Povežite se sa nama

Izdvojeno

IBRAHIM KALEŠIĆ, NAJSTARIJI PADOBRANAC U EVROPI: Sport u kojem se samo jednom griješi

Objavljeno prije

1 sedmica

na

Ibrahim Kalešić, član je Aerokluba Tuzla od samog osnivanja, 1947. U osamdeset i devetoj godini života i dalje skače i bilježi 1450 skok. Da ostvari san, i bude upisan u Ginisovu knjigu rekorda, nedostaje mu još godina života

 

Straha nije bilo. Ni one davne 1951. kada je Ibrahim Kalešić prvi put  skočio  padobranom, na sportski  aerodrom Jegin Lug, kod Tuzle. Ni danas, dok u osamdeset i devetoj  godini života  skače i bilježi 1450 skok. Ibrahim  je zvanično  najstariji aktivni padobranac Evrope. Da ostvari san, i bude upisan u Ginisovu knjigu rekorda, nedostaje mu još godina života. Samo su ratni bosanskohrecegovački dani i epidemija korone, zaustavljali  ovog Tuzlaka, da sa ,,istom strašću ” predaje ovom sportu. Razgovarali smo, u  vrijeme dok je Kalešić čekao sastanak sa bosansko-hercegovačkim ministrom za sport. Bez puno nade da će biti primnjen kod ministra, ali uporan da se izbori za padobranstvo, za koje se, kako Ibrahim  tvrdi, nema nimalo razumijevanja. Pri tom,  ne krije ljutnju.

„Da sam živio u nekoj evropskoj zemlji,  bio bih  nacionalni heroj ili nosilac ordena časti, nakon uspjeha koje sam imao u ovom sportu. Ovdje bosansko-hercegovački ministar, čak nema vremena ni da me primi. Ministarststvo sporta ignoriše padobranstvo  kao sport, jer ‘novca nema’. Nema čak ni onog minimuma sredstava  neophodnih za obuku zainteresovanih kandidata“, priča rezignirano Ibrahim napominjući  da već cijelu godinu uzaludno čeka odgovor Ministrastva.

Ibrahim Kalešić je član Aerokluba Tuzla od samog osnivanja, 1947. U tom klubu obučeno je više od 1000 padobranaca. Njegov talenat prepoznat je već nakon prvog skoka. Obuku će nastaviti  u Vršcu gdje se  u vrijeme bivše Jugoslavije nalazio najbolji  vazduhoplovni centar. Svake godine, po par mjeseci godišnje trajala je obuka i vježbe. Tog ,,Titinog zlatnog vremena” kako ga Ibrahim zove, rado se sjeća.

„Sve  je bilo bolje, a posebno kultura i sport. Po tri mjeseca sam znao ostati na obuci u Vršcu, a plata i radno mjesto su bili osigurani. Danas je u Bosni prava katastrofa, za ne povjerovati. Od države ne uspijevamo ni najmanja sredstva za obuku učenika da obezbijedimo. Ni marku nisam dobio, iako su mi obećavali ministri. Nekad su tuzlanski aeroklub i njegovi padobranci bili  među najjačima u Jugoslaviji. Odlazilo se na mnoga takmičenja, postizani brojni rekordi. Danas, Aeroklub u Tuzli  nema ni aviona ni padobrana. Nema novca za nabavku. Padobranstvo je skup sport. Snalazimo se, iznajmljujemo padobrane jer sredstva u visini od 10.000 maraka koliko košta padobran nemamo, a ja  kao penzioner još manje“, objašnjava  Ibrahim. Na pitanje kako  to da klub i dalje opstaje, jednostavno odgovara: ,,Ovo je prevelika ljubav”.

Kalešić  je osnovao i Udruženje padobranaca. Kandidata željnih da skaču ima dosta, a jaka je i Ibrahimova  životna želja da  im preda ono što je on uradio, pa da oni nastave dalje. Uči ih, prije svega, da je ovo sport  ,,u kome se samo jednom griješi“. Trudi se, kaže, da bar deset njih osposobi i preda im ono što   zna. Obuku kandidata  počinje u Banja Luci, ljekarskim pregledom, nastavlja teoretskim, a završava praktičnom nastavom. Kao instrruktor padobranstva objašnjava: ,,Tri sata teorijske obuke dovoljna su da bi neko bio spreman da skoči.Vremena kad se iz aviona prvo izlazilo na krilo, pa onda odatle skakalo, prošla su. Sve je modernizovano i olakšano, ali i dalje je ista briga: šta ako se padobran ne otvori?”

Tokom sedam decenija  dešavalo  se to i našem sagovorniku. „Tada nema čekanja.To kažem uvijek  svojim učenicima – desi li se da se padobran ne otvori, odbacuje se kupola i otvara rezervni padobran. Meni se  desilo prošle godine u Banja Luci. Znao sam kako je padobran složen, skakao sam sa njim prije tog četrdesetak  puta, ali ipak je  otkazao. Spustio sam se sa rezervnim…“

Tokom dugogodišnje padobranske karijere zabilježio i još uvijek bilježi, skokove na brojnim takmičenjima. Sa velikim ponosom ističe i činjenicu da je dva puta obarao rekorde u onoj velikoj Jugoslaviji. Prvi, 1961. godine na titogradskom aerodromu skočio je u ponoć sa visine od 5500 m. Puna dva minuta spuštao se bez otvaranja padobrana. Drugi rekord postignut je iste godine u Vazduhoplovnom centru Tivat, gdje su njih šestorica skakali na ciljeve   veličine pola metra kvadratnog.

Bojao se nikad nije. ,,Meni je skočiti kao sjesti u auto”. Znatiželja i sklonost ekstremnim sportovima nisu ostavljale mjesta strahu. Tek blagu neugodnost, kaže, osjetio je, kad je nakon godina u kojima je pauzirao sa skokovima, ponovo počeo aktivno da se bavi ovim sportom. Polagao je ponovo ispit za padobranca, bez problema dobio ljekarsko uvjerenje, i iako već tada u poodmaklim godinama,  nastavio da skače. On je živi dokaz da ovakvi sportovi nisu samo igra  za mlade godine. Tokom prošle godine učestvovao je na četiri takmičenja, od kojih mu je kaže najdraže ono održano u Beogradu na Senjaku. Tamo ga dočekuju sa velikim poštovanjem, priča Ibrahim, padobranci Vazduhoplovnog saveza Srbije i  slavni Nenad Kuzmanović, dobitnik brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima.

Duga  padobranska karijera ostavila je i neugodna sjećanja. Skok sa mladićem iz Sarajeva na tivatskom aerodromu jedno je od najneugodnijih Ibrahimovih iskustava.

„Idealno se odvojio od aviona. Onda je napravio grešku. Našao se ispod mene sa rukama okrenutim unazad.  Doveo me u tešku situaciju. Uspio sam da izvučem gornji dio  tijela van kupole, ali donji dio  mog tijela primio je snažan dinamički udar. Potpuno sam  poplavio jer udar je jačine sudara sa betonom. Šest mjeseci sam se liječio“, sjeća se Ibrahim.

Druga nezgoda nije imala ozbiljnije posljedice. Pokušao se, jednog 4. jula tokom proslave Dana oslobođenja, spustiti na stadion u Banovićima. Padobran se otvorio, ali na oko 500 metara od zemlje snažna oluja zajedno sa padobranom  oduvala je Kalešića na  obližnju planinu Konjuh. Uspio je da se bez povreda spusti i sačeka vojsku i policiju.

Za odličnu fizičku kondiciju Ibrahim zahvaljuje dobrom snu,  dugim šetanjama i posebno kuhinji svoje supruge. ‘,,Uvijek je brinula da se zdravo hranimo”.  Kad ne skače padobranom leti paraglajderom, vježba dva puta dnevno.

Ibrahim je  otac dva sina, djed je i pradjed. Stariji sin nastavio je očevim putem.   Danas je pilot AIR Bosnia, a i vlasnik sportskog  aviona. Tatina strast nije zarazila i mlađeh sina. Iako je i on služio vojni staž u desantskoj jedinici.

„Osjećam se odlično. Psihički sam odmoran. Uživam u sjajnom društvu”, izjavio je Kalešić tokom takmičenja Para Challenge u padobranstvu u Bihaću.

Na takmičenje u Crnu Goru rado bi došao. Čeka samo poziv. Nadajmo se, stići će.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo