Povežite se sa nama

MONITORING

I mi Sanadera za trku imamo

Objavljeno prije

na

Crna Gora bi, poslije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), mogla postati predvodnik evropskih integracija u regionu. No, da bi to postala mora da načini dramatičan zaokret, sličan onom koji je posljednjih godina uradila Hrvatska. Ukratko: da bi krenula ka Evropi, Crna Gora mora pokazati da niko ne može biti iznad zakona. Evropska komisija je sredinom sedmice u Izvještaju o napretku, koji je Podgorica sa nestrpljenjem iščekivala, dala pozitivno mišljenje Crnoj Gori i predložila otvaranje pristupnih pregovora. Istovremeno, uz Crnu Goru, u Briselu je pohvaljena i Srbija, koja je dobila kandidaturu uslovljenu pitanjima vezanim za odnose sa Kosovom.

Ovaj značajan korak za Crnu Goru došao je nakon prošlogodišnje kandidature, ali bez datuma. Za otvaranje pregovora tražili su se pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, vladavini prava, slobodi medija, poziciji ranjivih grupa, jačanju nezavisnosti pravosuđa…

U većini tih pitanja konstatuje se napredak u Izvještaju EK prezentiranom sredinom ove sedmice. Ali, EK poklanja veliki prostor i neobavljenim poslovima, neispunjenim obećanjima.

O otvaranje pregovora sa Crnom Gorom konačnu će odluku donijeti šefovi država ili vlada svih zemalja članica EU na sjednici Evropskog savjeta 9. decembra, saopštio je u Briselu evropski komesar za proširenje Štefan File. File, koji je stigao u Podgoricu dan poslije objavljivanja odluke EK, naglasio je da Crna Gora nije na kraju, već na početak novog puta. Sada je najvažnije da se sve članice EU saglase sa preporukama iz Izvještaja EK. Važno je, kako je rečeno Monitoru iz Brisela, da crnogorska Vlada pojačano lobira u onim evropskim prijestonicama koje su još skeptične prema Crnoj Gori i njenom napretku u EU, mada ne bi trebalo očekivati iznenađenja i opstrukcije, nakon pozitivnog stava Komisije.

Izvještaj EK bio je usredsređen na djelovanje crnogorskih vlasti u sedam ključnih prioriteta koji su dostavljeni Podgorici u Mišljenju iz 2010.

Zaključak je da reforme treba nastaviti, naročito u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, primjene zakonodavstva i politika koje se tiču vladavine prava i obezbjeđivanja potpune primjene antidiskriminacionih zakona.

Tako se u odjeljku koji se bavi pravosudnim sistemom konstatuje da će biti potrebni značajni napori u narednom periodu kako bi bilo obezbjeđeno kompletiranje reforme pravosuđa i efikasno sprovođenje novousvojenog zakona. To podrazumijeva ubjedljive rezultate o korupciji i slučajevima organizovanog kriminala na svim nivoima. „Održivi napori su potrebni u daljem razvoju uspjeha u sferi vladavine prava, naročito s obzirom na visok nivo korupcije i slučajeve organizovanog kriminala”, navela je EK.

Kako je primijetila EK „broj konačnih presuda, posebno za slučajeve korupcije na visokim nivoima, ostaje nizak. Korišćenje specijalnih mjera istraživanja i dalje je usporeno zbog nedostatka adekvatne opreme i specijalizovanog osoblja.”

EK je navela da „međuagencijska saradnja i, posebno, saradnja između tužilaca i policije mora biti dalje unaprijeđena. Primjena zakonskih okvira nije ravnomjerna. Novousvojeni zakoni u oblasti konflikta interesa i finansiranja političkih partija moraju biti odlučnije sprovedeni.”

Izvršno tijelo EU je naglasilo kako „ostaje potreba za većim nadzorom korupcije i konflikta interesa u sudstvu. Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan problem”. Ili kako bi rekao potpredsjednik Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Jelko Kacin, „crnogorska Vlada mora da nastavi sa jačanjem pravne države i borbom protiv korupcije u kojoj nema politički nedodirljivih”.

Uostalom i crnogorski vicepremijer Duško Marković je ovih dana nevoljno priznao da nije dovoljno urađeno u borbi protiv korupcije.

Izvještaj iz Brisela se koristio nalazima eksperta SIGMA koji su ocijenili da je nedovoljna politička volja Vlade da se obračuna sa korupcijom na visokim nivoima, te da je ,,u Crnoj Gori nedovoljno razvijena demokratska i kultura poštovanja zakona, što je glavna prepreka za napredak Crne Gore”. U izvještaju SIGMA kao naročito zabrinjavajuće se doživljava neprimjenjivanje zakona i odsustvo privrženosti države vladavini prava.

S tim u vezi se povlače paralele sa Hrvatskom, koja je spremna na potpisivanje pristupnog ugovora sa EU. Tu je konstatovan ukupni napredak na svim područjima, posebno u inače veoma osjetljivim područjima reforme pravosuđa i ljudskih prava, u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima.

Hrvatska je posljednje dvije-tri godine pokrenula antikorupcionaške procese koji nisu mimoišli ni bivšeg premijera i predsjednika i sada vladajuće HDZ Iva Sanadera. Pred sudskom porotom su i bivši potpredsjednik vlade Damir Poljanšek, ministar odbrane , zvaničnici HDZ-a.

Za razliku od Hrvatske koja je najteža poglavlja 23 i 24, vezana za vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije otvorila na kraju, Crna Gora će ta poglavlja otvoriti na samom početku pregovora, poručio je Štefan File. To ne znači ništa drugo do da bi obračun sa krupnim ribama morao početi vrlo brzo. Da ne bi ometali proces integracija, kao što je bilo u Hrvatskoj.

Izgleda da je evropski entuzijazam najprije počeo da napušta bivšeg premijera Mila Đukanovića. Đukanović je ranije poručio da „njegova stranka nikog neće isporučivati kao žrtvu u procesu integracija”, kao i da „Uniji predstoji period temeljne unutrašnje konsolidacije”.

Razumljivi su Đukanovićevi strahovi. On je dvije decenije vodio zemlju bez kontrole, uz mnogo sumnjivih poslova i privatizacija. Otvaranje pregovora znači početak uspostavljanja mehanizama koji obuzdavaju nekontrolisanu vlast i stvaranje pravnog sistema u kome bi svi koji su se ogriješili o zakon trebalo da odgovaraju. Pa na ma kojoj poziciji da su. Dakle, i mi ovdje Sanadera za trku imamo.

U svakom slučaju, odluka da „pravosuđe i temeljna prava” bude prvo poglavlje koje će biti otvoreno u procesu pregovora između Evropske komisije i Crne Gore, uz stalni zahtjev za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, predstavljaće težak izazov Podgorici i zahtijevati ozbiljan politički napor u „evropskoj tranziciji” zemlje.

Hoće li Igor Lukšić, kome mnogi dodijeljuju ulogu Jadranke Kosor, znati da odgovori na izazove koji su tu, ostaje da se vidi. Samo podsjećanje: Kada je Hrvatska počela pregovore oko ulaska u EU, Ivo Sanader je bio njen moćni premijer. Sada je kažu mediji, kralj Remetinca, zatvora u zagrebačkom predgrađu.

Iz Izvještaja EK

U dijelu Izvještaja EK o političkim kriterijumima je nabrojan niz nedostataka. Neki od njih su:

– U sudskom sistemu, širom zemlje treba da bude ustanovljen jedinstven sistem regrutacije zasnovan na anonimnim testovima za prvi put zaposlene u pravosuđu. Tek treba da bude sprovedena sistemska obuka svih sudija i tužilaca, naročito za novi zakon i zakon EU. Treba pojačati napore za smanjenje zaostalih slučajeva pred sudovima, i metodologija koja se za to koristi mora biti dosljednija;

– Ukupni kapacitet parlamenta i sredstva da nacrt zakona bude u skladu sa zakonodavstvom EU i dalje treba poboljšavati. Potrebno je ojačati nadzornu ulogu parlamenta ;

Administrativni kapacitet uključen u koordinaciju evropskih integracija treba da bude značajno osnažen. Amandmani u zakonodavstvu u cilju uspostavljanja transparentne, efikasne i odgovorne administracije na lokalnom nivou još uvijek nisu usvojeni;

– U reformi javne administracije, moraju biti pojačane pripreme za sprovođenje usvojenih zakona. U središtu treba da bude sprovođenje depolitizacije, profesionalizma, efikasnosti i nepristrasnosti administracije, uključujući regrutovanja i promocije na osnovu zasluženog. Kapaciteti kancelarija Ombudsmana i Državne revizorske institucije moraju biti povećani;

– U oblasti ljudskih prava, povremeni slučajevi nasilja se i dalje prijavljuju, posebno u policijskim stanicama. Obrada tih prijava je i dalje usporena. Uslovi u zatvorima moraju dodatno biti usklađeni sa međunarodnim standardima, posebno što se tiče pružanja medicinske pomoći i porodičnih prostorija. Pitanje efektivne primjene sankcija takođe mora biti razmotreno;

– Za oblast slobode izražavanja se konstatuje da raniji slučajevi nasilja i sadašnje prijetnje novinarima i dalje nisu propisno istražene i procesuirane;

– U anti-diskriminacionoj politici se konstatuje da su Romi, Aškali i Egipćani, ljudi sa invaliditetom kao i LGBT osobe, raseljena lica i dalje diskriminisani, uključujući i javne ustanove. Potrebno je smanjenje diskriminacije;

– Promocija poštovanja prava žena, u realizaciji, posebno kada je u pitanju porodično nasilje, ostaje ograničena. Pristup žena pozicijama na kojima se donose odluke mora biti unaprijeđen;

– Funkcionisanje sistema katastra ostaje da bude unaprijeđeno, posebno u vezi upotpunjenosti i tačnosti podataka, i nacionalne pokrivenosti;

– U slučaju regionalnih pitanja i međunarodnih obaveza, bilateralni sporazum Crne Gore o imunitetu iz 2003. sa SAD nije u skladu sa pozicijom i vodećim principima EU. Crna Gora mora uskladiti poziciju sa EU, poručeno je u Izvještaju iz Brisela.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo