Povežite se sa nama

MONITORING

I mi Sanadera za trku imamo

Objavljeno prije

na

milo-olivera-djukanovic

Crna Gora bi, poslije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), mogla postati predvodnik evropskih integracija u regionu. No, da bi to postala mora da načini dramatičan zaokret, sličan onom koji je posljednjih godina uradila Hrvatska. Ukratko: da bi krenula ka Evropi, Crna Gora mora pokazati da niko ne može biti iznad zakona. Evropska komisija je sredinom sedmice u Izvještaju o napretku, koji je Podgorica sa nestrpljenjem iščekivala, dala pozitivno mišljenje Crnoj Gori i predložila otvaranje pristupnih pregovora. Istovremeno, uz Crnu Goru, u Briselu je pohvaljena i Srbija, koja je dobila kandidaturu uslovljenu pitanjima vezanim za odnose sa Kosovom.

Ovaj značajan korak za Crnu Goru došao je nakon prošlogodišnje kandidature, ali bez datuma. Za otvaranje pregovora tražili su se pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, vladavini prava, slobodi medija, poziciji ranjivih grupa, jačanju nezavisnosti pravosuđa…

U većini tih pitanja konstatuje se napredak u Izvještaju EK prezentiranom sredinom ove sedmice. Ali, EK poklanja veliki prostor i neobavljenim poslovima, neispunjenim obećanjima.

O otvaranje pregovora sa Crnom Gorom konačnu će odluku donijeti šefovi država ili vlada svih zemalja članica EU na sjednici Evropskog savjeta 9. decembra, saopštio je u Briselu evropski komesar za proširenje Štefan File. File, koji je stigao u Podgoricu dan poslije objavljivanja odluke EK, naglasio je da Crna Gora nije na kraju, već na početak novog puta. Sada je najvažnije da se sve članice EU saglase sa preporukama iz Izvještaja EK. Važno je, kako je rečeno Monitoru iz Brisela, da crnogorska Vlada pojačano lobira u onim evropskim prijestonicama koje su još skeptične prema Crnoj Gori i njenom napretku u EU, mada ne bi trebalo očekivati iznenađenja i opstrukcije, nakon pozitivnog stava Komisije.

Izvještaj EK bio je usredsređen na djelovanje crnogorskih vlasti u sedam ključnih prioriteta koji su dostavljeni Podgorici u Mišljenju iz 2010.

Zaključak je da reforme treba nastaviti, naročito u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, primjene zakonodavstva i politika koje se tiču vladavine prava i obezbjeđivanja potpune primjene antidiskriminacionih zakona.

Tako se u odjeljku koji se bavi pravosudnim sistemom konstatuje da će biti potrebni značajni napori u narednom periodu kako bi bilo obezbjeđeno kompletiranje reforme pravosuđa i efikasno sprovođenje novousvojenog zakona. To podrazumijeva ubjedljive rezultate o korupciji i slučajevima organizovanog kriminala na svim nivoima. „Održivi napori su potrebni u daljem razvoju uspjeha u sferi vladavine prava, naročito s obzirom na visok nivo korupcije i slučajeve organizovanog kriminala”, navela je EK.

Kako je primijetila EK „broj konačnih presuda, posebno za slučajeve korupcije na visokim nivoima, ostaje nizak. Korišćenje specijalnih mjera istraživanja i dalje je usporeno zbog nedostatka adekvatne opreme i specijalizovanog osoblja.”

EK je navela da „međuagencijska saradnja i, posebno, saradnja između tužilaca i policije mora biti dalje unaprijeđena. Primjena zakonskih okvira nije ravnomjerna. Novousvojeni zakoni u oblasti konflikta interesa i finansiranja političkih partija moraju biti odlučnije sprovedeni.”

Izvršno tijelo EU je naglasilo kako „ostaje potreba za većim nadzorom korupcije i konflikta interesa u sudstvu. Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan problem”. Ili kako bi rekao potpredsjednik Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Jelko Kacin, „crnogorska Vlada mora da nastavi sa jačanjem pravne države i borbom protiv korupcije u kojoj nema politički nedodirljivih”.

Uostalom i crnogorski vicepremijer Duško Marković je ovih dana nevoljno priznao da nije dovoljno urađeno u borbi protiv korupcije.

Izvještaj iz Brisela se koristio nalazima eksperta SIGMA koji su ocijenili da je nedovoljna politička volja Vlade da se obračuna sa korupcijom na visokim nivoima, te da je ,,u Crnoj Gori nedovoljno razvijena demokratska i kultura poštovanja zakona, što je glavna prepreka za napredak Crne Gore”. U izvještaju SIGMA kao naročito zabrinjavajuće se doživljava neprimjenjivanje zakona i odsustvo privrženosti države vladavini prava.

S tim u vezi se povlače paralele sa Hrvatskom, koja je spremna na potpisivanje pristupnog ugovora sa EU. Tu je konstatovan ukupni napredak na svim područjima, posebno u inače veoma osjetljivim područjima reforme pravosuđa i ljudskih prava, u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima.

Hrvatska je posljednje dvije-tri godine pokrenula antikorupcionaške procese koji nisu mimoišli ni bivšeg premijera i predsjednika i sada vladajuće HDZ Iva Sanadera. Pred sudskom porotom su i bivši potpredsjednik vlade Damir Poljanšek, ministar odbrane , zvaničnici HDZ-a.

Za razliku od Hrvatske koja je najteža poglavlja 23 i 24, vezana za vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije otvorila na kraju, Crna Gora će ta poglavlja otvoriti na samom početku pregovora, poručio je Štefan File. To ne znači ništa drugo do da bi obračun sa krupnim ribama morao početi vrlo brzo. Da ne bi ometali proces integracija, kao što je bilo u Hrvatskoj.

Izgleda da je evropski entuzijazam najprije počeo da napušta bivšeg premijera Mila Đukanovića. Đukanović je ranije poručio da „njegova stranka nikog neće isporučivati kao žrtvu u procesu integracija”, kao i da „Uniji predstoji period temeljne unutrašnje konsolidacije”.

Razumljivi su Đukanovićevi strahovi. On je dvije decenije vodio zemlju bez kontrole, uz mnogo sumnjivih poslova i privatizacija. Otvaranje pregovora znači početak uspostavljanja mehanizama koji obuzdavaju nekontrolisanu vlast i stvaranje pravnog sistema u kome bi svi koji su se ogriješili o zakon trebalo da odgovaraju. Pa na ma kojoj poziciji da su. Dakle, i mi ovdje Sanadera za trku imamo.

U svakom slučaju, odluka da „pravosuđe i temeljna prava” bude prvo poglavlje koje će biti otvoreno u procesu pregovora između Evropske komisije i Crne Gore, uz stalni zahtjev za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, predstavljaće težak izazov Podgorici i zahtijevati ozbiljan politički napor u „evropskoj tranziciji” zemlje.

Hoće li Igor Lukšić, kome mnogi dodijeljuju ulogu Jadranke Kosor, znati da odgovori na izazove koji su tu, ostaje da se vidi. Samo podsjećanje: Kada je Hrvatska počela pregovore oko ulaska u EU, Ivo Sanader je bio njen moćni premijer. Sada je kažu mediji, kralj Remetinca, zatvora u zagrebačkom predgrađu.

Iz Izvještaja EK

U dijelu Izvještaja EK o političkim kriterijumima je nabrojan niz nedostataka. Neki od njih su:

– U sudskom sistemu, širom zemlje treba da bude ustanovljen jedinstven sistem regrutacije zasnovan na anonimnim testovima za prvi put zaposlene u pravosuđu. Tek treba da bude sprovedena sistemska obuka svih sudija i tužilaca, naročito za novi zakon i zakon EU. Treba pojačati napore za smanjenje zaostalih slučajeva pred sudovima, i metodologija koja se za to koristi mora biti dosljednija;

– Ukupni kapacitet parlamenta i sredstva da nacrt zakona bude u skladu sa zakonodavstvom EU i dalje treba poboljšavati. Potrebno je ojačati nadzornu ulogu parlamenta ;

Administrativni kapacitet uključen u koordinaciju evropskih integracija treba da bude značajno osnažen. Amandmani u zakonodavstvu u cilju uspostavljanja transparentne, efikasne i odgovorne administracije na lokalnom nivou još uvijek nisu usvojeni;

– U reformi javne administracije, moraju biti pojačane pripreme za sprovođenje usvojenih zakona. U središtu treba da bude sprovođenje depolitizacije, profesionalizma, efikasnosti i nepristrasnosti administracije, uključujući regrutovanja i promocije na osnovu zasluženog. Kapaciteti kancelarija Ombudsmana i Državne revizorske institucije moraju biti povećani;

– U oblasti ljudskih prava, povremeni slučajevi nasilja se i dalje prijavljuju, posebno u policijskim stanicama. Obrada tih prijava je i dalje usporena. Uslovi u zatvorima moraju dodatno biti usklađeni sa međunarodnim standardima, posebno što se tiče pružanja medicinske pomoći i porodičnih prostorija. Pitanje efektivne primjene sankcija takođe mora biti razmotreno;

– Za oblast slobode izražavanja se konstatuje da raniji slučajevi nasilja i sadašnje prijetnje novinarima i dalje nisu propisno istražene i procesuirane;

– U anti-diskriminacionoj politici se konstatuje da su Romi, Aškali i Egipćani, ljudi sa invaliditetom kao i LGBT osobe, raseljena lica i dalje diskriminisani, uključujući i javne ustanove. Potrebno je smanjenje diskriminacije;

– Promocija poštovanja prava žena, u realizaciji, posebno kada je u pitanju porodično nasilje, ostaje ograničena. Pristup žena pozicijama na kojima se donose odluke mora biti unaprijeđen;

– Funkcionisanje sistema katastra ostaje da bude unaprijeđeno, posebno u vezi upotpunjenosti i tačnosti podataka, i nacionalne pokrivenosti;

– U slučaju regionalnih pitanja i međunarodnih obaveza, bilateralni sporazum Crne Gore o imunitetu iz 2003. sa SAD nije u skladu sa pozicijom i vodećim principima EU. Crna Gora mora uskladiti poziciju sa EU, poručeno je u Izvještaju iz Brisela.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo