Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POLITIČKO ZAPOŠLJAVANJE U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA: Nema hljeba bez partije

Objavljeno prije

na

Vijest da je Vlada, prošle nedjelje, za vršioca dužnosti direktora Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore imenovala Jusa Ajanovića prošla bi neopaženo da se pomenutom DPS kadroviku u Pljevljima ne sudi kao jednom od aktera afere Snimak. Ajanović se tereti da je kao direktor Centra za socijalni rad u Pljevljima i Žabljaku kupovao glasove za DPS kroz isplatu jednokratnih socijalnih naknada od 50 eura za 395 građana uoči parlamentarnih izbora 2012.

,,Prije svega zaposlimo svoje ljude”, lajtmotiv je afere Snimak, koji je izgovorio poslanik DPS-a Zoran Jelić. Afera koja je prošle godine podigla prašinu u javnosti samo je dokazala ono što se u Crnoj Gori odavno zna – da državnog posla bez DPS/SDP knjižice nema.

Dugogodišnji direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić (sada tu funkciju obavlja njegova supruga Vukica), na sastanku vrha svoje partije potanko je objasnio kako funkcioniše sistem u kome jedan DPS zaposleni donosi ovoj partiji četiri glasa na izborima.

,,U Crnoj Gori umjesto uputa sa biroa važnija je članska karta DPS-a. Poznato je da ono što svi znaju ne treba dokazivati. Afera Snimak je samo potvrdila tu opštepoznatu stvar. Nije ni čudo da nam tako ide kada je za zapošljavanje potrebna članska karta, a ne profesionalne reference”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, direktor SNP-a.

Tužilaštvo, anketni odbor, upozorenja iz Evropske komisije Evropske unije… sve je uzaludno – afera Snimak još nije dobila pravosudni epilog. A partijski akteri ovog skandala napreduju u službi. Jedan od njih Zoran Vukčević nakon afere nagrađen je za partijski samoprijegor tako što je postavljen za predsjednika odbora direktora Investiciono razvojnog fonda. Važnu rolu u aferi Snimak imala je i Daliborka Pejović, koja je i sa mjesta predsjednice Montenegro Airlinesa (MA) nastavila raniju praksu – pokušala je da izigra zabranu zapošljavanja u izbornom periodu tako što je samo dva dana prije formalnog raspisivanja izbora otvorila konkurs za 12 radnih mjesta u toj kompaniji.

MA je samo jedna od državnih firmi protiv kojih je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) prije nedavnih lokalnih izbora podnijela prijave zbog kršenja zabrane zapošljavanja. Pored nacionalne avio kompanije, prema podacima MANS-a, partijskog zapošljavanja bilo je spuškom zatvoru, ministarstvima, osnovnim školama, domovima zdravlja… I pored toga što novi Zakon o finansiranju političkih partija ne dozvoljava zapošljavanje u vremenu prije izbora, Zavod za zapošljavanje je uredno omogućio oglašavanje radnih mjesta u državnim organima.

Monitor je pokušao da iz Zavoda za zapošljavanje dobije odgovor da li su imali primjedbi na zapošljavanje po političkoj osnovi u dosadašnjem radu, ali na pitanja nam nije odgovoreno. Odgovori nijesu stigli ni iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao ni iz dvije vladajuće partije – DPS-a i SDP-a. Odgovorili su iz Uprave za kadrove: ,,Na osnovu evidencija i podataka sa kojima raspolažemo, nije bilo žalbi kandidata na sprovedeni postupak oglašavanja i selekcije od strane Uprave za kadrove, koje se odnose na primjedbe o zapošljavanju u državnim organima po političkoj osnovi”, kazao je za naš list Đuro Nikač, pomoćnik direktorice Uprave za kadrove.

Tokom prošle godine najmanje 476 osoba zaposleno je u državnoj upravi, u skladu sa novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Prema izvještaju za prošlu godinu, koji je uradio Institut alternativa, više od polovine ovih radnih mjesta popunjeno je internim oglašavanjem, a rang liste za izbor kandidata, u najvećem broju slučajeva, sastojale su se samo od jednog kandidata.

,,Zakon je na nekim mjestima nedorečen, jer ostavlja mogućnost starješini organa da ne izabere prvorangiranog kandidata, ali ne precizira posebne razloge zbog kojih se može izabrati i drugi kandidat sa liste. Otud je u praksi zabilježen i slučaj da Ministarstvo odbrane nije izabralo prvorangiranu kandidatkinju na radno mjesto u Misiji Crne Gore pri NATO-u u Briselu uz obrazloženje da će se složenost i obim poslova koje ona obavlja na postojećem radnom mjestu ‘dodatno povećavati u budućnosti'”, kaže za Monitor Milena Milošević, istraživačica javnih politika iz Instituta alternativa.

Kada dođe novi starješina ili ministar, zapošljavanje se pojača. Tako je Raško Konjević u prvoj godini ministarskog mandata uspio da u

MUP-u zaposli preko 500 osoba na određeno vrijeme. A zakon propisuje zapošljavanje na određeno vrijeme samo u izuzetnim slučajevima. Crna Gora je i bez ovog najnovijeg talasa zapošljavanja u policiji, tokom 2013, država koja ima najviše policajaca po glavi stanovnika u Evropi. Izvjesno je da će više od trećine novozapošljenih službenika MUP-a ostati bez posla, jer ne ispunjavaju zakonske uslove za poslove koje obavljaju. Očigledno je da su, bar kratkoročno, bili važniji partijski uslovi.

Možda je razlog velikog zapošljavanja u MUP-u i taj što je ovo jedno od tri ministarstava kojima rukovodi SDP. U ostalih 13 rukovodioci su DPS-ovi kadrovi. No, za SDP kadrove rezervisani su i Aerodromi Crne Gore, mnoge državne uprave, ali i bordovi direktora i upravni odbori.

Za male stranke u vladajućoj koaliciji ostaju baš mrvice. Lider Liberalne partije Andrija Popović je javno prijetio da će njegova stranka razvrgnuti koaliciju sa DPS-om, zbog toga što on predugo čeka da bude imenovan za direktora Uprave za mlade i sport. U Bošnjačkoj stranci i Forci, tokom prošle godine, javno su poručivali DPS-u: ,,Tražimo radna mjesta na svim nivoima, procentualno onom što nam pripada”.

Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a, za Monitor kaže da političko zapošljavanje u državnim institucijama i javnim preduzećima ima višestruke negativne efekte i po institucije i po vladavinu zakona u državi: ,,Nažalost, kako afera Snimak nije imala odgovarajući epilog u tužilaštvu i sudstvu, politička elita je nastavila da brutalno zloupotrebljava zapošljavanje u državnoj upravi kako bi ucjenom pokušala da ostvari što bolji politički uticaj na birače”.

MANS je prije ovogodišnjih lokalnih izbora sakupio podatke o brojnim slučajevima partijskog zapošljavanja u državnim i lokalnim institucijama. Zapošljavanje DPS-u lojalnih kadrova obavljano je posredstvom Zavoda za zapošljavanje, Uprave za kadrove i ministarstava i putem sezonskog zapošljavanja, stručnog osposobljavanja visokoškolaca, programa zapošljavanja srednjoškolaca…

Nije malo ni privatnih firmi koje uoči izbora pripomognu da se za DPS kadrove nađe posao: trgovinski lanac Laković, kompanija Franca, zatim kompanije Duška Kneževića, Dragana Brkovića, Veselina Barovića, Zorana Bećirovića i ostalih tajkuna koji su u sprezi sa vlasti.

Opozicija je ranije upozoravala i na čitav alternativni model nezakonitog zapošljavanja u državnim ustanovama i kompanijama, na tzv. ,,preuzimanje” osoba koje su već zaposlene u nekoj privatnoj firmi. A tokom trajanja afere Snimak objelodanjeno je i da su državni mediji Pobjeda i RTCG zapošljavali pripravnike koje je Zavodu za zapošljavanje dostavio podgorički odbor DPS-a.

Zbog negativne selekcije i partijskog i rođačkog zapošljavanja nikako da se, kako to traže iz EU, poboljšaju administrativni kapaciteti i otpočne odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. ,,Kada su u pitanju institucije kao što su policija, tužilaštvo i sudstvo opipljiv je nedostatak volje za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti koja takve kadrove i instalira na tako važne pozicije. Bez depolitizacije institucija koje su najpozvanije da ključne reforme poguraju naprijed, ne može se očekivati odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kaže Milovac.

U tom svjetlu slikovita je i prijava aktuelne predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kao jedinog kandidata za mjesto koje već pokriva. ,,Osim političke podobnosti, zaista ne vidim šta bi to preporučilo Medenicu za još jedan mandat na čelu crnogorskog sudstva. Za sada, kako svi možemo da vidimo, na sceni je puka rotacija potrošenih, ali nesporno odanih kadrova koji i dalje pretenduju na važne državne funkcije”, kaže Milovac.

Sistemom u kome moraš nekog poznavati ili imati partijsku knjižicu da bi došao do kore hljeba, kreiran je ambijent u kome su i mladi svjesni da se bez veze ne mogu zaposliti.

,,Ova vlast je poistovjetila sebe sa državom, a to je najviše izraženo kod politike zapošljavanja. Grubo zvuči, ali je zaista tako, podijelili su atare, pa se zna gdje prednost imaju SDP-ovci, a gdje DPS-ovci. Nažalost, mladi ljudi su diskriminisani ukoliko nisu partijski podobni i maltene možete biti Ajnštajn, ali bez partijske knjižice DPS-a ili SDP-a ne možete se zaposliti”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica DF-a i univerzitetski profesor.

Ni Univerzitet Crne Gore, koji bi trebalo da bude autonoman, nije ostao imun na političku preraspodjelu unutar vladajuće koalicije. Od vremena rektorovanja Ljubiše Stankovića UCG je bio bastion SDP-a, pa su shodno tome u Rektoratu uhljebljenje nalazili SDP kadrovi. Dolaskom Duška Bjelice na čelo Upravnog odbora UCG i izborom Radmile Vojvodić za rektora, UCG je vraćen pod okrilje DPS-a.

,,Ono što je mnogo dalekosežniji problem jeste da je DPS partijskim zapošljavanjem ovih razmjera suštinski obesmislio proces obrazovanja, jer više nije bitno šta znaš. To je veliko opterećenje za obrazovni sistem, ali i za tržište rada, koje će neka nova vlast morati rješavati, prije svega aktivnom ekonomskom politikom i apsolutnim otklonom od partijskog zapošljavanja”, kaže za naš list Srđan Perić, politički direktor Pozitivne.

Dok se to ne desi, onima koji traže posao ostaje preporuka jednog od ovdašnjih internet blogera: ,,U Crnoj Gori do sada su registrovane dvije firme koje pružaju usluge posredovanja u zapošljavanju – to su DPS Crne Gore i SDP Crne Gore”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo