Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RADNIČKA PRAVA: Da nam živi kapital

Objavljeno prije

na

Neđe je, u vezi sa padanjem sile i nepravde, odavno zapelo. Redom se zemlje nekadašnjih Jugoslovena i radnika samoupravljača suočavaju sa kasapljenjem radničkih prava. I kad se u Zagrebu govori o „hijenama na tržištu rada” i kad u Srbiji strahuju od „konačnog udarca radničkoj klasi” i kad u Crnoj Gori vladin strateški partner planira da livce zaposli honorarno – riječ je o istome: ,,reformama”, novim propisima ili njihovim, za radnike sve gorim, izmjenama i dopunama.

Izmjene Zakona o radu u Crnoj Gori imale su finu oblandu: Fond rada će, odlučeno je, uplatiti doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje radnicima kojima poslodavci to nijesu uradili, kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Usput je propisano da radnici koji bez svoje krivice ostanu bez posla, za otpremninu neće dobijati tri prosječne, već dvije minimalne neto zarade. Umjesto 1.400 – 366 eura.

I bez izmjena, Zakon o radu je omogućio vlasniku Uniproma Veselinu Pejoviću da radnicima KAP-a poruči kako, kad preuzme kompaniju, neće biti stalno zaposlenih već će biti angažovani preko agencija za posredovanje. Kasnije je Pejović za nijansu odstupio i najavio da će do 550 radnika KAP-a u početku biti zaposleno na dvije godine, na određeni period, kao što, precizirao je, predviđa zakon.

Predsjednica sindikata KAP-a Sandra Obradović u izjavi za Monitor objašnjava kako pomisao na rad kod Agencija za ustupanje radnika u njoj izaziva strahoviti otpor: ,,Agencijski rad znači da zaposleni sklapa ugovor sa agencijom, da u firmi samo bez pogovora izvršava radne zadatke, strepeći od neproduženja ugovora. On praktično sa vlasnikom firme nema ništa jer mu Agencija daje zaradu i ispunjava uslove iz potpisanog ugovora.To je idealna pozicija za poslodavce, jer nema sindikalnog organizovanja, štrajka itd”. Ona najavljuje da će radnici temeljiti borbu protiv agencijskog rada na tome da poslovi u KAP-u ne mogu biti privremeni ili povremeni.

To je stvar industrijske kulture, koje se, kao crnogorske komparativne prednosti, ovih dana iznenada sjetio i premijer Milo Đukanović. Uočio je kako ,,Crna Gora u proizvodnji čelika, aluminijuma, drvopreradi i proizvodnji pića ima određena iskustva, tradiciju i obučenu radnu snagu”. Naravno, neće to imati veze sa poštovanjem dotične radne snage. Kad premijer prizna kako bi se domaća struja mogla skuplje prodati kroz izvozne aranžmane, ali da je ,,za ekonomske interese Crne Gore važnije da se na toj ‘sirovini’ zasnuje dodatnih 400 ili 500 radnih mjesta”, svako u Crnoj Gori zna da to nema veze sa brigom za radnike. U vladinim radnjama oko struje uvijek na kraju građani Crne Gore plate neke milione. Nekome.

Premijerovo ukazivanje na ,,izuzetnu važnost industrije” imalo bi smisla da nije bio na čelu vlade, na primjer, u posljednjih pet godina tokom kojih je 25.000 radnika ostalo bez posla. Prema analizi Saveza sindikata Crne Gore riječ je uglavnom o zaposlenima u prerađivačkoj industriji i energetici gdje je najviše ugašenih radnih mjesta.

,,U Crnoj Gori sve više zaposlenih ostaje bez posla, a sve je manja mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja. Industrija je na izdisaju, cijene rastu, a zarade se smanjuju, potrošačka korpa je sve skuplja, sve je veći broj siromašnih i korisnika materijalne pomoći, ogroman broj zaposlenih radi na crno. Siti smo velikih obećanja o boljem životu”, kaže Sandra Obradović.

Jedna od omiljenih zloupotreba na našem tržištu rada je izbjegavanje obaveze da nakon dvije godine rada na određeno kod istog poslodavca radnici dobiju stalni posao. Prosto, nakon isteka tog roka, poslodavci iste te radnike angažuju preko agencija. Ako neće – otkaz.

Tu nedavno kad su sindikati zdravstva, prosvjete, uprave i pravosuđa tražili povećanje plata, vlada je odgovorila kako para nema i kako je od malog povećanja plata važnija fiskalna konsolidacija. Što će reći – bolje su vam i ovakve plate nego nikakve.

Pričalo se ovih dana u Skupštini, na predlog DF-a, i o pooštravanju kaznene politike prema poslodavcima koji radnicima ne isplaćuju plate.

Predlog dopuna Krivičnog zakonika, ocijenjeno je iz Montenegro biznis alijanse ,,nije baš podsticajan za poslodavce”. Skandalizovani su idejom da neko, ako nekome ne isplati platu, pokrade ga dakle, treba da ide u zatvor. Smatraju da se biznis konstantno guši, umjesto da se ,,relaksira i potpuno oslobodi stega”. Američka privredna komora u Crnoj Gori nedavno je predložila izmjene radnog zakonodavstva prema kojima je postojanje Opšteg kolektivnog ugovora suvišno, minuli rad ne treba plaćati, prava po osnovu rada treba da zastarijevaju i pravila disciplinskog postupka treba da odredi sam poslodavac. Vjerovatno bi se u daljoj razradi mogla propisati i dužina lanca na kom se radnik može držati.

Nije zgorega virnuti ka svjetlu u komšiluku. Sija srpski premijer Aleksandar Vučić. Njegov ministar finansija Lazar Krstić podnio je ostavku nakon što nijesu prihvaćeni njegovi predlozi o smanjenju plata u javnom sektoru za 15 odsto, otpuštanju 160.000 zaposlenih, smanjenju penzija za 20 odsto i poskupljenju struje od 30 procenata. ,,Premijer ima meko srce i zato ima i toliku podršku naroda. Ne sumnjam da bilo ko od njega bolje razumije šta je potrebno i moguće sprovesti”, rekao je Krstić.

Čekaju izmjene zakona o radu i penziono-invalidskom osiguranju. Nekoliko sindikata najavilo je proteste, vlast je, kao u dobra stara vremena, najavila ,,kontramiting”. Objasnili su kako će novi zakon doprinijeti povećanju domaćih i stranih investicija, smanjenju „rada na crno” i povećanju zaposlenosti. Upozorenje da Rumunija, na primjer, ima investicije od šest milijardi eura godišnje, ali i najniže plate u Evropi, nije preozbiljno shvaćeno.

Među blagodatima koje donose novi propisi su: isplata naknade od 0,4 odsto za minuli rad samo za godine kod aktuelnog poslodavca, smanjenje otpremnine za penziju sa tri na dvije plate, produženje roka za rad na određeno vrijeme sa jedne na dvije godine, smanjenje plaćenog odsustva zbog vjenčanja, rođenja djeteta, bolesti ili smrti člana porodice sa sedam na pet dana i tako dalje. Nije baš sve crno: majke dvoje djece, recimo, dobijaće godinu upisanog staža. Od 2032.

Nije mnogo bolje ni sa zapadne strane plota. Vlada i parlamentarna većina u hrvatskom Saboru, odbacili su glavninu od 79 amandmana kojima je tražena kraća radna sedmica, onemogućavanje ustupanja radnika povezanom društvu, povoljniji uslovi za agencijske radnike i za žene u svijetu rada.

Novi zakon o radu omogućio je da se radna nedjelja produži na 50, odnosno 60 sati. Odbačen je i amandman kojim su predstavnici opozicije tražili da se izbriše mogućnost ustupanja radnika povezanim društvima u zemlji i inozemstvu. Laburista Dragutin Lesar kazao je kako je riječ o ozakonjenju prakse da se radnici prebace u jedno, a imovina u drugo povezano društvo, čime je radnicima onemogućeno da naplate svoja potraživanja. ,,Vi ozakonjujete tu praksu, zloupotrebu, manipulaciju tih hijena na tržištu rada koje vi zovete poslodavci, a zapravo su pljačkaši”.

Zapošljavanje preko agencija za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj je produženo sa jedne na najviše tri godine, olakšana je procedura davanja otkaza kod kolektivnog viška od najmanje 20 radnika, ukinuta je apsolutna zaštita trudnica i majki dojilja od noćnog rada.

U Hrvatskoj oko 55.000 radnika tri mjeseca nije primilo platu. Poreska uprava je objavila listu srama poslodavaca – popis preduzeća koja nisu isplatila plate radnicima. Na popisu se nalazi više od 7.000 poslodavaca koji u prvih pet mjeseci ove godine nisu isplatili plate, prenijeli su hrvatski mediji.

Propise koji pogoduju političkim elitama i kapitalu, a radnike pretvaraju u robu, svaljivanje tereta krize na leđa građana – dijelimo kao usred bratstva i jedinstva. Zato su onako združeno, sa srpske i hrvatske strane, socijalne proteste u Bosni proglasili bošnjačkima. Ubijanje solidarnosti, usitnjavanje otpora, gaženje svih koji se usude da dignu glavu – najuspješniji je regionalni proces.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo