Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HERBALAJF ŠVERC SE NASTAVLJA: Državni činovnici švercuju i prijete

Objavljeno prije

na

Trinaest dana od objavljivanja teksta Šverc i piramidalna trgovina uz amin države (Monitor, 11. jul) – u kome smo opisali (od nadležnih institucija dobili potvrde: Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija, Poreska uprava) nelegalni uvoz, distribuciju i prodaju nutricionističkih prehrambenih proizvoda američke kompanije Herbalajf (Herbalife) na području Crne Gore – jedna od pomenutih u tekstu, visoko rangirana distributerka, inspektorka rada(!) Radmila Mićović, prijetila je osobi za koju je posumnjala da ju je, kako je kazala, prijavila u firmi, Upravi za inspekcijske poslove. Povod prijetnje je tekst izašao u našem listu, u kome se o njoj i njenom suprugu Željku (glavnom inspektoru za usluge informacionog društva!), ali i o nezakonitom poslu prodaje Herbalajfovih proizvoda, prvi put govori u javnosti.

Osoba, čije je ime poznato redakciji Monitora, policiji je podnijela krivičnu prijavu, u kojoj stoji da ju je Mićovićka telefonskim putem lažno optužila da je dolazila na mjesto gdje ona radi i, navodno, prijavljivala. Pa, zaprijetila: ,,Ništa sam vam ja, ali budite sigurni kada vas moj muž sretne odvojiće vas od života.” Motiv za ovakvu prijetnju mogao bi biti u tome – ispričala nam je sagovornica nakon što joj je prijećeno (negirala da je bilo kada, bilo kome, prijavila supružnike Mićović) – što je pomenuta gospođa izrevoltirana tekstom o njoj i njenom suprugu, a pritom je odavno upoznata da sam ja – koja imam poznanike, ali i člana familije koji koriste i bave se Herbalajfom – uvijek bila protiv takve vrste hrane.

Prijetnja se dogodila istog dana, 24. jula, kada je bračni par Mićović dao zvanične izjave o navodima u Monitorovom tekstu, pred nadređenima u firmi, Upravi za inspekcijske poslove (UIP)! Naš list je 22. jula od UIP-a zatražio da Mićovićima proslijedi pitanja o njihovoj involviranosti u nelegalni posao, ista ona na koja je Radmila Mićović odbila da odgovori, u pripremi za inicijalni tekst. Tada je, podsjetimo, autora blokirala na Facebook-u, te se i sama odjavila sa te društvene mreže.

Monitor je postavio pitanja i čelnicima UIP-a (na vrhu je Božidar Vuksanović) – šta planiraju da učine povodom nezakonitog poslovanja o kojem pišemo, kao i da prokomentarišu uključenost njihovih inspektora u nezakonite radnje.

Dobili smo odgovor, nakon što su iz UIP-a, kako su kazali, zatražili izjave pomenutih inspektora: ,,Imenovani su u svojim izjavama negirali bilo kakvu involviranost u nezakonite aktivnosti koje su predmet pisanja nedjeljnika Monitor.” No, u odgovoru stoji još nešto: ,,S obzirom da Vaša pitanja izazivaju ozbiljne indicije o nezakonitim aktivnostima imenovanih inspektora, ova uprava je članak pod naslovom Šverc i piramidalna trgovina uz amin države iz Monitora, od 11. jula, Vaša pitanja od 22. jula, kao i navedene izjave inspektora od 24. jula, dostavila nadležnom tužiocu na dalji postupak.”

Dok se čeka akcija tužilaštva, treba prezentovati nove detalje o „neinvolviranosti” pomenutih, ali i ostalih visoko rangiranih prodavaca. Monitor je, preko izvora, koji je insistirao na anonimnosti, došao do pisma koji su Mićovići, u junu, proslijedili ostalim distributerima Herbalajfa, organizujući krstarenje Skadarskim jezerom. Mejl koji počinje sa „poštovani prijatelji i poslovni partneri”, osim tehničkih detalja koji se tiču organizacije (navodi se da do tog trenutka ,,nas trenutno ima 41 osoba”) sadrži i sljedeće: ,,Cilj našeg okupljanja je jedno opušteno druženje za osobe koje žele da rade, koje već imaju licencu i koje žele napraviti nešto više u kompaniji, dobijanje nekih novih informacija i naravno kupanje.” Toliko o neinvolviranosti.

U mejlu se spominje i osoba (navodi se da će, uz ostale – Predraga Maraša, Nadu Bojović i Marka Vukčevića – prikupljati novac za svoje prijavljene za krstarenje) – prema našim saznanjima, najviše rangirana u prodaji Herbalajfovih proizvoda: Tijana Kapor-Dožić. Ni ona, za potrebe našeg istraživanja, prethodnog puta nije željela da govori. Nakon pročitanih pitanja i ona je autora teksta ,,blokirala” na Facebook-u.

Ovoga puta uspjeli smo da stupimo u kontakt sa Dožićima, sa suprugom Nebojšom Dožićem, u javnosti poznatim kao čovjekom koji je bio Vladin predstavnik u KAP-u. Prema Monitorovim dobro obaviještenim izvorima, i on je involviran u posao prodaje i distribucije Herbalajfovih proizvoda, na najvišem nivou. Facebook profil Tanje Kapor-Dožić pun je fotografija na kojima su ona i suprug u društvu preprodavaca – iz zemlje i inostranstva – na Herbalajfovim seminarima, koktelima, obukama, posvuda.

Dožić je, pravdajući se da je zauzet poslom u KAP-u, izbjegao da pisanim putem odgovori na brojna pitanja – što smo insistirali, imajući u vidu delikatnost teme i ozbiljnost optužbi protiv njega i njegove supruge – već je autora teksta pozvao i ponavljao da njegovu porodicu i njega ostavimo na miru, te da mu takvim pisanjem nanosimo veliku štetu, privatno i poslovno. Kazao je, kratko, da se on i njegova supruga ne bave prodajom Herbalajfovih proizvoda, već da ih, kako je rekao – jedu. Na pitanje gdje ih nabavljaju, odgovorio je da ih kupuju po regionu, ali i šire.

Na naše pitanje – Hoćete da kažete da samo konzumirate proizvode, a ipak idete na sve moguće seminare Herbalajfa po inostranstvu, sa distributerima – Dožić je odgovorio: ,,Naravno. Na edukacije”. Na pitanje – Da li se prodajom bavi bračni par Mićović – odgovorio je: ,,Neću ni o tome da pričam. Ja sve znam, ali neću da pričam ništa ni o kome. Molim vas da me ostavite na miru. Imam hiljadu drugih problema, hiljadu poslova, znate šta radim u KAP-u, moja žena radi odgovorne poslove… Mi jedemo Herbalajf proizvode, a kada se jednog dana bude legalizovalo u Crnoj Gori, biće vam sve jasno.” Na konstataciju da su Monitorova saznanja da distributeri švercuju proizvode privatnim kanalima preko granice, pa ih preprodaju, Dožić je kazao: ,,Ko preprodaje ne znam. Možda i znam, ali ne želim da pričam o tome.”

Monitor je pitanja o nelegalnom poslu proslijedio još jednom prodavcu Herbalajfovih proizvoda, čovjeku sa mejling liste bračnog para Mićović, pozivnici za krstarenje na Skadarskom jezeru. Ime se poklopilo i sa Monitorovim saznanjima: doktor Miroslav Mitrović, vlasnik barske pedijatrijske klinike Medical Mitrović. Ništa nije odgovorio.

Pitanja smo proslijedili i brojnim drugim distributerima, mlađe generacije, koji su osim prodaje zaduženi i za organizaciju Herbalajf fitnes treninga (Fit camp Montenegro), koji se – kao paralelna aktivnost koja pospješuje prodaju ali i sama predstavlja izvor zarade – odvijaju na otvorenom (najčešće Gorici), ali i zatvorenom (Ul. Omladinskih brigade 6). Ni Nada Bojović, ,,savjetnik za ishranu”, ozbiljno involvirana u posao, nije odgovorila na naša pitanja. Ni ostali Herbalajfovi savjetnici za ishranu (Welness savjetnici; koji su to bez obzira na struku!) nijesu odgovorili, iako su na vrijeme dobili pitanja: Marko Vukčević, Dejan Vuletić…

Jedan od najaktivnijih preprodavca Herbalajfovih proizvoda u Crnoj Gori Brano Ćetković (sa suprugom; Herbalife je ,,porodično orijentisani posao”) nije se zadovoljio tek time da prošlog puta izbjegne odgovor na pitanja. U međuvremenu, isključio je mogućnost razgledanja fotografija na svom Facebook profilu. To je bio neiscrpan izvor informacija o piramidi Herbalajfa u Crnoj Gori. Monitor je određeni broj fotografija prethodno preuzeo sa Facebook profila pojedinih distributera (vidi slike).

Kako nijesu registrovani u Crnoj Gori, time nemaju registrovane ni zvanične prostorije. Skrivaju se. Iz Poreske uprave su nam, podsjetimo, saopštili ,,kako Herbalajf nije registrovan u sistemu Poreske uprave, te im informacija o lokaciji njegovog poslovnog sjedišta nije dostupna.” Monitor je sada dobio informacije i o pojedinim lokacijama gdje se distributeri okupljaju i vrbuju kupce-distributere. Prema riječima našeg izvora: ,,Iznajmi se stan i to se zove ‘studio’ ili ‘Welness studio’. Tu se dovode stranke na mjerenje (procjena tjelesnih masnoća, procenta mišića u tijelu, indeks tjelesne mase…) i razgovor, a sve to može da se radi i u privatnim stanovima distributera.”

Dugo je jedna od njihovih glavnih lokacija bila: Ul. Omladinskih brigade br. 6. Tik pored nalazi se i sala u kojoj se odvijaju pomenuti treninzi. Glavne prostorije im se sada nalaze (uzeli su ih u zakup), saznaje Monitor, u Ul. Bratstva jedinstva br. 3, stan broj 1, gdje se okupljaju uglavnom u (pred)večernjim satima. Na vratima, niti interfonu, nije istaknuta oznaka organizacije!

Nelegalni posao (prema našim zakonima nezakonit je i sam model piramidalnog načina trgovine) funkcioniše i nakon objavljivanja teksta u Monitoru. Herbalajfovi proizvodi, prema Monitorovim podacima, švercovani su već devet dana nakon našeg teksta, 20. jula, preko graničnog prelaza Šćepan polje! Grupa Herbalajfovih distributera organizovala je trodnevno (18, 19. i 20. jul) splavarenje Tarom, sa startnom pozicijom na teritoriji BiH, u Brštanovici. Na splavarenje su stigli i distributeri iz BiH, koji su kolegama iz Crne Gore donijeli određene količine Herbalajfovih proizvoda, koji su ovi, pri povratku, 20. jula, privatnim automobilima prenijeli u Crnu Goru. Monitorov izvor je anonimno prijavio (putem posebnog broja Uprave za antikorupcijsku inicijativu koja je pokrenula kampanju pod nazivom Ni centa za mito) da će se dogoditi pomenuti šverc. Bez reakcije.

Nelegalni uvoz dogodio se i sedmicu kasnije, 27. jula, kada su se crnogorski distributeri vraćali sa seminara u Aranđelovcu, u privatno zakupljenom kombiju, kojim su uvezeni nutricionistički proizvodi preko graničnog prelaza sa Srbijom, Dobrakovo. (Regionalni seminari za distributere, između ostaloga, služe i da se pokupi roba!) I ova pošiljka anonimno je najavljena – posebnom sektoru Uprave carina. Uzalud.

Monitor je pokušao da dobije odgovore od najpozvanije institucije, imajući u vidu da sve počinje nelegalnim uvozom – od Uprave carina (na čelu je Vladan Joković). To je bio treći put (prvo 8. jula, pa 22. jula) da tražimo odgovore na pitanja, uz pratećih desetak telefonskih poziva. Ponovo smo pitali: „Ko je zvanični i ovlašćeni uvoznik Herbalajfovih proizvoda? Šta je Uprava carina postupila po anonimnim prijavama za nelegalni uvoz Herbalife prozvoda?” Sada smo pitali i: ,,Da li su 20. jula na graničnom prelazu Šćepan polje i 27. jula na graničnom prelazu Dobrakovo, carinjeni proizvodi Herbalife?” Ništa od odgovora. Joković uporno ćuti.

Tužilaštvo, čujemo li se?

Nepostojeća NVO

Na Facebook profilu takozvanog Welness trenera Nade Bojović u junu se pojavio poziv, koji slikovito prikazuje proces vrbovanja mladih ljudi u mrežu Herbalajfa, pod krinkom ,,zdravih životnih stilova”. ,,Izlet je predviđen za one koji žele da čuju nešto više o ishrani u savršenom i jedinstvenom ambijentu hotela Sarajevo, za one koji vole druženja i šetnju, za one koji praktikuju zdrave životne stilove i za sve one koji do sada nijesu imali priliku da čuju mogućnost koja im može promijeniti život iz korijena. Cijena ovog zabavno-poslovnog vikenda iznosi 60.00 eura. U cijenu je uračunat: prevoz, spavanje, edukacija o ishrani, izlet na vrelo Bosne, večera i žurka u hotelu Sarajevo. Uplate na žiro račun 520031000001104519 kod Hipotekarne banke NVO Zdravi životni stilovi. Probudite uspavanu snagu u Vama, naučite da volite sebe i da se radujete životu !!! Program vode Wellness treneri Nada Bojovic i Edita Ćetković.” Monitor je provjerio: NVO – pomenutog naziva – Zdravi životni stilovi, prema podacima do kojih smo došli, nakon provjere u sektoru MUP-a za registraciju NVO-a – ne postoji u registru nevladinih organizacija!

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo