebno ogorčenje izrazio je zbog činjenice da je sudija za istragu, kako tvrdi, prihvatio predlog SDT-a uprkos dokumentaciji koju je prethodno dostavio. U reagovanju je istakao da je među blokiranom imovinom i sjedište njegove advokatske kancelarije, što smatra posebno spornim.
Lekić cijeni da je finansijska istraga pokrenuta sa ciljem da se stvori pravni osnov za blokadu imovine njega i njegove porodice, a ne zbog postojanja stvarnih dokaza o pranju novca. Tvrdi i da su njihova imovina i prihodi predstavljeni kao rezultat kriminalne djelatnosti, iako, kako navodi, za svaku kupovinu postoje dokazi o porijeklu sredstava.
Osporava i samu naredbu o sprovođenju istrage, navodeći da u njenom činjeničnom opisu nije precizirano kojom kriminalnom djelatnošću je novac navodno pribavljen.
„Dakle, ni po naredbi donijetoj od strane SDT, kada se ima u vidu zakonska odredba Krivičnog zakonika Crne Gore koja definiše to krivično djelo, kao i važeća sudska praksa viših sudova, nema ovog krivičnog djela“, naveo je Lekić, ocjenjujući da postupak protiv njega nije ni trebalo pokretati.
Blokadi imovine prethodilo je Lekićevo hapšenje 13. avgusta na graničnom prelazu Dobrakovo, prilikom ulaska iz Srbije u Crnu Goru. Tokom kontrole njegovog automobila pronađena je gotovina koju nije prijavio prilikom prelaska granice. SDT je saopštilo da je uhapšen zbog sumnje na pranje novca u iznosu od 100.000 eura, dok je Lekić kasnije tvrdio da je u vozilu imao 90.000 eura.
U reagovanju je priznao da novac nije prijavio na granici, ali je objasnio da se radilo o ranije stečenim sredstvima, koja su, kako tvrdi, prethodno uredno prijavljena i na koja su izmirene sve zakonske obaveze. Novac je, prema njegovim riječima, bio namijenjen kupovini nekretnine do koje nije došlo.
„Istine radi, taj iznos je trebalo da bude prijavljen nadležnim državnim organima i tu je moja greška. Ali to svakako ne može predstavljati radnju izvršenja krivičnog djela koje mi je stavljeno na teret“, naveo je Lekić, dodajući da neprijavljivanje gotovine eventualno može predstavljati carinski prekršaj, ali ne i pranje novca.
Tvrdi da je još na graničnom prelazu tražio da mu omoguće da pokaže dokumentaciju o porijeklu novca, ali da policijski službenici i pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja to nijesu prihvatili. Prema njegovom objašnjenju, nakon višesatnog zadržavanja i saslušanja u SDT-u, detaljno je pojasnio porijeklo sredstava, a njegovu odbranu potvrdili su i roditelji i druga saslušana lica. Nakon saslušanja određeno mu je zadržavanje do 72 sata, ali je sudija za istragu odbio predlog tužilaštva za određivanje pritvora, pa je pušten da se brani sa slobode uz mjere nadzora – zabranu napuštanja boravišta i zabranu pristupa ili sastajanja sa određenim licima.
Lekić je osporio i postupanje nadležnih organa tokom istrage. Tvrdi da mu još nije uručeno rješenje o blokadi imovine, iako je za odluku saznao iz medija, kao i da pojedini raniji akti nijesu dostavljani njegovim braniocima. Naveo je da mu nije omogućen ni uvid i kopiranje spisa predmeta, uprkos zahtjevu koji je uputio tužilaštvu.
Postupanje policije, tužilaštva i suda ocijenio je kao hajku i pritisak na njega i njegovu porodicu, dovodeći ga u vezu i sa svojim advokatskim radom. „Ne moram posebno naglašavati da je ovo još jedan u nizu jako ružnih načina pritiska, ućutkivanja i obračuna sa advokatom koji u skladu sa zakonom, savjesno i revnosno radi svoj posao i brani i zastupa interese svojih klijenata u postupcima“, naveo je Lekić u reagovanju.
Osim istrage zbog novca pronađenog na granici, Lekić se u septembru našao u fokusu javnosti i zbog oružja koje je posjedovao. Uprava policije saopštila je da mu je 15. septembra oduzeto osam komada kratkocijevnog vatrenog oružja marke Glock, pripadajuća municija i oružni listovi. Prethodno je MUP donijelo rješenje kojim je utvrđeno da više ne ispunjava zakonske uslove za posjedovanje oružja, uz obrazloženje da bi ono moglo biti zloupotrijebljeno, imajući u vidu ranije evidentirane prekršaje Zakona o javnom redu i miru.
Lekić je osporio i tu odluku, tvrdeći da je oružje dobrovoljno predao policiji, postupajući po rješenju MUP-a, te da ne postoje bezbjednosne smetnje koje bi opravdale njegovo oduzimanje. U žalbi je naveo da su raniji prekršajni postupci uglavnom završeni oslobađajućim odlukama ili obustavom, kao i da su mu tokom 2022. i 2023. godine izdavane dozvole za držanje i nošenje oružja.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SVEČANOST U SPLENDIDU: Političke veze, unaprijed odabrana lokacija i javni novac
Objavljeno prije
2 danana
21 Novembra, 2026
Posao organizacije svečane sjednice Skupštine Opštine Budva, koktela i ručka za najmanje 350 zvanica u vrijednosti od 25.000 eura Opština je dodijelila hotelu Splendid, prije isteka postupka javne nabavke i odabira najpovoljnijeg ponuđača. To se saznalo zahvaljujući tome što su iz Kabineta predsjednika Jovanovića zvanicama upućene pozivnice za svečani događaj 12. novembra, dok je ponovljeni postupak javne nabavke bio još u toku
Opština Budva je na drugom ponovljenom tenderu izabrala ponudu kompanije Montenegro Stars Hotels Group da u njihovom luksuznom hotelu u Bečićima u nedjelju, 22. novembra, organizuje svečanu sjednicu Skupštine opštine povodom proslave dana oslobođenja Opštine Budva.
Mogao je to biti nastavak uobičajene prakse vlasti u Budvi da dan Opštine proslavljaju na gala svečanostima organizovanim u poznatim hotelima na budvanskoj rivijeri. No upravi grada, odnosno predsjedniku Nikoli Jovanoviću, desio se o maler u vidu loše izvedene procedure oko odabira lokacije, koja je objelodanila ustaljenu praksu po kojoj su javne nabavke samo formalnost za unaprijed dogovorene poslovne aranžmane.
Posao organizacije svečane sjednice Skupštine Opštine Budva, koktela i ručka za najmanje 350 zvanica u vrijednosti od 25.000 eura Opština je dodijelila hotelu Splendid, prije isteka postupka javne nabavke i odabira najpovoljnijeg ponuđača. To se saznalo zahvaljujući tome što su iz Kabineta predsjednika Jovanovića zvanicama upućene pozivnice za svečani događaj 12. novembra, dok je ponovljeni postupak javne nabavke bio još u toku.
Prvi javni poziv raspisan je 9. novembra na rok od tri dana na koji nije pristigla ni jedna ponuda. Opština je 12. novembra poništila taj postupak i istog dana raspisala novi, sa rokom za otvaranje ponuda 17. novembra.
Na pozivnicama poslatim 12. novembra, pet dana prije isteka roka za odabir ponuđača i zaključivanja ugovora, jasno je naznačen hotel Splendid kao mjesto održavanja glamurozne svečanosti koju plaćaju građani Budve.
Ovaj događaj jasno ukazuje na praksu kojom se javne nabavke sprovode suprotno Zakonu o javnim nabavkama, da predstavljaju farsu u postupcima u kojima je izvođač radova ili pružalac ugostiteljskih usluga unaprijed poznat.
Hotel Splendid je praktično proglašen pobjednikom javne nabavke prije isteka roka za otvaranje ponuda. Ovaj slučaj pokazuje način na koji se u Budvi upravlja javnim nabavkama, na odnos prema mogućoj konkurenciji i na netransparentnost u trošenju novca građana.
Pravo učešća bilo je ograničeno na hotele na teritoriji opštine, kategorizovane sa najmanje četiri zvjezdice, koji raspolažu kongresnom salom za 350 osoba sa adekvatnim ozvučenjem, VIP prostorijama, posebnim ulazima i parkingom za delegacije. Uz kratak rok za pripremu potencijalnih učesnika, ovi uslovi izgledaju kao nacrtani za bečićki hotel Splendid.
Predmet nabavke, pored sale, bio je koktel za 350 zvanica sa naznačenom specifikacijom pjenušavih vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Treća stavka javne nabavke odnosi se na ručak, za isto toliko osoba, sa menijem – pića po želji, predjelo, glavno jelo i deserti.
Opština Budva je jedina lokalna samouprava koja organizuje skupe proslave istorijskog datuma oslobođenja grada po luksuznim hotelima. Sve druge primorske opštine proslavljaju taj dan u većim opštinskim salama, u prostorijma opštinskih kulturnih centara, domovima kulture ili reprezentativnim istorijskim zdanjima. Iznosi koji se iz gradskih budžeta izdvaja za te svrhe daleko su niži od desetina hiljada eura koje raskalašno troši Opština Budva.
Povodom skandala sa organizacijom svečane sjednice SO i proslave Dana Opštine oglasio se na svojoj FB stranici Đorđe Zenović, odbornik Pokreta za grad. On je 12. novembra dobio pozivnicu za svečanost koja će se održati u hotelu Splendid iako je toga dana raspisan drugi postupak javne nabavke za istu stvar.
„Bijeli dim iz Opštine Budva: Iz drugog puta (ali isto kao i prvog kada je bio poništen tender jer nije bilo ponuda) izabran je „Splendid“ za organizaciju Dana opštine. Ovo je dobro jer pozivnice ostaju iste kao i prvog puta kada je bio poništen tender, ali je pobijedio hotel koji je samo bio zaboravio da dostavi ponudu. Ovo je dokaz da su slučajnosti itekako moguće, pa i ako je 24.720,38 razloga da ih ne bude. A i ne moram DRI da javljam promjenu lokacije“, napisao je Zenović na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je ranije podnio prijavu Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) tražeći vanrednu kontrolu finansijskog poslovanja i javnih nabavki Opštine Budva. Objavama o spornoj proceduri organizacije proslave Dana Budve u hotelu Splendid koje ukazuju na namještanje tendera unaprijed poznatom ponuđaču, izazvao je žučnu reakciju predsjednika Jovanovića.
U saopštenju koje je medijima upućeno iz Jovanovićevog kabineta navodi se kako je „Đorđe Zenović ponovo pokušao da od jedne sasvim obične administrativne procedure napravi političku aferu. Ovoga puta toliko se uživio u ulogu nezavisnog eksperta za javne nabavke da je zaboravio na najvažniju stvar u svakom ozbiljnom bavljenju činjenicama, a to je da prvo treba provjeriti ono o čemu namjerava da govori pa tek onda izaći u javnost“.
Odbačene su tvrdnje Zenovića da je tender namješten i fokus reagovanja prebačen na priču kako je kompanija Montenegro Stars Hotels Group besplatno ustupila salu u hotelu Splendid za održavanje svečane sjednice Skupštine Opštine povodom Dana oslobođenja grada.
„Hotel Splendid nije čekao tender da bi Opštini Budva ustupio salu. Ustupio nam je besplatno, kao društveno odgovorna kompanija… I prošle i ove godine, povodom Dana opštine Budva, besplatno je ustupio Opštini svečanu salu, inventar i neophodne kapacitete za održavanje svečane sjednice Skupštine opštine. Za korišćenje tih kapaciteta Opština nije platila ni centa. Zato je lokacija svečane sjednice mogla biti navedena na pozivnicama prije raspisivanja tendera za organizaciju svečanog ručka, koktela i ostalih usluga. Jer, zamislite, sala za sjednicu i ugostiteljske usluge za koktel i ručak nijesu ista stvar. Jedno je društveno odgovorna kompanija koja besplatno ustupa prostor, a drugo je postupak javne nabavke za usluge koje se plaćaju”, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Jovanovića.
Međutim, na portalu javnih nabavki može se vidjeti da je prva stavka, od ukupno tri, u predmetu javne nabavke Opštine Budva – sala za organizovanje svečane sjednice sa svim nabrojanim uslovima. Ako se taj prostor u kontinuitetu nudi bez naknade, kako tvrde u Opštini, šta tačno u specifikaciji predstavlja trošak od 24.720 eura za doček 350 zvanica.
Organizacija svečane sjednice u hotelu Splendid ima i svoju političku dimenziju, mogući sukob interesa opštinskih funkcionera u favorizovanju ovog luksuznog hotela koji je ponovo domaćin proslave dana opštine.
Opština Budva dvije godine uzastopno organizuje svečanu sjednicu SO u istom hotelu uz javne nabavke koje su za 2025 iznosile 30.000 eura a za ovu godinu 25.000.
Izgleda da je hotel Splendid postao podrazumijevani izbor za organizaciju ovakvih događaja. Pitanje je da li partijske veze suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića, člana predsjedništva SD i Petra Odžića predsjednika SO Budva i funkcionera SDP, čija koalicija Evropski savez u aktuelnoj vlasti u Budvi, učestvuje sa dva odbornička mandata, stoje u pozadini opštinskog tendera.
Ova povezanost sama po sebi ne potvrđuju političko pogodovanje ali opravdava sumnju nakon činjenice da je hotel kome Opština po drugi put dodjeljuje vrijedne poslove naveden u pozivnicama prije završetka javne nabavke.
Branka PLAMENAC
Komentari
Rasprave o rejtingu partija, mogućim prijevremenim izborima i ekonomskim obećanjima, pokazuju da se politički akteri već pozicioniraju za naredno glasanje. Evropska integracija, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se posmatraju kroz njihove moguće izborne posljedice, navodi se u publikaciji CDT-a u kojoj se rizik po integritet izbora ocjenjuje kao umjeren
Predizborna kampanja je u punom jeku iako parlamentarni izbori još uvijek nijesu raspisani, a evropske integracije, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se koriste za političko pozicioniranje – ocijenio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u publikaciji ,,Kampanja prije kampanje” – monitoring informacionog okruženja i rizika po integritet izbora u Crnoj Gori. Rizik po integritet izbora, za sada, je ocijenjen kao umjeren.
,,Rasprave o rejtingu partija, mogućim prijevremenim izborima i ekonomskim obećanjima pokazuju da se politički akteri već pozicioniraju za naredno glasanje. Evropska integracija, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se posmatraju kroz njihove moguće izborne posljedice”, navodi se u uvodu publikacije.
CDT je istakao tri ključna nalaza. Prvi se odnosi na to da stranačko pozicioniranje, rasprave o rejtingu i mogućim prijevremenim izborima već zauzimaju značajno mjesto u analiziranom informacionom prostoru, iako datum glasanja nije utvrđen. Prepoznato je i da su javne politike postale instrument izborne propagande – ekonomska obećanja i napredak u evropskoj integraciji sve se više predstavljaju kroz moguće političke dobitke i gubitke, dok se složena pitanja reformi pojednostavljuju u predizbornom nadmetanju.
Osvrnuli su se i na novu temu političkog nadmetanja – hibridne prijetnje. Borba protiv hibridnih prijetnji i stranog uplitanja dobija sve veću pažnju vlasti i Evropske unije (EU), uz formiranje institucionalnih timova i finansijsku podršku. Istovremeno, inicijative za selektivno ispitivanje stranog uticaja ukazuju na mogućnost da narativ o hibridnim prijetnjama postane instrument predizbornog nadmetanja i diskreditacije političkih neistomišljenika.
CDT upozorava da se u političkom diskursu kreira obrazac u kom se odluke vlasti, uključujući i one koje izazivaju kontroverze, predstavljaju kao obaveze koje proizlaze iz procesa evropskih integracija, čak i kad konkretna rješenja nijesu neposredno uslovljena pravilima EU. ,,Istovremeno, protivljenje tim odlukama i kritika vladinih politika predstavljaju se kao opstrukcija evropskog puta Crne Gore. Time se zamagljuje razlika između evropskih obaveza i političkih izbora domaćih donosilaca odluka”, navodi CDT.
Kako dodaju, takav narativ šire predstavnici izvršne vlasti i vladajućih partija, kroz zvaničnu komunikaciju, parlamentarne rasprave i javne nastupe, kao i provladini mediji, ,,koji ovaj narativ ne samo prenose, već ga i samostalno oblikuju i promovišu kroz sopstvene interpretacije političkih događaja i evropskih obaveza”.
CDT upozorava da ovakva komunikacija može umanjiti odgovornost domaćih donosilaca odluka i dovesti do toga da se političko neslaganje predstavlja kao neprihvatljivo. Njena dominacija u javnom prostoru može podsticati mehanizam spirale ćutanja, obeshrabrujući javno izražavanje kritičkih stavova koji se predstavljaju kao suprotni društveno poželjnom evropskom opredjeljenju. Dugoročno, kako ocjenjuju, pripisivanje nepopularnih ili neuspješnih politika Evropskoj uniji nosi i rizik da se nezadovoljstvo građana domaćim vlastima preusmjeri na evropske integracije, čime bi mogla biti narušena trenutno visoka podrška tom procesu.
Kao poseban obrazac CDT je izdvojio i korišćenje ratne prošlosti za produbljivanje identitetskih podjela. U publikaciji se podsjeća da su smrt Ratka Mladića i saučešće koje je njegovoj porodici uputio predsjednik Skupštine Andrija Mandić izazvali oštru političku polarizaciju.
Prema ocjeni CDT-a, pretvaranje pitanja ratne prošlosti u identitetski sukob ,,može podstaći predizbornu mobilizaciju na nacionalnim podjelama, uz raspirivanje osjećaja ugroženosti i međusobnog neprijateljstva. U takvoj atmosferi, emocionalno i nacionalno svrstavanje birača može potisnuti raspravu o političkim programima, odgovornosti vlasti i stvarnim problemima građana”.
U publikaciji se posebno ukazuje na najavljeni ekonomski program “Euro model” (kojim je predviđen rast plata i penzija od 1. januara 2027. godine), koji je, prema ocjeni CDT-a, postao jedam od važnih instrumenata predizborne propagande.
Dok, kako se navodi, vlast predstavlja povećanje zarada i penzija kao nastavak ekonomskih reformi i put ka boljem životnom standardu, ekonomski stručnjaci, predstavnici privrede, civilnog društva i opozicije dovode u pitanje održivost programa, njegovu finansijsku računicu i vrijeme najavljene primjene. ,,Posebno se problematizuje mogućnost da povećanja primanja budu tempirana uoči prijevremenih izbora, uz izostanak potpunih analiza njihovih ekonomskih efekata”, navodi CDT.
Upozoravaju da predstavljanje budućih povećanja zarada i penzija kao izvjesnog uspjeha, prije nego što su dovoljno razjašnjeni troškovi i efekti, može oblikovati očekivanja birača na osnovu nepotpunih informacija. A kao poseban rizik naglašeno je zamagljivanje granice između javnih politika i partijske promocije, naročito ako se institucionalna komunikacija i javni resursi koriste za sticanje predizborne prednosti.
U publikaciji se navodi i da u susret izborima, postoji rizik od intenziviranja hibridnih prijetnji i stranog uticaja u cilju kreiranja nesigurnosti u izbornom procesu, uz učešće domaćih aktera. ,,Višegodišnji obrasci takvog djelovanja, dodatno ogoljeni dešavanjima nakon izbora u Srbiji, zahtijevaju pojačanu pažnju. Istovremeno, postoji opasnost da se borba protiv hibridnih prijetnji zloupotrijebi za političke obračune i gušenje kritičkih medija, kroz selektivno označavanje aktera kao prijetnji bez jasnih dokaza i dosljednih kriterijuma”, zaključuje s eu publikaciji CDT-a.
Kako je „crnogorska veza“ postala oružje u izborima u Srbiji
Analizirano je i iskustvo sa nedavnih izbora u Srbiji. Kada je Ilija Srdanović predstavljen kao nosilac studentske izborne liste u Srbiji, mediji bliski vlastima u Beogradu pokrenuli su kampanju kojom su pokušavali da ga povežu sa Milom Đukanovićem i crnogorskim političkim strukturama. U širenje ovih tvrdnji uključili su se i politički akteri i mediji iz Crne Gore, a kampanja je obuhvatala manipulisane fotografije, lažne prepiske i druge navodne dokaze crnogorskog uticaja.
Jedan primjer otišao je korak dalje. Brojni mediji u Srbiji i Crnoj Gori, kao i predsjednik DNP-a Milan Knežević, objavili su dokumente koji su navodno dokazivali da je Srdanović glasao na crnogorskom referendumu 2006. godine. Raskrinkavanje.me je poređenjem sa originalnom dokumentacijom utvrdilo da su prigovor i rješenje Republičke referendumske komisije falsifikovani: u stvarne dokumente, koji su se odnosili na drugu osobu, naknadno je ubačeno Srdanovićevo ime.
U publikaciji se navodi da ovaj slučaj pokazuje kako se prekogranične političke i medijske mreže mogu koristiti za širenje dezinformacija u izbornoj kampanji, uz kombinovanje falsifikovanih dokumenata, digitalno izmijenjenih fotografija i identitetskih poruka. Nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića i pokretanja regulatornih postupaka protiv pojedinih njemu bliskih medija u Srbiji, biće važno dugoročno pratiti kako će se ove promjene odraziti na uređivačku politiku, intenzitet i sadržaj manipulativnih narativa u medijima u Crnoj Gori i Srbiji povezanim sa njegovim političkim krugom. Ovo je posebno važno u kontekstu predstojećih izbora u Crnoj Gori, zaključuju u CDT.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari

PREDIZBORNO BUDŽETIRANJE OD REBALANSA DO EURO MODELA: Kuća časti
VODA ZA PIĆE, MAREZA I VELJE BRDO: Ima neka tajna veza
STVARNOST, MITOMANIJA I POLITIČKO ORUĐE: Banalizacija Njegoša
Izdvajamo
-
IN ENGLISH3 sedmiceBACKGROUND OF MIHAILO ZINČUK’S MISSION IN MONTENEGRO: Helped to be discovered
-
IN ENGLISH3 sedmiceUncertain Fate of Wars in Ukraine and Iran: Trump Does Not Need Peaceful Solutions Before a Deal with China
-
IN ENGLISH5 danaINSTITUTIONAL CRISIS IN POLAND: “Judgment Tuesday” and its unpredictable consequences
-
IN ENGLISH3 sedmiceDROUGHT AND TWO WARS CREATE GRAIN SHORTAGE: On the brink of global famine
-
DRUŠTVO4 sedmiceŠKOLE NA SJEVERU: Za deceniju 4000 manje osnovaca
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRI DALA DVOSTRUKO NEGATIVNO MIŠLJENJE MINISTARSTVU ZDRAVLJA: Milioni bez potpunog revizorskog traga
-
DRUŠTVO4 sedmiceBUDVA IZMEĐU DVA MEĐUNARODNA KONKURSA: Za ideje utrošeno 300.000 a promenada i dalje čeka
-
Izdvojeno4 sedmiceNEIZVJESNA SUDBINA RATOVA U UKRAJINI I IRANU: Trampu nisu potrebna mirna rješenja prije sporazuma s Kinom
