Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RADNIČKA PRAVA: Da nam živi kapital

Objavljeno prije

na

mans-reg-cg-protest

Neđe je, u vezi sa padanjem sile i nepravde, odavno zapelo. Redom se zemlje nekadašnjih Jugoslovena i radnika samoupravljača suočavaju sa kasapljenjem radničkih prava. I kad se u Zagrebu govori o „hijenama na tržištu rada” i kad u Srbiji strahuju od „konačnog udarca radničkoj klasi” i kad u Crnoj Gori vladin strateški partner planira da livce zaposli honorarno – riječ je o istome: ,,reformama”, novim propisima ili njihovim, za radnike sve gorim, izmjenama i dopunama.

Izmjene Zakona o radu u Crnoj Gori imale su finu oblandu: Fond rada će, odlučeno je, uplatiti doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje radnicima kojima poslodavci to nijesu uradili, kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Usput je propisano da radnici koji bez svoje krivice ostanu bez posla, za otpremninu neće dobijati tri prosječne, već dvije minimalne neto zarade. Umjesto 1.400 – 366 eura.

I bez izmjena, Zakon o radu je omogućio vlasniku Uniproma Veselinu Pejoviću da radnicima KAP-a poruči kako, kad preuzme kompaniju, neće biti stalno zaposlenih već će biti angažovani preko agencija za posredovanje. Kasnije je Pejović za nijansu odstupio i najavio da će do 550 radnika KAP-a u početku biti zaposleno na dvije godine, na određeni period, kao što, precizirao je, predviđa zakon.

Predsjednica sindikata KAP-a Sandra Obradović u izjavi za Monitor objašnjava kako pomisao na rad kod Agencija za ustupanje radnika u njoj izaziva strahoviti otpor: ,,Agencijski rad znači da zaposleni sklapa ugovor sa agencijom, da u firmi samo bez pogovora izvršava radne zadatke, strepeći od neproduženja ugovora. On praktično sa vlasnikom firme nema ništa jer mu Agencija daje zaradu i ispunjava uslove iz potpisanog ugovora.To je idealna pozicija za poslodavce, jer nema sindikalnog organizovanja, štrajka itd”. Ona najavljuje da će radnici temeljiti borbu protiv agencijskog rada na tome da poslovi u KAP-u ne mogu biti privremeni ili povremeni.

To je stvar industrijske kulture, koje se, kao crnogorske komparativne prednosti, ovih dana iznenada sjetio i premijer Milo Đukanović. Uočio je kako ,,Crna Gora u proizvodnji čelika, aluminijuma, drvopreradi i proizvodnji pića ima određena iskustva, tradiciju i obučenu radnu snagu”. Naravno, neće to imati veze sa poštovanjem dotične radne snage. Kad premijer prizna kako bi se domaća struja mogla skuplje prodati kroz izvozne aranžmane, ali da je ,,za ekonomske interese Crne Gore važnije da se na toj ‘sirovini’ zasnuje dodatnih 400 ili 500 radnih mjesta”, svako u Crnoj Gori zna da to nema veze sa brigom za radnike. U vladinim radnjama oko struje uvijek na kraju građani Crne Gore plate neke milione. Nekome.

Premijerovo ukazivanje na ,,izuzetnu važnost industrije” imalo bi smisla da nije bio na čelu vlade, na primjer, u posljednjih pet godina tokom kojih je 25.000 radnika ostalo bez posla. Prema analizi Saveza sindikata Crne Gore riječ je uglavnom o zaposlenima u prerađivačkoj industriji i energetici gdje je najviše ugašenih radnih mjesta.

,,U Crnoj Gori sve više zaposlenih ostaje bez posla, a sve je manja mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja. Industrija je na izdisaju, cijene rastu, a zarade se smanjuju, potrošačka korpa je sve skuplja, sve je veći broj siromašnih i korisnika materijalne pomoći, ogroman broj zaposlenih radi na crno. Siti smo velikih obećanja o boljem životu”, kaže Sandra Obradović.

Jedna od omiljenih zloupotreba na našem tržištu rada je izbjegavanje obaveze da nakon dvije godine rada na određeno kod istog poslodavca radnici dobiju stalni posao. Prosto, nakon isteka tog roka, poslodavci iste te radnike angažuju preko agencija. Ako neće – otkaz.

Tu nedavno kad su sindikati zdravstva, prosvjete, uprave i pravosuđa tražili povećanje plata, vlada je odgovorila kako para nema i kako je od malog povećanja plata važnija fiskalna konsolidacija. Što će reći – bolje su vam i ovakve plate nego nikakve.

Pričalo se ovih dana u Skupštini, na predlog DF-a, i o pooštravanju kaznene politike prema poslodavcima koji radnicima ne isplaćuju plate.

Predlog dopuna Krivičnog zakonika, ocijenjeno je iz Montenegro biznis alijanse ,,nije baš podsticajan za poslodavce”. Skandalizovani su idejom da neko, ako nekome ne isplati platu, pokrade ga dakle, treba da ide u zatvor. Smatraju da se biznis konstantno guši, umjesto da se ,,relaksira i potpuno oslobodi stega”. Američka privredna komora u Crnoj Gori nedavno je predložila izmjene radnog zakonodavstva prema kojima je postojanje Opšteg kolektivnog ugovora suvišno, minuli rad ne treba plaćati, prava po osnovu rada treba da zastarijevaju i pravila disciplinskog postupka treba da odredi sam poslodavac. Vjerovatno bi se u daljoj razradi mogla propisati i dužina lanca na kom se radnik može držati.

Nije zgorega virnuti ka svjetlu u komšiluku. Sija srpski premijer Aleksandar Vučić. Njegov ministar finansija Lazar Krstić podnio je ostavku nakon što nijesu prihvaćeni njegovi predlozi o smanjenju plata u javnom sektoru za 15 odsto, otpuštanju 160.000 zaposlenih, smanjenju penzija za 20 odsto i poskupljenju struje od 30 procenata. ,,Premijer ima meko srce i zato ima i toliku podršku naroda. Ne sumnjam da bilo ko od njega bolje razumije šta je potrebno i moguće sprovesti”, rekao je Krstić.

Čekaju izmjene zakona o radu i penziono-invalidskom osiguranju. Nekoliko sindikata najavilo je proteste, vlast je, kao u dobra stara vremena, najavila ,,kontramiting”. Objasnili su kako će novi zakon doprinijeti povećanju domaćih i stranih investicija, smanjenju „rada na crno” i povećanju zaposlenosti. Upozorenje da Rumunija, na primjer, ima investicije od šest milijardi eura godišnje, ali i najniže plate u Evropi, nije preozbiljno shvaćeno.

Među blagodatima koje donose novi propisi su: isplata naknade od 0,4 odsto za minuli rad samo za godine kod aktuelnog poslodavca, smanjenje otpremnine za penziju sa tri na dvije plate, produženje roka za rad na određeno vrijeme sa jedne na dvije godine, smanjenje plaćenog odsustva zbog vjenčanja, rođenja djeteta, bolesti ili smrti člana porodice sa sedam na pet dana i tako dalje. Nije baš sve crno: majke dvoje djece, recimo, dobijaće godinu upisanog staža. Od 2032.

Nije mnogo bolje ni sa zapadne strane plota. Vlada i parlamentarna većina u hrvatskom Saboru, odbacili su glavninu od 79 amandmana kojima je tražena kraća radna sedmica, onemogućavanje ustupanja radnika povezanom društvu, povoljniji uslovi za agencijske radnike i za žene u svijetu rada.

Novi zakon o radu omogućio je da se radna nedjelja produži na 50, odnosno 60 sati. Odbačen je i amandman kojim su predstavnici opozicije tražili da se izbriše mogućnost ustupanja radnika povezanim društvima u zemlji i inozemstvu. Laburista Dragutin Lesar kazao je kako je riječ o ozakonjenju prakse da se radnici prebace u jedno, a imovina u drugo povezano društvo, čime je radnicima onemogućeno da naplate svoja potraživanja. ,,Vi ozakonjujete tu praksu, zloupotrebu, manipulaciju tih hijena na tržištu rada koje vi zovete poslodavci, a zapravo su pljačkaši”.

Zapošljavanje preko agencija za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj je produženo sa jedne na najviše tri godine, olakšana je procedura davanja otkaza kod kolektivnog viška od najmanje 20 radnika, ukinuta je apsolutna zaštita trudnica i majki dojilja od noćnog rada.

U Hrvatskoj oko 55.000 radnika tri mjeseca nije primilo platu. Poreska uprava je objavila listu srama poslodavaca – popis preduzeća koja nisu isplatila plate radnicima. Na popisu se nalazi više od 7.000 poslodavaca koji u prvih pet mjeseci ove godine nisu isplatili plate, prenijeli su hrvatski mediji.

Propise koji pogoduju političkim elitama i kapitalu, a radnike pretvaraju u robu, svaljivanje tereta krize na leđa građana – dijelimo kao usred bratstva i jedinstva. Zato su onako združeno, sa srpske i hrvatske strane, socijalne proteste u Bosni proglasili bošnjačkima. Ubijanje solidarnosti, usitnjavanje otpora, gaženje svih koji se usude da dignu glavu – najuspješniji je regionalni proces.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo