Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STEČAJ U ZAVALI: Kupci teško do svojih stanova

Objavljeno prije

na

Rješenjem Privrednog suda u Podgorici od 20. juna 2014. godine u budvanskom preduzeću Zavala Invest pokrenut je stečaj. Odluka o stečaju objavljena je u Službenom listu br.28/14 od 4. jula ove godine.

Posebna zanimljivost neočekivanog bankrota Zavala Investa je u tome što je pokrenut po predlogu povjerioca na ime duga od 600 eura. Kompanija koja je vlasnik stambenog kompleksa na Zavali vrijednog nekoliko stotina miliona eura i koja je po podacima računom od 2008. godine, otišla je u stečaj zbog 600 eura koje duguje podgoričkoj firmi Vapor Vizuelne Komunikacije, čiji je vlasnik izvjesni Aleksandar Đurović.

Ovo je drugi bankrot na Zavali. Prvi je došao 2009. godine, nakon finansijskog kraha Sergeja Polonskog, ruskog milionera i vodećeg developera u Rusiji i njegove investicione grupe Miraks. Na redu je Zavala Invest koju su 2010. otkupili biznismeni Nail Emilfarb i Igor Peljuhno, američki i njemački državljanin.

Za privremenog stečajnog upravnika imenovan je Ranko Radinović, dok se prema zapisniku sa rasprave, zastupnik Zavale tome nije protivio, jer je „predlog osnovan, nema prigovora, budući da – to je što je, te da je faktička situacija takva…..” Protivnici uvođenju stečaja, povjerioci i kupci, ponudili su da Vaporu sami izmire dug, ali je takav predlog odbijen.

Pored dva bankrota, za ovo naselje vezuju se brojne afere, korupcionaški skandali, prevara kupaca stanova i spektakularno hapšenje budvanskih čelnika optuženih za zloupotrebu služenog položaja.

Uprkos stečaju, u naselju Zavala za 19. jul je zakazano gala slavlje povodom završetka prve faze kompleksa i dodjele 12 ključeva vlasnicima, prvim stanovnicima na Zavali.

Među srećnim dobitnicima ključeva u petak neće biti mnogih kupaca koji su stanove platili Miraksu daleke 2008. godine u cjelosti po cijeni od 6-8.000 eura po kvadratu po sistemu – ključ u ruke. Njihovim novcem finansirana je gradnja vila na Zavali. Novi vlasnici, Emilfarb i Peljuhno preuzeli su kompleks u ime zaštite interesa većine kupaca apartmana. Ispod zastave SAD, na crvenom tepihu prostrtom na gradilištu, obećali su završetak svih radova do kraja 2012. godine.

Potpisan je kupoprodajni ugovor između Zavala Investa i kompanije Astra Montenegro Investment Association Doo (AMIA), u oktobru 2010. godine, vrijedan 24 miliona eura.

Kupci su preuzeli obavezu da dio ugovorene cijene isplate povjeriocima Zavala Investa i da isplate kredit Hypo Alpe Adria banke u iznosu od 19,5 miliona eura i obaveze prema Opštini Budva i drugim povjeriocima od 4,5 miliona eura, u narednih godinu dana.

Obaveze nisu ispunjene ali je teret kredita Hypo banke upisan na imovinu kupaca.

Njihove nekretnine, bez njihovog znanja i saglasnosti, opterećene su hipotekom Hypo Alpe Adria-Development banke iz Podgorice u iznosu od 14, 5 miliona eura. Upisana je i hipoteka Hypo Alpe Adria banke iz Klagenfurta na iznos od 5 miliona eura i konačno na sve parcele upisane u list nepokretnosti br. 34 Uprave za nekretnine, na cijelo naselje, upisana je hipoteka trećeg reda u iznosu od 103 miliona eura, u korist firme AMIA Doo Budva.

Radi se o 86 kupaca koji su stanove u potpunosti isplatili prije šest godina. Većina njih su državljani Rusije, zatim Ukrajine i drugih država bivšeg Sovjetskog Saveza.

Novi vlasnici od njih zahtijevaju doplatu od 654 eura po kvadratu za skidanje bankarske hipoteke sa lista nepokretnosti. Traže i dodatnih 600 eura za završnu obradu apartmana, što je ukupno 1.254 eura po kvadratnom metru. Odnosno oko 22,5 miliona eura. Što u konačnom znači da su obaveze otplate kredita i troškovi završnih radova na apartmanima prebačeni na kupce.

Na Zavali su izgrađene 34 vile različite spratnosti koje raspolažu sa 200 apartmana, ukupne bruto izgrađene površine od 39.000 kvadrata.

Kupovinom Zavala Investa AMIA je polovinu kompleksa dobila u vlasništvo po cijeni kvadrata od 2.428 eura, u zamjenu za obavezu da dovrši kompleks i preda svakom kupcu stanove koje su ranije kupili. Kako to i nakon šest godina od preuzimanja projekta nije izvršeno, grupa od 29 vlasnika stanova na poznatom budvanskom rtu, podnijela je tužbe Osnovnom sudu u Kotoru protiv povezanih firmi AMIA, Montera, FSM i njihovih direktora, kao i protiv Hypo banke.

Vode se dvije vrste sudskog spora. Jedan zbog neovlašćenog upisa hipoteke na stanove bez saglasnosti kupaca koji su u potpunosti izmirili prodajnu cijenu nekretnine i koji su na osnovu ugovora, Clausule Intabulanti, uknjiženi kao vlasnici nepokretnosti.

Drugom tužbom kupci zahtijevaju od suda da obaveže vlasnike Zavale da završe njihove stanove bez dodatnih uslovljavanja koja su u suprotnosti sa ugovorima o kupoprodaji i datim garancijama.

U septembru 2011. godine AMIA kao investitor i Montera kao generalni izvođač radova potpisali su garancije da će završiti izgradnju stanova po sistemu ključ u ruke, izmiriti sve obaveze prema Hypo banci te da garantuju svim kupcima da osim pune isplate ranije dogovorene kupoprodajne cijene apartmana do 31. decembra 2011. godine, neće od njih potraživati nikakva dodatna novčana sredstva na ime završetka gradnje kao ni na ime izmirenja obaveza prema Hypo banci.

Početkom 2013. godine kompanija FSM potpisuje sa Hypo bankom ugovor o kupovini prava potraživanja duga od 20 miliona eura. Iako je obećano, hipoteka sa stanova nije skinuta.

U obilju informacija koje u slučaju spora između kupaca stanova i vlasnika kompleksa nude dvije zainteresovane strane veoma je teško procijeniti ko je u pravu. Dok nezadovoljni kupci tvrde da su po drugi put na Zavali prevareni, argumenti druge strane su drugačiji.

Jedan od dvojice vlasnika, Igor Peljuhno, tvrdi da je stavljanje tereta hipoteke na stanove opravdano jer se Zavala Invest nije mogla bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca uknjižiti kao vlasnik nekretnina. Trenutni iznos duga prema banci iznosi oko 10 miliona eura, tvrdi Peljuhno, iako u listu nepokretnosti i dalje stoji iznos zaduženja iz 2008. godine.

Što se tiče doplate za zanatsku obradu stanova, ona se pravda kvalitetom radova koji se izvode i nepredviđenim troškovima. „Dali smo oko četiri miliona eura na novu stolariju jer je prethodna bila lošeg kvaliteta”, tvrdi Peljuhno i dodaje da su za to imali saglasnost većine kupaca.

On takođe tvrdi da se kupcima koji strahuju za svoje nekretnine na Zavali manipuliše, te da se vode sudski sporovi sa imenima ljudi koji nisu ni dali punomoćje advokatima.

Za sve što rade uglavnom imaju saglasnost kupaca koji jedva čekaju da dođu u posjed stanova koje odavno platili.

On tvrdi da Pavel Mitrofan (vidi boks) nije pisao nikakvo pismo premijeru Đukanoviću, da je to lažna vijest koja dolazi sa lažnih internet adresa. Mitrofanu jeste oduzeta vila koju nije platio aktiviranjem upisane hipoteke. „Sve je urađeno po zakonu”, ističe Peljuhno. Izvršena je licitacija čije je održavanje objavljeno u medijima. Vilu je kupila FSM, kompanija čiji je Peljuhno suvlasnik. Pavel Mitrofan na Zavali posjeduje i vilu br. 32 za koju je platio 7,5 miliona eura i nekoliko apartmana.

„Tokom stečaja, koji je uveden, biće prodata preostala imovina Zavala Investa, 12 stanova i dio zemljišta. Dobijeni novac otići će povjeriocima, na prvom mjestu banci, što će omogućiti konačno skidanje hipoteke sa kompleksa Zavala”, kazao je Igor Peljuhno.

Stečaj Zavala Investa očigledno je planiran. Prethodno su vlasnici osnovali niz povezanih firmi na koje su prenijeli imovinu firme. Osnivač Zavala Investa trenutno je of-šor kompanija Shield Security Services Ltd. Građevinska dozvola je takođe prenijeta sa Zavale na firmu AMIA i to tako što je druga firma sa prvom, odnosno vlasnici sami sa sobom, zaključila ugovor o zakupu zemljišta na rok od 30 godina.

Kakve će posljedice novi stečaj ostaviti na kupce i njihove interese, znaće se uskoro.

Vlasnici tvrde da sve ide po planu i da se završetak cijelog kompleksa očekuje u junu 2015. godine.

Ima li pisma

Donedavno ponosni vlasnik vile br. 23 bogati ruski biznismen Pavel Mitrofan ostao je iznenada bez nje. U pismu koje je sa grupom obmanutih kupaca uputio premijeru Milu Đukanoviću, on teško optužuje vlasnike kompleksa koji su ga, navodno, lišili imovine nizom nezakonitih radnji. „Ugovor o kupoprodaji moje vile, bez moje saglasnosti advokati su potpisali u korist FSM, na osnovu punomoćja koje nijesam dao ja, nego FSM. Tako ispada da je kompanija FSM (vlasništvo N.Emilfarba i I.Peljuhno), sama sebi prodala tuđe vlasništvo bez saglasnosti vlasnika”, tvrdi Mitrofan i u pismu ukazuje na pasivnost sudova u Crnoj Gori u slučaju zaštite prava i interesa kupaca „što se može okončati krupnim skandalom u Evroskom sudu za ljudska prava u Strazburu”. No, Igor Peljuhno jedan od vlasnika negira da je to pismo uošte upućeno crnogorskom premijeru.

Polonski bez vile

Aktuelni vlasnici Zavale nemaju podataka o vili koju je kupio Sergej Polonski. On je kupio vilu br.17 na obali mora i za nju platio 2,7 miliona eura kompaniji Astra Montenegro. Zanimljivo je da je cjelokupan iznos uplate istog dana završio na konto diskoteke Top Hill na brdu Topliš, koju je Miraks gradio.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo