Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HERBALAJF ŠVERC SE NASTAVLJA: Državni činovnici švercuju i prijete

Objavljeno prije

na

herbalife-1

Trinaest dana od objavljivanja teksta Šverc i piramidalna trgovina uz amin države (Monitor, 11. jul) – u kome smo opisali (od nadležnih institucija dobili potvrde: Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija, Poreska uprava) nelegalni uvoz, distribuciju i prodaju nutricionističkih prehrambenih proizvoda američke kompanije Herbalajf (Herbalife) na području Crne Gore – jedna od pomenutih u tekstu, visoko rangirana distributerka, inspektorka rada(!) Radmila Mićović, prijetila je osobi za koju je posumnjala da ju je, kako je kazala, prijavila u firmi, Upravi za inspekcijske poslove. Povod prijetnje je tekst izašao u našem listu, u kome se o njoj i njenom suprugu Željku (glavnom inspektoru za usluge informacionog društva!), ali i o nezakonitom poslu prodaje Herbalajfovih proizvoda, prvi put govori u javnosti.

Osoba, čije je ime poznato redakciji Monitora, policiji je podnijela krivičnu prijavu, u kojoj stoji da ju je Mićovićka telefonskim putem lažno optužila da je dolazila na mjesto gdje ona radi i, navodno, prijavljivala. Pa, zaprijetila: ,,Ništa sam vam ja, ali budite sigurni kada vas moj muž sretne odvojiće vas od života.” Motiv za ovakvu prijetnju mogao bi biti u tome – ispričala nam je sagovornica nakon što joj je prijećeno (negirala da je bilo kada, bilo kome, prijavila supružnike Mićović) – što je pomenuta gospođa izrevoltirana tekstom o njoj i njenom suprugu, a pritom je odavno upoznata da sam ja – koja imam poznanike, ali i člana familije koji koriste i bave se Herbalajfom – uvijek bila protiv takve vrste hrane.

Prijetnja se dogodila istog dana, 24. jula, kada je bračni par Mićović dao zvanične izjave o navodima u Monitorovom tekstu, pred nadređenima u firmi, Upravi za inspekcijske poslove (UIP)! Naš list je 22. jula od UIP-a zatražio da Mićovićima proslijedi pitanja o njihovoj involviranosti u nelegalni posao, ista ona na koja je Radmila Mićović odbila da odgovori, u pripremi za inicijalni tekst. Tada je, podsjetimo, autora blokirala na Facebook-u, te se i sama odjavila sa te društvene mreže.

Monitor je postavio pitanja i čelnicima UIP-a (na vrhu je Božidar Vuksanović) – šta planiraju da učine povodom nezakonitog poslovanja o kojem pišemo, kao i da prokomentarišu uključenost njihovih inspektora u nezakonite radnje.

Dobili smo odgovor, nakon što su iz UIP-a, kako su kazali, zatražili izjave pomenutih inspektora: ,,Imenovani su u svojim izjavama negirali bilo kakvu involviranost u nezakonite aktivnosti koje su predmet pisanja nedjeljnika Monitor.” No, u odgovoru stoji još nešto: ,,S obzirom da Vaša pitanja izazivaju ozbiljne indicije o nezakonitim aktivnostima imenovanih inspektora, ova uprava je članak pod naslovom Šverc i piramidalna trgovina uz amin države iz Monitora, od 11. jula, Vaša pitanja od 22. jula, kao i navedene izjave inspektora od 24. jula, dostavila nadležnom tužiocu na dalji postupak.”

Dok se čeka akcija tužilaštva, treba prezentovati nove detalje o „neinvolviranosti” pomenutih, ali i ostalih visoko rangiranih prodavaca. Monitor je, preko izvora, koji je insistirao na anonimnosti, došao do pisma koji su Mićovići, u junu, proslijedili ostalim distributerima Herbalajfa, organizujući krstarenje Skadarskim jezerom. Mejl koji počinje sa „poštovani prijatelji i poslovni partneri”, osim tehničkih detalja koji se tiču organizacije (navodi se da do tog trenutka ,,nas trenutno ima 41 osoba”) sadrži i sljedeće: ,,Cilj našeg okupljanja je jedno opušteno druženje za osobe koje žele da rade, koje već imaju licencu i koje žele napraviti nešto više u kompaniji, dobijanje nekih novih informacija i naravno kupanje.” Toliko o neinvolviranosti.

U mejlu se spominje i osoba (navodi se da će, uz ostale – Predraga Maraša, Nadu Bojović i Marka Vukčevića – prikupljati novac za svoje prijavljene za krstarenje) – prema našim saznanjima, najviše rangirana u prodaji Herbalajfovih proizvoda: Tijana Kapor-Dožić. Ni ona, za potrebe našeg istraživanja, prethodnog puta nije željela da govori. Nakon pročitanih pitanja i ona je autora teksta ,,blokirala” na Facebook-u.

Ovoga puta uspjeli smo da stupimo u kontakt sa Dožićima, sa suprugom Nebojšom Dožićem, u javnosti poznatim kao čovjekom koji je bio Vladin predstavnik u KAP-u. Prema Monitorovim dobro obaviještenim izvorima, i on je involviran u posao prodaje i distribucije Herbalajfovih proizvoda, na najvišem nivou. Facebook profil Tanje Kapor-Dožić pun je fotografija na kojima su ona i suprug u društvu preprodavaca – iz zemlje i inostranstva – na Herbalajfovim seminarima, koktelima, obukama, posvuda.

Dožić je, pravdajući se da je zauzet poslom u KAP-u, izbjegao da pisanim putem odgovori na brojna pitanja – što smo insistirali, imajući u vidu delikatnost teme i ozbiljnost optužbi protiv njega i njegove supruge – već je autora teksta pozvao i ponavljao da njegovu porodicu i njega ostavimo na miru, te da mu takvim pisanjem nanosimo veliku štetu, privatno i poslovno. Kazao je, kratko, da se on i njegova supruga ne bave prodajom Herbalajfovih proizvoda, već da ih, kako je rekao – jedu. Na pitanje gdje ih nabavljaju, odgovorio je da ih kupuju po regionu, ali i šire.

Na naše pitanje – Hoćete da kažete da samo konzumirate proizvode, a ipak idete na sve moguće seminare Herbalajfa po inostranstvu, sa distributerima – Dožić je odgovorio: ,,Naravno. Na edukacije”. Na pitanje – Da li se prodajom bavi bračni par Mićović – odgovorio je: ,,Neću ni o tome da pričam. Ja sve znam, ali neću da pričam ništa ni o kome. Molim vas da me ostavite na miru. Imam hiljadu drugih problema, hiljadu poslova, znate šta radim u KAP-u, moja žena radi odgovorne poslove… Mi jedemo Herbalajf proizvode, a kada se jednog dana bude legalizovalo u Crnoj Gori, biće vam sve jasno.” Na konstataciju da su Monitorova saznanja da distributeri švercuju proizvode privatnim kanalima preko granice, pa ih preprodaju, Dožić je kazao: ,,Ko preprodaje ne znam. Možda i znam, ali ne želim da pričam o tome.”

Monitor je pitanja o nelegalnom poslu proslijedio još jednom prodavcu Herbalajfovih proizvoda, čovjeku sa mejling liste bračnog para Mićović, pozivnici za krstarenje na Skadarskom jezeru. Ime se poklopilo i sa Monitorovim saznanjima: doktor Miroslav Mitrović, vlasnik barske pedijatrijske klinike Medical Mitrović. Ništa nije odgovorio.

Pitanja smo proslijedili i brojnim drugim distributerima, mlađe generacije, koji su osim prodaje zaduženi i za organizaciju Herbalajf fitnes treninga (Fit camp Montenegro), koji se – kao paralelna aktivnost koja pospješuje prodaju ali i sama predstavlja izvor zarade – odvijaju na otvorenom (najčešće Gorici), ali i zatvorenom (Ul. Omladinskih brigade 6). Ni Nada Bojović, ,,savjetnik za ishranu”, ozbiljno involvirana u posao, nije odgovorila na naša pitanja. Ni ostali Herbalajfovi savjetnici za ishranu (Welness savjetnici; koji su to bez obzira na struku!) nijesu odgovorili, iako su na vrijeme dobili pitanja: Marko Vukčević, Dejan Vuletić…

Jedan od najaktivnijih preprodavca Herbalajfovih proizvoda u Crnoj Gori Brano Ćetković (sa suprugom; Herbalife je ,,porodično orijentisani posao”) nije se zadovoljio tek time da prošlog puta izbjegne odgovor na pitanja. U međuvremenu, isključio je mogućnost razgledanja fotografija na svom Facebook profilu. To je bio neiscrpan izvor informacija o piramidi Herbalajfa u Crnoj Gori. Monitor je određeni broj fotografija prethodno preuzeo sa Facebook profila pojedinih distributera (vidi slike).

Kako nijesu registrovani u Crnoj Gori, time nemaju registrovane ni zvanične prostorije. Skrivaju se. Iz Poreske uprave su nam, podsjetimo, saopštili ,,kako Herbalajf nije registrovan u sistemu Poreske uprave, te im informacija o lokaciji njegovog poslovnog sjedišta nije dostupna.” Monitor je sada dobio informacije i o pojedinim lokacijama gdje se distributeri okupljaju i vrbuju kupce-distributere. Prema riječima našeg izvora: ,,Iznajmi se stan i to se zove ‘studio’ ili ‘Welness studio’. Tu se dovode stranke na mjerenje (procjena tjelesnih masnoća, procenta mišića u tijelu, indeks tjelesne mase…) i razgovor, a sve to može da se radi i u privatnim stanovima distributera.”

Dugo je jedna od njihovih glavnih lokacija bila: Ul. Omladinskih brigade br. 6. Tik pored nalazi se i sala u kojoj se odvijaju pomenuti treninzi. Glavne prostorije im se sada nalaze (uzeli su ih u zakup), saznaje Monitor, u Ul. Bratstva jedinstva br. 3, stan broj 1, gdje se okupljaju uglavnom u (pred)večernjim satima. Na vratima, niti interfonu, nije istaknuta oznaka organizacije!

Nelegalni posao (prema našim zakonima nezakonit je i sam model piramidalnog načina trgovine) funkcioniše i nakon objavljivanja teksta u Monitoru. Herbalajfovi proizvodi, prema Monitorovim podacima, švercovani su već devet dana nakon našeg teksta, 20. jula, preko graničnog prelaza Šćepan polje! Grupa Herbalajfovih distributera organizovala je trodnevno (18, 19. i 20. jul) splavarenje Tarom, sa startnom pozicijom na teritoriji BiH, u Brštanovici. Na splavarenje su stigli i distributeri iz BiH, koji su kolegama iz Crne Gore donijeli određene količine Herbalajfovih proizvoda, koji su ovi, pri povratku, 20. jula, privatnim automobilima prenijeli u Crnu Goru. Monitorov izvor je anonimno prijavio (putem posebnog broja Uprave za antikorupcijsku inicijativu koja je pokrenula kampanju pod nazivom Ni centa za mito) da će se dogoditi pomenuti šverc. Bez reakcije.

Nelegalni uvoz dogodio se i sedmicu kasnije, 27. jula, kada su se crnogorski distributeri vraćali sa seminara u Aranđelovcu, u privatno zakupljenom kombiju, kojim su uvezeni nutricionistički proizvodi preko graničnog prelaza sa Srbijom, Dobrakovo. (Regionalni seminari za distributere, između ostaloga, služe i da se pokupi roba!) I ova pošiljka anonimno je najavljena – posebnom sektoru Uprave carina. Uzalud.

Monitor je pokušao da dobije odgovore od najpozvanije institucije, imajući u vidu da sve počinje nelegalnim uvozom – od Uprave carina (na čelu je Vladan Joković). To je bio treći put (prvo 8. jula, pa 22. jula) da tražimo odgovore na pitanja, uz pratećih desetak telefonskih poziva. Ponovo smo pitali: „Ko je zvanični i ovlašćeni uvoznik Herbalajfovih proizvoda? Šta je Uprava carina postupila po anonimnim prijavama za nelegalni uvoz Herbalife prozvoda?” Sada smo pitali i: ,,Da li su 20. jula na graničnom prelazu Šćepan polje i 27. jula na graničnom prelazu Dobrakovo, carinjeni proizvodi Herbalife?” Ništa od odgovora. Joković uporno ćuti.

Tužilaštvo, čujemo li se?

Nepostojeća NVO

Na Facebook profilu takozvanog Welness trenera Nade Bojović u junu se pojavio poziv, koji slikovito prikazuje proces vrbovanja mladih ljudi u mrežu Herbalajfa, pod krinkom ,,zdravih životnih stilova”. ,,Izlet je predviđen za one koji žele da čuju nešto više o ishrani u savršenom i jedinstvenom ambijentu hotela Sarajevo, za one koji vole druženja i šetnju, za one koji praktikuju zdrave životne stilove i za sve one koji do sada nijesu imali priliku da čuju mogućnost koja im može promijeniti život iz korijena. Cijena ovog zabavno-poslovnog vikenda iznosi 60.00 eura. U cijenu je uračunat: prevoz, spavanje, edukacija o ishrani, izlet na vrelo Bosne, večera i žurka u hotelu Sarajevo. Uplate na žiro račun 520031000001104519 kod Hipotekarne banke NVO Zdravi životni stilovi. Probudite uspavanu snagu u Vama, naučite da volite sebe i da se radujete životu !!! Program vode Wellness treneri Nada Bojovic i Edita Ćetković.” Monitor je provjerio: NVO – pomenutog naziva – Zdravi životni stilovi, prema podacima do kojih smo došli, nakon provjere u sektoru MUP-a za registraciju NVO-a – ne postoji u registru nevladinih organizacija!

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

,,Pet godina vodim borbu preko inspekcije, ministarstava, ombusmana, Međunarodne organizacije rada”, kaže Obradovićeva za Monitor. Ona objašnjava da je prvi put Ustavni sud usvojio njenu žalbu na otkaz i vratio je na ponovni postupak kod Privrednog suda. Predsjednik ovog suda Jovanić je opet potvrdio otkaz, pa je sada taj predmet ponovo kod Ustavnog suda. Već dvije godine.

Oko 200 radnika KAP-a najavilo je da će u februaru podnijeti tužbu Privrednom sudu, kojom će tražiti isplatu godišnjih odmora od 2013. godine do danas. Radnici tvrde da im je povrijeđeno jedno od osnovnih ustavnih prava – pravo na odmor. Od prije dvije godine uprava KAP-a je omogućila radnicima dva puta po šest dana plaćenog odmora, a do tada imali su pravo na dva do šest dana plaćenog odsustva, objašnjava Jović.

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović je ranije izjavio da je preuzeo imovinu KAP-a i da nema obavezu da radnicima daje odmor. On je objasnio da je u KAP-u na snazi petobrigadni sistem rada. ,,Radnici tri dana rade, dva su slobodni, što nema nijedna firma u Crnoj Gori. U petobrigadnom sistemu godišnje se radi 223 dana, a slobodna su 142 radna dana. Radnici KAP-a imaju, dakle, skoro četiri mjeseca godišnje da ne rade, bez odmora”, izjavio je Pejović Danu.

Jović je radio u Elektrolizi i trebao je da ima benificirani radni staž, ali potvrdu o njemu ne može dobiti. Kaže i da od uvođenja stečaja, prije sedam godina, radnici nijesu imali ljekarske preglede, uvedeni su prije mjesec dana, više zbog kovida, a i oni su nepotpuni bez neophodne spirometrije pluća.

Prije tri godine Zakon o stečaju je izmijenjen i sada svi radnici firmi u stečaju imaju pravo na odmor, ali se taj akt odnosi na firme u koje je uveden stečaj nakon što je donesen zakon i ne može se retroaktivno primjenjivati.

,,U nijednom drugom stečaju nisu uskraćena radna prava zaposlenima, jedini je KAP bio taj koji je izuzet i to uz pomoć institucija.  Zaposleni u KAP-u, koji imaju ugovore o radu,  bili su zakinuti za svoja fundamenetalna radna i sindikalna prava. U Zakonu o stečaju ne postoji nijedna norma

kojom je propisano da zaposleni nemaju prava iz radnog odnosa kao ostali zaposleni u Crnoj Gori, jer bi takva norma bila neustavna i neodrživa sa aspekta propisa međunarodnog i nacionalnog radnog zakonodavstva”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore. On tvrdi da radna i sindikalna prava nijesu prethodno nigdje dovođena u pitanje, sve dok nije na red došao KAP: ,,To je priča koja nema utemeljenja u pozitivnim propisima, ali je, i te kako, imala utemeljenja u snazi institucija koje su pale na ispitu, jer su tumačili zakone drastično na štetu radnika”.

Potvrda toga koliko je KAP privilegovan je i zvanična izjava Vlade da inspekcija ne može da uđe u ovu kompaniju. Naime, 2015. godine  Evropska konferencija sindikata zahtijevala je od Ministarstva rada i socijalnog staranja da interveniše kod menadžmenta KAP-a zbog otkaza Obradovićevoj i sprječavanja sindikalnog djelovanja. Ministarstvo je odgovorilo da iako je podnijelo zahtjev Inspekciji rada da izvrši kontrolu u KAP-u, inspekcija je izvijestila da, s obzirom da je kompanija u stečaju, izvršna vlast ne može da se miješa u rad pravosudnih organa u čijoj je nadležnosti praćenje stečajnog postupka.

,,Ne sjećam se da je u Crnoj Gori bila jedna jedina kompanija u stečaju osam godina, a da istovremeno radnici nemaju pravo na godišnji odmor, niti bilo koje iz rada i po osnovu rada”, izjavila je poslanica Zdenka Popović na ovonedjeljnoj sjednici skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije.

I pored toga što su prisustvovali radnici i menadžment KAP-a, sjednica nije održana jer su predstavnici opozicije tražili pisane materijale o stanju u fabrici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Prema nalazu SDT, kompanija Navar  je tokom 2009. godine ušla u zajednički biznis sa preduzećem Morsko dobro, čiji je tadašnji direktor bio Rajko Barović, član SDP-a. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preduzeća obavljao je Aleksandar Tičić, funkcioner DPS-a.

Navar DOO i JP Morsko dobro osnivaju novo pravno lice, zajedničku firmu Navar Incorporated DOO Tivat. Prema ugovoru o osnivanju, kao osnivački ulog Morsko dobro unosi – pravo korišćenja morske obale i akvatorijuma, površine 14.000 kvadrata, koja se u katastru nepokretnosti vode kao državno vlasništvo. Unijet je i novčani dio osnivačkog kapitala u iznosu od 500 dolara. Kompanija Navaro unosi svoju projektno-tehničku dokumentaciju, infrastrukturu kompleksa, modele i kalupe za izradu brodova i know-how za projektovanje i izradu čamaca, „iako za to nema validnih dokaza u vidu idnetifikovanja naznačenih uloga“. Navaro unosi i 7.900 dolara novčanog uloga.

Ovdje je najzanimljivija procjena uloženih sredstava po kojoj je „JP Morsko dobro postaje suvlasnik preduzeća Navar Incorporated DOO u procentu od 6 odsto, a Navar DOO 94 odsto. Postoji osnovana sumnja da da je nenovčani ulog određen na osnovu novčanog uloga, jer procjena ne sadrži egzaktne parametre vrednovanja predmeta procjene na osnovu čega bi se moglo utvrditi da su procjenitelji zaista vršili procjenu nenovčanog uloga“, navodi se u zahtjevu SDT-a za određivanje pritvora Branku Zgradiću.

JP Morsko dobro iste godine istupa iz novoformiranog duštva  Navar Incorporation DOO i „prodaje svoj osnivački ulog pravnom licu Navar DOO čiji je vlasnik osumnjičeni Zgradić, za iznos od 108.210 eura, te da se isti može upisati kao vlasnik prenesenog dijela, odnosno nepokretnosti u registru Privrednog suda i ostalih nadležnih organa. Sve ovo je izvršeno bez sprovedenog postupka javnog oglašavanja i bez odluke Vlade, odnosno Skupštine Crne Gore, shodno Zakonu o imovini i Zakonu o morskom dobru“, piše u nalazu SDT-a u kojem se naglašava kako  „Morsko dobro prodaje drugom suosnivaču imovinu države Crne Gore, na koju nema pravo raspolaganja, jer nije njen vlasnik“.

Zemljište u zoni morskog dobra u vlasništvu je države Crne Gore i ne može se privatizovati. Prema Zakonu o morskom dobru, posao preduzeća Morsko dobro obuhvata upravljanje, održavanje, obnavljanje, unapređenje, staranje o zaštiti i korišćenje. Svaka druga opcija, osnivanje zajedničkih firmi sa investitorima na račun lokacija koje predstavljaju opšte, javno dobro, izlazi iz zakonskih okvira.

Vlasnik firme Navar DOO ubrzo podnosi zahtjev područnom odjeljenju Uprave za nekretnine u Tivtu, za prenos prava korišćenja na parcelama u zaleđu Luke Bonići, koje je otkupila za sto hiljada eura, u pravo svojine.

Uprava za nekretnine u Tivtu 2013. usvaja zahtjev firme Navaro i istovremeno odbija zahtjev zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji traži da se ispravi pogrešan upis prava korišćenja Navar Incorporated iz B lista kao vlasničkog prava i upiše u G list kao zabilježbu prava korišćenja.

U septembru 2013. Zgradić je sa svojom kćerkom „zaključio fiktivan ugovor o kupoprodaji koji se odnosi na katastrasku parcelu 4733 KO Tivat površine od 8.794 m2, morske obale i taj dio imovine rješenjem tivatske Uprave za nekretnine prenio u novi list nepokretnosti. Ovu parcelu založio je zatim za kredite kod NLB banke u iznosu od 500.000 eura“

U tužilaštvu navode da postoji osnovana sumnja da je neimenovano lice iz UZN Tivat u junu 2015. po  zahtjevu Zgradića donijelo nezakonito rješenje kojim je dozvoljena promjena i na katastarskoj parceli 4878 KO Tivat, koja se odnosi na obalu i akvatorijum u svojini države, površine od 6.000 m2. Tada je na parceli upisano pravo trajnog-doživotnog korišćenja, bez valjanog pravnog osnova.

U katastru nepokretnosti na ovim parcelama postoji i zabilježba o bespravnoj gradnji poslovnih prostora brodogradnje i poslovne zgrade koje nemaju građevinske dozvole. Zašto su navedene radnje tolerisali u JP Morsko dobro i ko je sve umiješan u posao privatizovanja dijela obale tivatske rivijere, pokazaće dalja istraga.

Međutim, iako su bile poznate navedene radnje oko nezakonitog upisa prava vlasništva na državnom zemljištu, saradnja Vlade sa kompanijom Navar Incorporated nije prestala. Vlada je u septembru 2020.  sa Društvom Navar Incorporated zaključila koncesioni ugovor za privredno korišćenje brodogradilišne Luke Bonići, na rok od 30 godina. Koncesionaru je ustupljen prostor unutar Luke koji obuhvata 9 katastarskih parcela ukupne površine 10.681 m2.  Uključen je i lučki akvatorijum površine od 14.500 m2.

Koncesionaru je odobreno da založi svoje koncesiono pravo kod banaka i zajmodavaca za podizanje kredita na račun navedenih nepokretnosti.

U aferi oko Luke Bonići pod lupom SDT su sudije i službenici lokalnih uprava za nekretnine, koji su donosili nezakonite odluke o uknjižbi državnog zemljišta na privatna lica.

„Postoji osnovana sumnja da značajan dio imovine u zoni morskog dobra nije više državni. Ići ćemo po svakoj parceli, ispitati do kraja svaku česticu zemlje“, kazao je nedavno Katnić, riješen valjda da započne istragu višegodišnjeg divljana u obalnom pojasu kojim je od 1992, preko JP Morsko dobro, upravljala Socijaldemokratska partija. Izuzetak je aktuelni mandat Predraga Jelušića iz DPS-a.

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo. Da li će ruka pravde zaista stići odgovorne za devastaciju Crnogorskog primorja, pokazaće naredni događaji.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo