Povežite se sa nama

MONITORING

I mi Sanadera za trku imamo

Objavljeno prije

na

Crna Gora bi, poslije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), mogla postati predvodnik evropskih integracija u regionu. No, da bi to postala mora da načini dramatičan zaokret, sličan onom koji je posljednjih godina uradila Hrvatska. Ukratko: da bi krenula ka Evropi, Crna Gora mora pokazati da niko ne može biti iznad zakona. Evropska komisija je sredinom sedmice u Izvještaju o napretku, koji je Podgorica sa nestrpljenjem iščekivala, dala pozitivno mišljenje Crnoj Gori i predložila otvaranje pristupnih pregovora. Istovremeno, uz Crnu Goru, u Briselu je pohvaljena i Srbija, koja je dobila kandidaturu uslovljenu pitanjima vezanim za odnose sa Kosovom.

Ovaj značajan korak za Crnu Goru došao je nakon prošlogodišnje kandidature, ali bez datuma. Za otvaranje pregovora tražili su se pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, vladavini prava, slobodi medija, poziciji ranjivih grupa, jačanju nezavisnosti pravosuđa…

U većini tih pitanja konstatuje se napredak u Izvještaju EK prezentiranom sredinom ove sedmice. Ali, EK poklanja veliki prostor i neobavljenim poslovima, neispunjenim obećanjima.

O otvaranje pregovora sa Crnom Gorom konačnu će odluku donijeti šefovi država ili vlada svih zemalja članica EU na sjednici Evropskog savjeta 9. decembra, saopštio je u Briselu evropski komesar za proširenje Štefan File. File, koji je stigao u Podgoricu dan poslije objavljivanja odluke EK, naglasio je da Crna Gora nije na kraju, već na početak novog puta. Sada je najvažnije da se sve članice EU saglase sa preporukama iz Izvještaja EK. Važno je, kako je rečeno Monitoru iz Brisela, da crnogorska Vlada pojačano lobira u onim evropskim prijestonicama koje su još skeptične prema Crnoj Gori i njenom napretku u EU, mada ne bi trebalo očekivati iznenađenja i opstrukcije, nakon pozitivnog stava Komisije.

Izvještaj EK bio je usredsređen na djelovanje crnogorskih vlasti u sedam ključnih prioriteta koji su dostavljeni Podgorici u Mišljenju iz 2010.

Zaključak je da reforme treba nastaviti, naročito u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, primjene zakonodavstva i politika koje se tiču vladavine prava i obezbjeđivanja potpune primjene antidiskriminacionih zakona.

Tako se u odjeljku koji se bavi pravosudnim sistemom konstatuje da će biti potrebni značajni napori u narednom periodu kako bi bilo obezbjeđeno kompletiranje reforme pravosuđa i efikasno sprovođenje novousvojenog zakona. To podrazumijeva ubjedljive rezultate o korupciji i slučajevima organizovanog kriminala na svim nivoima. „Održivi napori su potrebni u daljem razvoju uspjeha u sferi vladavine prava, naročito s obzirom na visok nivo korupcije i slučajeve organizovanog kriminala”, navela je EK.

Kako je primijetila EK „broj konačnih presuda, posebno za slučajeve korupcije na visokim nivoima, ostaje nizak. Korišćenje specijalnih mjera istraživanja i dalje je usporeno zbog nedostatka adekvatne opreme i specijalizovanog osoblja.”

EK je navela da „međuagencijska saradnja i, posebno, saradnja između tužilaca i policije mora biti dalje unaprijeđena. Primjena zakonskih okvira nije ravnomjerna. Novousvojeni zakoni u oblasti konflikta interesa i finansiranja političkih partija moraju biti odlučnije sprovedeni.”

Izvršno tijelo EU je naglasilo kako „ostaje potreba za većim nadzorom korupcije i konflikta interesa u sudstvu. Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan problem”. Ili kako bi rekao potpredsjednik Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Jelko Kacin, „crnogorska Vlada mora da nastavi sa jačanjem pravne države i borbom protiv korupcije u kojoj nema politički nedodirljivih”.

Uostalom i crnogorski vicepremijer Duško Marković je ovih dana nevoljno priznao da nije dovoljno urađeno u borbi protiv korupcije.

Izvještaj iz Brisela se koristio nalazima eksperta SIGMA koji su ocijenili da je nedovoljna politička volja Vlade da se obračuna sa korupcijom na visokim nivoima, te da je ,,u Crnoj Gori nedovoljno razvijena demokratska i kultura poštovanja zakona, što je glavna prepreka za napredak Crne Gore”. U izvještaju SIGMA kao naročito zabrinjavajuće se doživljava neprimjenjivanje zakona i odsustvo privrženosti države vladavini prava.

S tim u vezi se povlače paralele sa Hrvatskom, koja je spremna na potpisivanje pristupnog ugovora sa EU. Tu je konstatovan ukupni napredak na svim područjima, posebno u inače veoma osjetljivim područjima reforme pravosuđa i ljudskih prava, u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima.

Hrvatska je posljednje dvije-tri godine pokrenula antikorupcionaške procese koji nisu mimoišli ni bivšeg premijera i predsjednika i sada vladajuće HDZ Iva Sanadera. Pred sudskom porotom su i bivši potpredsjednik vlade Damir Poljanšek, ministar odbrane , zvaničnici HDZ-a.

Za razliku od Hrvatske koja je najteža poglavlja 23 i 24, vezana za vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije otvorila na kraju, Crna Gora će ta poglavlja otvoriti na samom početku pregovora, poručio je Štefan File. To ne znači ništa drugo do da bi obračun sa krupnim ribama morao početi vrlo brzo. Da ne bi ometali proces integracija, kao što je bilo u Hrvatskoj.

Izgleda da je evropski entuzijazam najprije počeo da napušta bivšeg premijera Mila Đukanovića. Đukanović je ranije poručio da „njegova stranka nikog neće isporučivati kao žrtvu u procesu integracija”, kao i da „Uniji predstoji period temeljne unutrašnje konsolidacije”.

Razumljivi su Đukanovićevi strahovi. On je dvije decenije vodio zemlju bez kontrole, uz mnogo sumnjivih poslova i privatizacija. Otvaranje pregovora znači početak uspostavljanja mehanizama koji obuzdavaju nekontrolisanu vlast i stvaranje pravnog sistema u kome bi svi koji su se ogriješili o zakon trebalo da odgovaraju. Pa na ma kojoj poziciji da su. Dakle, i mi ovdje Sanadera za trku imamo.

U svakom slučaju, odluka da „pravosuđe i temeljna prava” bude prvo poglavlje koje će biti otvoreno u procesu pregovora između Evropske komisije i Crne Gore, uz stalni zahtjev za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, predstavljaće težak izazov Podgorici i zahtijevati ozbiljan politički napor u „evropskoj tranziciji” zemlje.

Hoće li Igor Lukšić, kome mnogi dodijeljuju ulogu Jadranke Kosor, znati da odgovori na izazove koji su tu, ostaje da se vidi. Samo podsjećanje: Kada je Hrvatska počela pregovore oko ulaska u EU, Ivo Sanader je bio njen moćni premijer. Sada je kažu mediji, kralj Remetinca, zatvora u zagrebačkom predgrađu.

Iz Izvještaja EK

U dijelu Izvještaja EK o političkim kriterijumima je nabrojan niz nedostataka. Neki od njih su:

– U sudskom sistemu, širom zemlje treba da bude ustanovljen jedinstven sistem regrutacije zasnovan na anonimnim testovima za prvi put zaposlene u pravosuđu. Tek treba da bude sprovedena sistemska obuka svih sudija i tužilaca, naročito za novi zakon i zakon EU. Treba pojačati napore za smanjenje zaostalih slučajeva pred sudovima, i metodologija koja se za to koristi mora biti dosljednija;

– Ukupni kapacitet parlamenta i sredstva da nacrt zakona bude u skladu sa zakonodavstvom EU i dalje treba poboljšavati. Potrebno je ojačati nadzornu ulogu parlamenta ;

Administrativni kapacitet uključen u koordinaciju evropskih integracija treba da bude značajno osnažen. Amandmani u zakonodavstvu u cilju uspostavljanja transparentne, efikasne i odgovorne administracije na lokalnom nivou još uvijek nisu usvojeni;

– U reformi javne administracije, moraju biti pojačane pripreme za sprovođenje usvojenih zakona. U središtu treba da bude sprovođenje depolitizacije, profesionalizma, efikasnosti i nepristrasnosti administracije, uključujući regrutovanja i promocije na osnovu zasluženog. Kapaciteti kancelarija Ombudsmana i Državne revizorske institucije moraju biti povećani;

– U oblasti ljudskih prava, povremeni slučajevi nasilja se i dalje prijavljuju, posebno u policijskim stanicama. Obrada tih prijava je i dalje usporena. Uslovi u zatvorima moraju dodatno biti usklađeni sa međunarodnim standardima, posebno što se tiče pružanja medicinske pomoći i porodičnih prostorija. Pitanje efektivne primjene sankcija takođe mora biti razmotreno;

– Za oblast slobode izražavanja se konstatuje da raniji slučajevi nasilja i sadašnje prijetnje novinarima i dalje nisu propisno istražene i procesuirane;

– U anti-diskriminacionoj politici se konstatuje da su Romi, Aškali i Egipćani, ljudi sa invaliditetom kao i LGBT osobe, raseljena lica i dalje diskriminisani, uključujući i javne ustanove. Potrebno je smanjenje diskriminacije;

– Promocija poštovanja prava žena, u realizaciji, posebno kada je u pitanju porodično nasilje, ostaje ograničena. Pristup žena pozicijama na kojima se donose odluke mora biti unaprijeđen;

– Funkcionisanje sistema katastra ostaje da bude unaprijeđeno, posebno u vezi upotpunjenosti i tačnosti podataka, i nacionalne pokrivenosti;

– U slučaju regionalnih pitanja i međunarodnih obaveza, bilateralni sporazum Crne Gore o imunitetu iz 2003. sa SAD nije u skladu sa pozicijom i vodećim principima EU. Crna Gora mora uskladiti poziciju sa EU, poručeno je u Izvještaju iz Brisela.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo