Crna Gora bi, poslije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), mogla postati predvodnik evropskih integracija u regionu. No, da bi to postala mora da načini dramatičan zaokret, sličan onom koji je posljednjih godina uradila Hrvatska. Ukratko: da bi krenula ka Evropi, Crna Gora mora pokazati da niko ne može biti iznad zakona. Evropska komisija je sredinom sedmice u Izvještaju o napretku, koji je Podgorica sa nestrpljenjem iščekivala, dala pozitivno mišljenje Crnoj Gori i predložila otvaranje pristupnih pregovora. Istovremeno, uz Crnu Goru, u Briselu je pohvaljena i Srbija, koja je dobila kandidaturu uslovljenu pitanjima vezanim za odnose sa Kosovom.
Ovaj značajan korak za Crnu Goru došao je nakon prošlogodišnje kandidature, ali bez datuma. Za otvaranje pregovora tražili su se pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, vladavini prava, slobodi medija, poziciji ranjivih grupa, jačanju nezavisnosti pravosuđa…
U većini tih pitanja konstatuje se napredak u Izvještaju EK prezentiranom sredinom ove sedmice. Ali, EK poklanja veliki prostor i neobavljenim poslovima, neispunjenim obećanjima.
O otvaranje pregovora sa Crnom Gorom konačnu će odluku donijeti šefovi država ili vlada svih zemalja članica EU na sjednici Evropskog savjeta 9. decembra, saopštio je u Briselu evropski komesar za proširenje Štefan File. File, koji je stigao u Podgoricu dan poslije objavljivanja odluke EK, naglasio je da Crna Gora nije na kraju, već na početak novog puta. Sada je najvažnije da se sve članice EU saglase sa preporukama iz Izvještaja EK. Važno je, kako je rečeno Monitoru iz Brisela, da crnogorska Vlada pojačano lobira u onim evropskim prijestonicama koje su još skeptične prema Crnoj Gori i njenom napretku u EU, mada ne bi trebalo očekivati iznenađenja i opstrukcije, nakon pozitivnog stava Komisije.
Izvještaj EK bio je usredsređen na djelovanje crnogorskih vlasti u sedam ključnih prioriteta koji su dostavljeni Podgorici u Mišljenju iz 2010.
Zaključak je da reforme treba nastaviti, naročito u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, primjene zakonodavstva i politika koje se tiču vladavine prava i obezbjeđivanja potpune primjene antidiskriminacionih zakona.
Tako se u odjeljku koji se bavi pravosudnim sistemom konstatuje da će biti potrebni značajni napori u narednom periodu kako bi bilo obezbjeđeno kompletiranje reforme pravosuđa i efikasno sprovođenje novousvojenog zakona. To podrazumijeva ubjedljive rezultate o korupciji i slučajevima organizovanog kriminala na svim nivoima. „Održivi napori su potrebni u daljem razvoju uspjeha u sferi vladavine prava, naročito s obzirom na visok nivo korupcije i slučajeve organizovanog kriminala”, navela je EK.
Kako je primijetila EK „broj konačnih presuda, posebno za slučajeve korupcije na visokim nivoima, ostaje nizak. Korišćenje specijalnih mjera istraživanja i dalje je usporeno zbog nedostatka adekvatne opreme i specijalizovanog osoblja.”
EK je navela da „međuagencijska saradnja i, posebno, saradnja između tužilaca i policije mora biti dalje unaprijeđena. Primjena zakonskih okvira nije ravnomjerna. Novousvojeni zakoni u oblasti konflikta interesa i finansiranja političkih partija moraju biti odlučnije sprovedeni.”
Izvršno tijelo EU je naglasilo kako „ostaje potreba za većim nadzorom korupcije i konflikta interesa u sudstvu. Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan problem”. Ili kako bi rekao potpredsjednik Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Jelko Kacin, „crnogorska Vlada mora da nastavi sa jačanjem pravne države i borbom protiv korupcije u kojoj nema politički nedodirljivih”.
Uostalom i crnogorski vicepremijer Duško Marković je ovih dana nevoljno priznao da nije dovoljno urađeno u borbi protiv korupcije.
Izvještaj iz Brisela se koristio nalazima eksperta SIGMA koji su ocijenili da je nedovoljna politička volja Vlade da se obračuna sa korupcijom na visokim nivoima, te da je ,,u Crnoj Gori nedovoljno razvijena demokratska i kultura poštovanja zakona, što je glavna prepreka za napredak Crne Gore”. U izvještaju SIGMA kao naročito zabrinjavajuće se doživljava neprimjenjivanje zakona i odsustvo privrženosti države vladavini prava.
S tim u vezi se povlače paralele sa Hrvatskom, koja je spremna na potpisivanje pristupnog ugovora sa EU. Tu je konstatovan ukupni napredak na svim područjima, posebno u inače veoma osjetljivim područjima reforme pravosuđa i ljudskih prava, u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima.
Hrvatska je posljednje dvije-tri godine pokrenula antikorupcionaške procese koji nisu mimoišli ni bivšeg premijera i predsjednika i sada vladajuće HDZ Iva Sanadera. Pred sudskom porotom su i bivši potpredsjednik vlade Damir Poljanšek, ministar odbrane , zvaničnici HDZ-a.
Za razliku od Hrvatske koja je najteža poglavlja 23 i 24, vezana za vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije otvorila na kraju, Crna Gora će ta poglavlja otvoriti na samom početku pregovora, poručio je Štefan File. To ne znači ništa drugo do da bi obračun sa krupnim ribama morao početi vrlo brzo. Da ne bi ometali proces integracija, kao što je bilo u Hrvatskoj.
Izgleda da je evropski entuzijazam najprije počeo da napušta bivšeg premijera Mila Đukanovića. Đukanović je ranije poručio da „njegova stranka nikog neće isporučivati kao žrtvu u procesu integracija”, kao i da „Uniji predstoji period temeljne unutrašnje konsolidacije”.
Razumljivi su Đukanovićevi strahovi. On je dvije decenije vodio zemlju bez kontrole, uz mnogo sumnjivih poslova i privatizacija. Otvaranje pregovora znači početak uspostavljanja mehanizama koji obuzdavaju nekontrolisanu vlast i stvaranje pravnog sistema u kome bi svi koji su se ogriješili o zakon trebalo da odgovaraju. Pa na ma kojoj poziciji da su. Dakle, i mi ovdje Sanadera za trku imamo.
U svakom slučaju, odluka da „pravosuđe i temeljna prava” bude prvo poglavlje koje će biti otvoreno u procesu pregovora između Evropske komisije i Crne Gore, uz stalni zahtjev za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, predstavljaće težak izazov Podgorici i zahtijevati ozbiljan politički napor u „evropskoj tranziciji” zemlje.
Hoće li Igor Lukšić, kome mnogi dodijeljuju ulogu Jadranke Kosor, znati da odgovori na izazove koji su tu, ostaje da se vidi. Samo podsjećanje: Kada je Hrvatska počela pregovore oko ulaska u EU, Ivo Sanader je bio njen moćni premijer. Sada je kažu mediji, kralj Remetinca, zatvora u zagrebačkom predgrađu.
Iz Izvještaja EK
U dijelu Izvještaja EK o političkim kriterijumima je nabrojan niz nedostataka. Neki od njih su:
– U sudskom sistemu, širom zemlje treba da bude ustanovljen jedinstven sistem regrutacije zasnovan na anonimnim testovima za prvi put zaposlene u pravosuđu. Tek treba da bude sprovedena sistemska obuka svih sudija i tužilaca, naročito za novi zakon i zakon EU. Treba pojačati napore za smanjenje zaostalih slučajeva pred sudovima, i metodologija koja se za to koristi mora biti dosljednija;
– Ukupni kapacitet parlamenta i sredstva da nacrt zakona bude u skladu sa zakonodavstvom EU i dalje treba poboljšavati. Potrebno je ojačati nadzornu ulogu parlamenta ;
Administrativni kapacitet uključen u koordinaciju evropskih integracija treba da bude značajno osnažen. Amandmani u zakonodavstvu u cilju uspostavljanja transparentne, efikasne i odgovorne administracije na lokalnom nivou još uvijek nisu usvojeni;
– U reformi javne administracije, moraju biti pojačane pripreme za sprovođenje usvojenih zakona. U središtu treba da bude sprovođenje depolitizacije, profesionalizma, efikasnosti i nepristrasnosti administracije, uključujući regrutovanja i promocije na osnovu zasluženog. Kapaciteti kancelarija Ombudsmana i Državne revizorske institucije moraju biti povećani;
– U oblasti ljudskih prava, povremeni slučajevi nasilja se i dalje prijavljuju, posebno u policijskim stanicama. Obrada tih prijava je i dalje usporena. Uslovi u zatvorima moraju dodatno biti usklađeni sa međunarodnim standardima, posebno što se tiče pružanja medicinske pomoći i porodičnih prostorija. Pitanje efektivne primjene sankcija takođe mora biti razmotreno;
– Za oblast slobode izražavanja se konstatuje da raniji slučajevi nasilja i sadašnje prijetnje novinarima i dalje nisu propisno istražene i procesuirane;
– U anti-diskriminacionoj politici se konstatuje da su Romi, Aškali i Egipćani, ljudi sa invaliditetom kao i LGBT osobe, raseljena lica i dalje diskriminisani, uključujući i javne ustanove. Potrebno je smanjenje diskriminacije;
– Promocija poštovanja prava žena, u realizaciji, posebno kada je u pitanju porodično nasilje, ostaje ograničena. Pristup žena pozicijama na kojima se donose odluke mora biti unaprijeđen;
– Funkcionisanje sistema katastra ostaje da bude unaprijeđeno, posebno u vezi upotpunjenosti i tačnosti podataka, i nacionalne pokrivenosti;
– U slučaju regionalnih pitanja i međunarodnih obaveza, bilateralni sporazum Crne Gore o imunitetu iz 2003. sa SAD nije u skladu sa pozicijom i vodećim principima EU. Crna Gora mora uskladiti poziciju sa EU, poručeno je u Izvještaju iz Brisela.
Milan BOŠKOVIĆ
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
SUSRETI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
FOKUS4 sedmice