Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POLITIČKO ZAPOŠLJAVANJE U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA: Nema hljeba bez partije

Objavljeno prije

na

Vijest da je Vlada, prošle nedjelje, za vršioca dužnosti direktora Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore imenovala Jusa Ajanovića prošla bi neopaženo da se pomenutom DPS kadroviku u Pljevljima ne sudi kao jednom od aktera afere Snimak. Ajanović se tereti da je kao direktor Centra za socijalni rad u Pljevljima i Žabljaku kupovao glasove za DPS kroz isplatu jednokratnih socijalnih naknada od 50 eura za 395 građana uoči parlamentarnih izbora 2012.

,,Prije svega zaposlimo svoje ljude”, lajtmotiv je afere Snimak, koji je izgovorio poslanik DPS-a Zoran Jelić. Afera koja je prošle godine podigla prašinu u javnosti samo je dokazala ono što se u Crnoj Gori odavno zna – da državnog posla bez DPS/SDP knjižice nema.

Dugogodišnji direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić (sada tu funkciju obavlja njegova supruga Vukica), na sastanku vrha svoje partije potanko je objasnio kako funkcioniše sistem u kome jedan DPS zaposleni donosi ovoj partiji četiri glasa na izborima.

,,U Crnoj Gori umjesto uputa sa biroa važnija je članska karta DPS-a. Poznato je da ono što svi znaju ne treba dokazivati. Afera Snimak je samo potvrdila tu opštepoznatu stvar. Nije ni čudo da nam tako ide kada je za zapošljavanje potrebna članska karta, a ne profesionalne reference”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, direktor SNP-a.

Tužilaštvo, anketni odbor, upozorenja iz Evropske komisije Evropske unije… sve je uzaludno – afera Snimak još nije dobila pravosudni epilog. A partijski akteri ovog skandala napreduju u službi. Jedan od njih Zoran Vukčević nakon afere nagrađen je za partijski samoprijegor tako što je postavljen za predsjednika odbora direktora Investiciono razvojnog fonda. Važnu rolu u aferi Snimak imala je i Daliborka Pejović, koja je i sa mjesta predsjednice Montenegro Airlinesa (MA) nastavila raniju praksu – pokušala je da izigra zabranu zapošljavanja u izbornom periodu tako što je samo dva dana prije formalnog raspisivanja izbora otvorila konkurs za 12 radnih mjesta u toj kompaniji.

MA je samo jedna od državnih firmi protiv kojih je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) prije nedavnih lokalnih izbora podnijela prijave zbog kršenja zabrane zapošljavanja. Pored nacionalne avio kompanije, prema podacima MANS-a, partijskog zapošljavanja bilo je spuškom zatvoru, ministarstvima, osnovnim školama, domovima zdravlja… I pored toga što novi Zakon o finansiranju političkih partija ne dozvoljava zapošljavanje u vremenu prije izbora, Zavod za zapošljavanje je uredno omogućio oglašavanje radnih mjesta u državnim organima.

Monitor je pokušao da iz Zavoda za zapošljavanje dobije odgovor da li su imali primjedbi na zapošljavanje po političkoj osnovi u dosadašnjem radu, ali na pitanja nam nije odgovoreno. Odgovori nijesu stigli ni iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao ni iz dvije vladajuće partije – DPS-a i SDP-a. Odgovorili su iz Uprave za kadrove: ,,Na osnovu evidencija i podataka sa kojima raspolažemo, nije bilo žalbi kandidata na sprovedeni postupak oglašavanja i selekcije od strane Uprave za kadrove, koje se odnose na primjedbe o zapošljavanju u državnim organima po političkoj osnovi”, kazao je za naš list Đuro Nikač, pomoćnik direktorice Uprave za kadrove.

Tokom prošle godine najmanje 476 osoba zaposleno je u državnoj upravi, u skladu sa novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Prema izvještaju za prošlu godinu, koji je uradio Institut alternativa, više od polovine ovih radnih mjesta popunjeno je internim oglašavanjem, a rang liste za izbor kandidata, u najvećem broju slučajeva, sastojale su se samo od jednog kandidata.

,,Zakon je na nekim mjestima nedorečen, jer ostavlja mogućnost starješini organa da ne izabere prvorangiranog kandidata, ali ne precizira posebne razloge zbog kojih se može izabrati i drugi kandidat sa liste. Otud je u praksi zabilježen i slučaj da Ministarstvo odbrane nije izabralo prvorangiranu kandidatkinju na radno mjesto u Misiji Crne Gore pri NATO-u u Briselu uz obrazloženje da će se složenost i obim poslova koje ona obavlja na postojećem radnom mjestu ‘dodatno povećavati u budućnosti'”, kaže za Monitor Milena Milošević, istraživačica javnih politika iz Instituta alternativa.

Kada dođe novi starješina ili ministar, zapošljavanje se pojača. Tako je Raško Konjević u prvoj godini ministarskog mandata uspio da u

MUP-u zaposli preko 500 osoba na određeno vrijeme. A zakon propisuje zapošljavanje na određeno vrijeme samo u izuzetnim slučajevima. Crna Gora je i bez ovog najnovijeg talasa zapošljavanja u policiji, tokom 2013, država koja ima najviše policajaca po glavi stanovnika u Evropi. Izvjesno je da će više od trećine novozapošljenih službenika MUP-a ostati bez posla, jer ne ispunjavaju zakonske uslove za poslove koje obavljaju. Očigledno je da su, bar kratkoročno, bili važniji partijski uslovi.

Možda je razlog velikog zapošljavanja u MUP-u i taj što je ovo jedno od tri ministarstava kojima rukovodi SDP. U ostalih 13 rukovodioci su DPS-ovi kadrovi. No, za SDP kadrove rezervisani su i Aerodromi Crne Gore, mnoge državne uprave, ali i bordovi direktora i upravni odbori.

Za male stranke u vladajućoj koaliciji ostaju baš mrvice. Lider Liberalne partije Andrija Popović je javno prijetio da će njegova stranka razvrgnuti koaliciju sa DPS-om, zbog toga što on predugo čeka da bude imenovan za direktora Uprave za mlade i sport. U Bošnjačkoj stranci i Forci, tokom prošle godine, javno su poručivali DPS-u: ,,Tražimo radna mjesta na svim nivoima, procentualno onom što nam pripada”.

Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a, za Monitor kaže da političko zapošljavanje u državnim institucijama i javnim preduzećima ima višestruke negativne efekte i po institucije i po vladavinu zakona u državi: ,,Nažalost, kako afera Snimak nije imala odgovarajući epilog u tužilaštvu i sudstvu, politička elita je nastavila da brutalno zloupotrebljava zapošljavanje u državnoj upravi kako bi ucjenom pokušala da ostvari što bolji politički uticaj na birače”.

MANS je prije ovogodišnjih lokalnih izbora sakupio podatke o brojnim slučajevima partijskog zapošljavanja u državnim i lokalnim institucijama. Zapošljavanje DPS-u lojalnih kadrova obavljano je posredstvom Zavoda za zapošljavanje, Uprave za kadrove i ministarstava i putem sezonskog zapošljavanja, stručnog osposobljavanja visokoškolaca, programa zapošljavanja srednjoškolaca…

Nije malo ni privatnih firmi koje uoči izbora pripomognu da se za DPS kadrove nađe posao: trgovinski lanac Laković, kompanija Franca, zatim kompanije Duška Kneževića, Dragana Brkovića, Veselina Barovića, Zorana Bećirovića i ostalih tajkuna koji su u sprezi sa vlasti.

Opozicija je ranije upozoravala i na čitav alternativni model nezakonitog zapošljavanja u državnim ustanovama i kompanijama, na tzv. ,,preuzimanje” osoba koje su već zaposlene u nekoj privatnoj firmi. A tokom trajanja afere Snimak objelodanjeno je i da su državni mediji Pobjeda i RTCG zapošljavali pripravnike koje je Zavodu za zapošljavanje dostavio podgorički odbor DPS-a.

Zbog negativne selekcije i partijskog i rođačkog zapošljavanja nikako da se, kako to traže iz EU, poboljšaju administrativni kapaciteti i otpočne odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. ,,Kada su u pitanju institucije kao što su policija, tužilaštvo i sudstvo opipljiv je nedostatak volje za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti koja takve kadrove i instalira na tako važne pozicije. Bez depolitizacije institucija koje su najpozvanije da ključne reforme poguraju naprijed, ne može se očekivati odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kaže Milovac.

U tom svjetlu slikovita je i prijava aktuelne predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kao jedinog kandidata za mjesto koje već pokriva. ,,Osim političke podobnosti, zaista ne vidim šta bi to preporučilo Medenicu za još jedan mandat na čelu crnogorskog sudstva. Za sada, kako svi možemo da vidimo, na sceni je puka rotacija potrošenih, ali nesporno odanih kadrova koji i dalje pretenduju na važne državne funkcije”, kaže Milovac.

Sistemom u kome moraš nekog poznavati ili imati partijsku knjižicu da bi došao do kore hljeba, kreiran je ambijent u kome su i mladi svjesni da se bez veze ne mogu zaposliti.

,,Ova vlast je poistovjetila sebe sa državom, a to je najviše izraženo kod politike zapošljavanja. Grubo zvuči, ali je zaista tako, podijelili su atare, pa se zna gdje prednost imaju SDP-ovci, a gdje DPS-ovci. Nažalost, mladi ljudi su diskriminisani ukoliko nisu partijski podobni i maltene možete biti Ajnštajn, ali bez partijske knjižice DPS-a ili SDP-a ne možete se zaposliti”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica DF-a i univerzitetski profesor.

Ni Univerzitet Crne Gore, koji bi trebalo da bude autonoman, nije ostao imun na političku preraspodjelu unutar vladajuće koalicije. Od vremena rektorovanja Ljubiše Stankovića UCG je bio bastion SDP-a, pa su shodno tome u Rektoratu uhljebljenje nalazili SDP kadrovi. Dolaskom Duška Bjelice na čelo Upravnog odbora UCG i izborom Radmile Vojvodić za rektora, UCG je vraćen pod okrilje DPS-a.

,,Ono što je mnogo dalekosežniji problem jeste da je DPS partijskim zapošljavanjem ovih razmjera suštinski obesmislio proces obrazovanja, jer više nije bitno šta znaš. To je veliko opterećenje za obrazovni sistem, ali i za tržište rada, koje će neka nova vlast morati rješavati, prije svega aktivnom ekonomskom politikom i apsolutnim otklonom od partijskog zapošljavanja”, kaže za naš list Srđan Perić, politički direktor Pozitivne.

Dok se to ne desi, onima koji traže posao ostaje preporuka jednog od ovdašnjih internet blogera: ,,U Crnoj Gori do sada su registrovane dvije firme koje pružaju usluge posredovanja u zapošljavanju – to su DPS Crne Gore i SDP Crne Gore”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo