Povežite se sa nama

MONITORING

Bećirovića nema u upravi?

Objavljeno prije

na

Biznismen Zoran Bećirović Ćoćo, dugogodišnji prvi čovjek Avale, koja je privatizovana 2004. godine, prema još nezvaničnim izvorima, nije više član uprave tog hotela. Poznati budvanski hotel prešao je, navodno, u ruke novih vlasnika, ruskih državljana, koji su Bećirovića isključili iz uprave, zbog ogromnih dugovanja koja je napravio u poslovnim krugovima u Moskvi. Prodaja hotela Avala, odnosno promjena vlasničke strukture u okviru jedne grupe investitora i biznismena, javna je tajna u Budvi već duže vrijeme, ali zvaničnu potvrdu ove informacije Monitor nije uspio dobiti.

Prema podacima iz Uprave za nekretnine vlasnik hotela Avala je kompanija Beppler i Jacobson Montenegro Doo, iz Budve čiji je izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Zoran Bećirović, a osnivač istoimena kompanija iz Londona.

TAJANSTVENA KOMPANIJA: Naši pokušaji da stupimo u kontakt s novom upravom ili direktorom hotela bili su bezuspješni, iako smo od sekretarice dobili obećanje da će se na ostavljeni broj neko javiti.

Kako Monitor nezvanično saznaje, isti scenario navodno je odigran i u hotelu Bjanka u Kolašinu, koji je u većinskom vlasništvu Zorana Bećirovića.

Bećirović je bio istureni predstavnik pravih vlasnika hotela Avala, skrivenih iza misteriozne kompanije Beppler i Jacobson. Ukoliko se informacije o njegovom statusu potvrde, otvara se pitanje, ko je toliko moćan da izbaci Bećirovića iz hotelske uprave i da li je ta odluka u skladu s voljom bivšeg premijera Mila Đukanovića, njegovog prijatelja i poslovnog partnera.

Koliko juče, jedne vrele avgustovske večeri, Đukanović i Bećirović izašli su zagrljeni i veseli iz hotela Avala u kome je za bivšeg premijera uređen komforan apartman na posljednjem, desetom spratu, gdje on sa porodicom godinama ljetuje.

Hotel Avala se uzima kao primjer neregularne, namještene, burazerske privatizacije vrijedne državne imovine u Crnoj Gori. Poznato je da je kompanija Beppler elitni budvanski hotel preuzela kao drugorangirani učesnik na tenderu Savjeta za privatizaciju za samo 3,2 miliona eura i to nakon poništenja tendera, uprkos mnogo boljoj ponudi jedne njemačke kompanije.

Zahvaljujući presudi Ane Kolarević, sudije Višeg suda i sestre tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, kojom je naložila tenderskoj komisiji da hotel preda britanskoj firmi bez ijednog ispunjenog uslova iz tendera, koja je uz to registrovana za drumski saobraćaj sa svega nekoliko funti na računu, Beppler postaje vlasnik hotelskog kompleksa na atraktivnoj parceli površine 12.786 kvadratnih metara koja zauzima najvrjedniji dio Budve.

An Kolarević ubrzo nakon predaje hotela napušta sudijsku funkciju i postaje pravni zastupnik kompanije Beppler i Jacobson koja napreduje meteorskom brzinom i postaje jedna od najbogatijih privatnih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore. Mada posjeduje hotele na primorju i sjeveru države, velike zemljišne posjede na atraktivnim lokacijama u Paštrovićima, oko Svetog Stefana, u Reževićima, Petrovcu, Lučicama, vlasnička struktura ove kompanije ni poslije sedam godina crnogorskoj javnosti nije poznata.

AVALA GORA OD ZAVALE: Novi vlasnici ubrzo pristupaju rekonstrukciji i dogradnji hotela čije gabarite višestruko uvećavaju a izgled mijenjaju u potpunosti tako da hotel Avala postaje simbol nesankcionisane divlje gradnje u Crnoj Gori, koja uz prećutnu podršku nadležnih državnih organa traje punih pet godina.

Hotel Avala drastičan je primjer nezakonite gradnje, po broju prekršaja daleko jači „slučaj” za državno tužilaštvo od one na rtu Zavala, zbog koje su čelnici budvanske opštine krajem prošle godine završili u zatvoru.

Zbog bespravne gradnje Avale, neovlašćenog skidanja državnog pečata za obustavu gradnje, rušenja starog hotela koji je bio pod spomeničkom zaštitom države, povećavanja spratnosti starog i novog hotela i nekadašnjih bungalova bez odobrenja, te divljačkog uništavanja gradskog trga, niko nije pozvan na odgovornost. Naprotiv, Ministarstvo uređenja prostora u vrijeme ministrovanja Branimira Gvozdenovića, Bećiroviću izdaje građevinsku dozvolu u maju 2010. godine, dvije godine nakon završetka radova.

Kompanija Beppler „zaboravila” je da isplati 500.000 eura od ugovorene prodajne cijene od 3,2 miliona, zbog čega je prodavac, HG Budvanska rivijera povela sudski spor radi naplate potraživanja koji traje godinama.

Zaboravni Bećirović ostao je dužan i Opštini Budva oko dva miliona eura na ime neplaćenih komunalnih taksi za gradnju hotela Avala.

Investitori su se potrudili da višestruko uvećaju hotelske kapacitete, gradilo se u visinu i širinu uz upotrebu jeftinih materijala, jer je sve bilo podređeno budućoj unosnoj prodaji.

Kompleks Avala sa vilama raspolaže sa 240 soba različitih veličina, 29 apartmana i 64 vile, sa brojnim pratećim sadržajima.

U maju je u hotelu otvoren Casino, smješten na mjestu nekadašnje diskoteke. Dozvola za „priređivanje posebnih igara na sreću”, kako se kockanje zvanično naziva, izdata je firmi pod nazivom Casino Avala DOO, čiji je osnivač Jerin management Inc, bez upisane adrese i osnivača u Centralnom registru.

CRNI HOTEL U MRAKU: Uprava hotela preuzela je na korišćenje dvije glavne gradske plaže u Budvi, plažu Mogren i dio plaže Ričardova glava ispred hotela, čime se hotelska teritorija znatno proširila. Vlasnici Avale nisu samo korisnici plaža pod uslovima koje propisuje preduzeće Morsko dobro. Oni se ponašaju kao vlasnici javnog dobra koji određuju vrijeme i način njegovog korišćenja. Turistima i mještanima se zabranjuje ulazak na poznatu plažu Mogren nakon osam sati uveče i prije sedam ujutro.

To je jedina plaža na Crnogorskom primorju sa takvim režimom na kojoj je posjetiocima uskraćeno noćno kupanje na primjer, a onim manje izdržljivim, djeci i starijima, dolazak na more u rane jutarnje sate.

Prema informacijama dobijenim od zaposlenih radnika, nova uprava započinje reorganizaciju poslovanja. Hotel je radio poput objekta strogo zatvorenog tipa, namijenjenog uskom krugu povlašćenih.

Zanimljivo je da je hotel Avala u jeku turističke sezone većinom u mraku. Građani sve češće komentarišu neobičnu pojavu što su hotelske sobe mahom zatvorene i noću neosvijetljene. Tokom jula i avgusta većina soba bila je bez gostiju, kako ljetos tako i ranijih sezona. Neosvijetljen je i prostrani trg ispred ovog centralnog gradskog hotela čija je fasada crne boje što doprinosi turobnom izgledu ovog dijela Budve.

Poluprazan hotel u sezoni u kome se iza crnih zidova i staklenih blokova skoro ništa ne događa, ima logično objašnjenje, smatraju Budvani.

Avalu nijesu ni kupili ni rekonstruisali hotelijeri nego takozvani investitori, koji su u velelepnim kvadraturama legalizovali svoj sumnjivo stečen kapital koji će prodajom nabudženog hotela višestruko uvećati…

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo