Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RADNIČKA PRAVA: Da nam živi kapital

Objavljeno prije

na

Neđe je, u vezi sa padanjem sile i nepravde, odavno zapelo. Redom se zemlje nekadašnjih Jugoslovena i radnika samoupravljača suočavaju sa kasapljenjem radničkih prava. I kad se u Zagrebu govori o „hijenama na tržištu rada” i kad u Srbiji strahuju od „konačnog udarca radničkoj klasi” i kad u Crnoj Gori vladin strateški partner planira da livce zaposli honorarno – riječ je o istome: ,,reformama”, novim propisima ili njihovim, za radnike sve gorim, izmjenama i dopunama.

Izmjene Zakona o radu u Crnoj Gori imale su finu oblandu: Fond rada će, odlučeno je, uplatiti doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje radnicima kojima poslodavci to nijesu uradili, kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Usput je propisano da radnici koji bez svoje krivice ostanu bez posla, za otpremninu neće dobijati tri prosječne, već dvije minimalne neto zarade. Umjesto 1.400 – 366 eura.

I bez izmjena, Zakon o radu je omogućio vlasniku Uniproma Veselinu Pejoviću da radnicima KAP-a poruči kako, kad preuzme kompaniju, neće biti stalno zaposlenih već će biti angažovani preko agencija za posredovanje. Kasnije je Pejović za nijansu odstupio i najavio da će do 550 radnika KAP-a u početku biti zaposleno na dvije godine, na određeni period, kao što, precizirao je, predviđa zakon.

Predsjednica sindikata KAP-a Sandra Obradović u izjavi za Monitor objašnjava kako pomisao na rad kod Agencija za ustupanje radnika u njoj izaziva strahoviti otpor: ,,Agencijski rad znači da zaposleni sklapa ugovor sa agencijom, da u firmi samo bez pogovora izvršava radne zadatke, strepeći od neproduženja ugovora. On praktično sa vlasnikom firme nema ništa jer mu Agencija daje zaradu i ispunjava uslove iz potpisanog ugovora.To je idealna pozicija za poslodavce, jer nema sindikalnog organizovanja, štrajka itd”. Ona najavljuje da će radnici temeljiti borbu protiv agencijskog rada na tome da poslovi u KAP-u ne mogu biti privremeni ili povremeni.

To je stvar industrijske kulture, koje se, kao crnogorske komparativne prednosti, ovih dana iznenada sjetio i premijer Milo Đukanović. Uočio je kako ,,Crna Gora u proizvodnji čelika, aluminijuma, drvopreradi i proizvodnji pića ima određena iskustva, tradiciju i obučenu radnu snagu”. Naravno, neće to imati veze sa poštovanjem dotične radne snage. Kad premijer prizna kako bi se domaća struja mogla skuplje prodati kroz izvozne aranžmane, ali da je ,,za ekonomske interese Crne Gore važnije da se na toj ‘sirovini’ zasnuje dodatnih 400 ili 500 radnih mjesta”, svako u Crnoj Gori zna da to nema veze sa brigom za radnike. U vladinim radnjama oko struje uvijek na kraju građani Crne Gore plate neke milione. Nekome.

Premijerovo ukazivanje na ,,izuzetnu važnost industrije” imalo bi smisla da nije bio na čelu vlade, na primjer, u posljednjih pet godina tokom kojih je 25.000 radnika ostalo bez posla. Prema analizi Saveza sindikata Crne Gore riječ je uglavnom o zaposlenima u prerađivačkoj industriji i energetici gdje je najviše ugašenih radnih mjesta.

,,U Crnoj Gori sve više zaposlenih ostaje bez posla, a sve je manja mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja. Industrija je na izdisaju, cijene rastu, a zarade se smanjuju, potrošačka korpa je sve skuplja, sve je veći broj siromašnih i korisnika materijalne pomoći, ogroman broj zaposlenih radi na crno. Siti smo velikih obećanja o boljem životu”, kaže Sandra Obradović.

Jedna od omiljenih zloupotreba na našem tržištu rada je izbjegavanje obaveze da nakon dvije godine rada na određeno kod istog poslodavca radnici dobiju stalni posao. Prosto, nakon isteka tog roka, poslodavci iste te radnike angažuju preko agencija. Ako neće – otkaz.

Tu nedavno kad su sindikati zdravstva, prosvjete, uprave i pravosuđa tražili povećanje plata, vlada je odgovorila kako para nema i kako je od malog povećanja plata važnija fiskalna konsolidacija. Što će reći – bolje su vam i ovakve plate nego nikakve.

Pričalo se ovih dana u Skupštini, na predlog DF-a, i o pooštravanju kaznene politike prema poslodavcima koji radnicima ne isplaćuju plate.

Predlog dopuna Krivičnog zakonika, ocijenjeno je iz Montenegro biznis alijanse ,,nije baš podsticajan za poslodavce”. Skandalizovani su idejom da neko, ako nekome ne isplati platu, pokrade ga dakle, treba da ide u zatvor. Smatraju da se biznis konstantno guši, umjesto da se ,,relaksira i potpuno oslobodi stega”. Američka privredna komora u Crnoj Gori nedavno je predložila izmjene radnog zakonodavstva prema kojima je postojanje Opšteg kolektivnog ugovora suvišno, minuli rad ne treba plaćati, prava po osnovu rada treba da zastarijevaju i pravila disciplinskog postupka treba da odredi sam poslodavac. Vjerovatno bi se u daljoj razradi mogla propisati i dužina lanca na kom se radnik može držati.

Nije zgorega virnuti ka svjetlu u komšiluku. Sija srpski premijer Aleksandar Vučić. Njegov ministar finansija Lazar Krstić podnio je ostavku nakon što nijesu prihvaćeni njegovi predlozi o smanjenju plata u javnom sektoru za 15 odsto, otpuštanju 160.000 zaposlenih, smanjenju penzija za 20 odsto i poskupljenju struje od 30 procenata. ,,Premijer ima meko srce i zato ima i toliku podršku naroda. Ne sumnjam da bilo ko od njega bolje razumije šta je potrebno i moguće sprovesti”, rekao je Krstić.

Čekaju izmjene zakona o radu i penziono-invalidskom osiguranju. Nekoliko sindikata najavilo je proteste, vlast je, kao u dobra stara vremena, najavila ,,kontramiting”. Objasnili su kako će novi zakon doprinijeti povećanju domaćih i stranih investicija, smanjenju „rada na crno” i povećanju zaposlenosti. Upozorenje da Rumunija, na primjer, ima investicije od šest milijardi eura godišnje, ali i najniže plate u Evropi, nije preozbiljno shvaćeno.

Među blagodatima koje donose novi propisi su: isplata naknade od 0,4 odsto za minuli rad samo za godine kod aktuelnog poslodavca, smanjenje otpremnine za penziju sa tri na dvije plate, produženje roka za rad na određeno vrijeme sa jedne na dvije godine, smanjenje plaćenog odsustva zbog vjenčanja, rođenja djeteta, bolesti ili smrti člana porodice sa sedam na pet dana i tako dalje. Nije baš sve crno: majke dvoje djece, recimo, dobijaće godinu upisanog staža. Od 2032.

Nije mnogo bolje ni sa zapadne strane plota. Vlada i parlamentarna većina u hrvatskom Saboru, odbacili su glavninu od 79 amandmana kojima je tražena kraća radna sedmica, onemogućavanje ustupanja radnika povezanom društvu, povoljniji uslovi za agencijske radnike i za žene u svijetu rada.

Novi zakon o radu omogućio je da se radna nedjelja produži na 50, odnosno 60 sati. Odbačen je i amandman kojim su predstavnici opozicije tražili da se izbriše mogućnost ustupanja radnika povezanim društvima u zemlji i inozemstvu. Laburista Dragutin Lesar kazao je kako je riječ o ozakonjenju prakse da se radnici prebace u jedno, a imovina u drugo povezano društvo, čime je radnicima onemogućeno da naplate svoja potraživanja. ,,Vi ozakonjujete tu praksu, zloupotrebu, manipulaciju tih hijena na tržištu rada koje vi zovete poslodavci, a zapravo su pljačkaši”.

Zapošljavanje preko agencija za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj je produženo sa jedne na najviše tri godine, olakšana je procedura davanja otkaza kod kolektivnog viška od najmanje 20 radnika, ukinuta je apsolutna zaštita trudnica i majki dojilja od noćnog rada.

U Hrvatskoj oko 55.000 radnika tri mjeseca nije primilo platu. Poreska uprava je objavila listu srama poslodavaca – popis preduzeća koja nisu isplatila plate radnicima. Na popisu se nalazi više od 7.000 poslodavaca koji u prvih pet mjeseci ove godine nisu isplatili plate, prenijeli su hrvatski mediji.

Propise koji pogoduju političkim elitama i kapitalu, a radnike pretvaraju u robu, svaljivanje tereta krize na leđa građana – dijelimo kao usred bratstva i jedinstva. Zato su onako združeno, sa srpske i hrvatske strane, socijalne proteste u Bosni proglasili bošnjačkima. Ubijanje solidarnosti, usitnjavanje otpora, gaženje svih koji se usude da dignu glavu – najuspješniji je regionalni proces.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo