Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POLITIČKO ZAPOŠLJAVANJE U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA: Nema hljeba bez partije

Objavljeno prije

na

Vijest da je Vlada, prošle nedjelje, za vršioca dužnosti direktora Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore imenovala Jusa Ajanovića prošla bi neopaženo da se pomenutom DPS kadroviku u Pljevljima ne sudi kao jednom od aktera afere Snimak. Ajanović se tereti da je kao direktor Centra za socijalni rad u Pljevljima i Žabljaku kupovao glasove za DPS kroz isplatu jednokratnih socijalnih naknada od 50 eura za 395 građana uoči parlamentarnih izbora 2012.

,,Prije svega zaposlimo svoje ljude”, lajtmotiv je afere Snimak, koji je izgovorio poslanik DPS-a Zoran Jelić. Afera koja je prošle godine podigla prašinu u javnosti samo je dokazala ono što se u Crnoj Gori odavno zna – da državnog posla bez DPS/SDP knjižice nema.

Dugogodišnji direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić (sada tu funkciju obavlja njegova supruga Vukica), na sastanku vrha svoje partije potanko je objasnio kako funkcioniše sistem u kome jedan DPS zaposleni donosi ovoj partiji četiri glasa na izborima.

,,U Crnoj Gori umjesto uputa sa biroa važnija je članska karta DPS-a. Poznato je da ono što svi znaju ne treba dokazivati. Afera Snimak je samo potvrdila tu opštepoznatu stvar. Nije ni čudo da nam tako ide kada je za zapošljavanje potrebna članska karta, a ne profesionalne reference”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, direktor SNP-a.

Tužilaštvo, anketni odbor, upozorenja iz Evropske komisije Evropske unije… sve je uzaludno – afera Snimak još nije dobila pravosudni epilog. A partijski akteri ovog skandala napreduju u službi. Jedan od njih Zoran Vukčević nakon afere nagrađen je za partijski samoprijegor tako što je postavljen za predsjednika odbora direktora Investiciono razvojnog fonda. Važnu rolu u aferi Snimak imala je i Daliborka Pejović, koja je i sa mjesta predsjednice Montenegro Airlinesa (MA) nastavila raniju praksu – pokušala je da izigra zabranu zapošljavanja u izbornom periodu tako što je samo dva dana prije formalnog raspisivanja izbora otvorila konkurs za 12 radnih mjesta u toj kompaniji.

MA je samo jedna od državnih firmi protiv kojih je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) prije nedavnih lokalnih izbora podnijela prijave zbog kršenja zabrane zapošljavanja. Pored nacionalne avio kompanije, prema podacima MANS-a, partijskog zapošljavanja bilo je spuškom zatvoru, ministarstvima, osnovnim školama, domovima zdravlja… I pored toga što novi Zakon o finansiranju političkih partija ne dozvoljava zapošljavanje u vremenu prije izbora, Zavod za zapošljavanje je uredno omogućio oglašavanje radnih mjesta u državnim organima.

Monitor je pokušao da iz Zavoda za zapošljavanje dobije odgovor da li su imali primjedbi na zapošljavanje po političkoj osnovi u dosadašnjem radu, ali na pitanja nam nije odgovoreno. Odgovori nijesu stigli ni iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao ni iz dvije vladajuće partije – DPS-a i SDP-a. Odgovorili su iz Uprave za kadrove: ,,Na osnovu evidencija i podataka sa kojima raspolažemo, nije bilo žalbi kandidata na sprovedeni postupak oglašavanja i selekcije od strane Uprave za kadrove, koje se odnose na primjedbe o zapošljavanju u državnim organima po političkoj osnovi”, kazao je za naš list Đuro Nikač, pomoćnik direktorice Uprave za kadrove.

Tokom prošle godine najmanje 476 osoba zaposleno je u državnoj upravi, u skladu sa novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Prema izvještaju za prošlu godinu, koji je uradio Institut alternativa, više od polovine ovih radnih mjesta popunjeno je internim oglašavanjem, a rang liste za izbor kandidata, u najvećem broju slučajeva, sastojale su se samo od jednog kandidata.

,,Zakon je na nekim mjestima nedorečen, jer ostavlja mogućnost starješini organa da ne izabere prvorangiranog kandidata, ali ne precizira posebne razloge zbog kojih se može izabrati i drugi kandidat sa liste. Otud je u praksi zabilježen i slučaj da Ministarstvo odbrane nije izabralo prvorangiranu kandidatkinju na radno mjesto u Misiji Crne Gore pri NATO-u u Briselu uz obrazloženje da će se složenost i obim poslova koje ona obavlja na postojećem radnom mjestu ‘dodatno povećavati u budućnosti'”, kaže za Monitor Milena Milošević, istraživačica javnih politika iz Instituta alternativa.

Kada dođe novi starješina ili ministar, zapošljavanje se pojača. Tako je Raško Konjević u prvoj godini ministarskog mandata uspio da u

MUP-u zaposli preko 500 osoba na određeno vrijeme. A zakon propisuje zapošljavanje na određeno vrijeme samo u izuzetnim slučajevima. Crna Gora je i bez ovog najnovijeg talasa zapošljavanja u policiji, tokom 2013, država koja ima najviše policajaca po glavi stanovnika u Evropi. Izvjesno je da će više od trećine novozapošljenih službenika MUP-a ostati bez posla, jer ne ispunjavaju zakonske uslove za poslove koje obavljaju. Očigledno je da su, bar kratkoročno, bili važniji partijski uslovi.

Možda je razlog velikog zapošljavanja u MUP-u i taj što je ovo jedno od tri ministarstava kojima rukovodi SDP. U ostalih 13 rukovodioci su DPS-ovi kadrovi. No, za SDP kadrove rezervisani su i Aerodromi Crne Gore, mnoge državne uprave, ali i bordovi direktora i upravni odbori.

Za male stranke u vladajućoj koaliciji ostaju baš mrvice. Lider Liberalne partije Andrija Popović je javno prijetio da će njegova stranka razvrgnuti koaliciju sa DPS-om, zbog toga što on predugo čeka da bude imenovan za direktora Uprave za mlade i sport. U Bošnjačkoj stranci i Forci, tokom prošle godine, javno su poručivali DPS-u: ,,Tražimo radna mjesta na svim nivoima, procentualno onom što nam pripada”.

Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a, za Monitor kaže da političko zapošljavanje u državnim institucijama i javnim preduzećima ima višestruke negativne efekte i po institucije i po vladavinu zakona u državi: ,,Nažalost, kako afera Snimak nije imala odgovarajući epilog u tužilaštvu i sudstvu, politička elita je nastavila da brutalno zloupotrebljava zapošljavanje u državnoj upravi kako bi ucjenom pokušala da ostvari što bolji politički uticaj na birače”.

MANS je prije ovogodišnjih lokalnih izbora sakupio podatke o brojnim slučajevima partijskog zapošljavanja u državnim i lokalnim institucijama. Zapošljavanje DPS-u lojalnih kadrova obavljano je posredstvom Zavoda za zapošljavanje, Uprave za kadrove i ministarstava i putem sezonskog zapošljavanja, stručnog osposobljavanja visokoškolaca, programa zapošljavanja srednjoškolaca…

Nije malo ni privatnih firmi koje uoči izbora pripomognu da se za DPS kadrove nađe posao: trgovinski lanac Laković, kompanija Franca, zatim kompanije Duška Kneževića, Dragana Brkovića, Veselina Barovića, Zorana Bećirovića i ostalih tajkuna koji su u sprezi sa vlasti.

Opozicija je ranije upozoravala i na čitav alternativni model nezakonitog zapošljavanja u državnim ustanovama i kompanijama, na tzv. ,,preuzimanje” osoba koje su već zaposlene u nekoj privatnoj firmi. A tokom trajanja afere Snimak objelodanjeno je i da su državni mediji Pobjeda i RTCG zapošljavali pripravnike koje je Zavodu za zapošljavanje dostavio podgorički odbor DPS-a.

Zbog negativne selekcije i partijskog i rođačkog zapošljavanja nikako da se, kako to traže iz EU, poboljšaju administrativni kapaciteti i otpočne odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. ,,Kada su u pitanju institucije kao što su policija, tužilaštvo i sudstvo opipljiv je nedostatak volje za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti koja takve kadrove i instalira na tako važne pozicije. Bez depolitizacije institucija koje su najpozvanije da ključne reforme poguraju naprijed, ne može se očekivati odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kaže Milovac.

U tom svjetlu slikovita je i prijava aktuelne predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kao jedinog kandidata za mjesto koje već pokriva. ,,Osim političke podobnosti, zaista ne vidim šta bi to preporučilo Medenicu za još jedan mandat na čelu crnogorskog sudstva. Za sada, kako svi možemo da vidimo, na sceni je puka rotacija potrošenih, ali nesporno odanih kadrova koji i dalje pretenduju na važne državne funkcije”, kaže Milovac.

Sistemom u kome moraš nekog poznavati ili imati partijsku knjižicu da bi došao do kore hljeba, kreiran je ambijent u kome su i mladi svjesni da se bez veze ne mogu zaposliti.

,,Ova vlast je poistovjetila sebe sa državom, a to je najviše izraženo kod politike zapošljavanja. Grubo zvuči, ali je zaista tako, podijelili su atare, pa se zna gdje prednost imaju SDP-ovci, a gdje DPS-ovci. Nažalost, mladi ljudi su diskriminisani ukoliko nisu partijski podobni i maltene možete biti Ajnštajn, ali bez partijske knjižice DPS-a ili SDP-a ne možete se zaposliti”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica DF-a i univerzitetski profesor.

Ni Univerzitet Crne Gore, koji bi trebalo da bude autonoman, nije ostao imun na političku preraspodjelu unutar vladajuće koalicije. Od vremena rektorovanja Ljubiše Stankovića UCG je bio bastion SDP-a, pa su shodno tome u Rektoratu uhljebljenje nalazili SDP kadrovi. Dolaskom Duška Bjelice na čelo Upravnog odbora UCG i izborom Radmile Vojvodić za rektora, UCG je vraćen pod okrilje DPS-a.

,,Ono što je mnogo dalekosežniji problem jeste da je DPS partijskim zapošljavanjem ovih razmjera suštinski obesmislio proces obrazovanja, jer više nije bitno šta znaš. To je veliko opterećenje za obrazovni sistem, ali i za tržište rada, koje će neka nova vlast morati rješavati, prije svega aktivnom ekonomskom politikom i apsolutnim otklonom od partijskog zapošljavanja”, kaže za naš list Srđan Perić, politički direktor Pozitivne.

Dok se to ne desi, onima koji traže posao ostaje preporuka jednog od ovdašnjih internet blogera: ,,U Crnoj Gori do sada su registrovane dvije firme koje pružaju usluge posredovanja u zapošljavanju – to su DPS Crne Gore i SDP Crne Gore”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo