U mrkloj noći prije prvih pijetlova 25. avgusta najokrutniji ubica iz zemunskog klana Sretko Kalinić prebačen je iz Zagreba u Beograd, u jednoj od najvećih bezbjednosnih akcija te vrste u istoriji policija Srbije i Hrvatske. Razlog za velike mjere bezbjednosti nisu bili samo lik i djelo Kalinića pravosnažno osuđenog za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića 2003 i za seriju ubistava, otmica i terorističkih napada, već i sumnja istražnih organa da Luka Bojović, osumnjičen kao novi predvodnik zemunskog klana, planira napad na “kolegu”.
Srpski ministar policije Ivica Dačić izjavio je da je akcija prebacivanju Kalinića iz hrvatske prijestonice do Beograda izvršena „besprekorno, perfektno i apsolutno bezbedno” i da je tome doprinijela saradnja srpske i hrvatske policije. Portparol hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova Krunoslav Borovec, kazao je da je izručenje Kalinića u Srbiju proteklo bez ikakvih bezbjednosnih problema.
Direktor policije Srbije Milorad Veljović ocijenio je da je dobra saradnja Srbije i Hrvatske ,,zadala odlučujući udarac organizovanom kriminalu”. Ta saradnja je ,,pravi primjer kako mogu sarađivati dvije policije u regionu” kazao je Veljović koji očekuje da će ga slijediti sve zemlje u regionu. ,,Saradnja dvaju policija pokazuje da se organizovani kriminal, njihovi ideolozi, prvi put suočavaju sa situacijom koja za njih nije očekivana. Siguran sam da će oni pokušati da uzvrate udarac, ali mi to nećemo dopustiti i to će još više učvrstiti saradnju i opredijeljenje u borbi protiv organiziranog kriminala”, rekao je Veljović.
Specijalni avion Vlade Srbije sletio je na zagrebački aerodrom u noći od utorka na srijedu sa petoricom pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), koje je predvodio komandant Spasoje Vulević. Specijalac Vulević je i 27. marta 2003. vodio policijsku akciju u beogradskom predgrađu Meljaku u kojoj su ubijene vođe „zemunskog klana” Dušan Spasojević i Mile Luković. Kalinića su do aerodroma u Zagrebu ispratili najobučeniji hrvatski specijalci.
,,Kada su ga izveli iz blindiranog vozila na pistu zagrebačkog aerodroma, posmatrao nas je sa smiješkom – za Novosti opisuje noćna dešavanja jedan od prisutnih. Kada je vidio kako se pozdravljaju hrvatski i srpski specijalci nije mogao, a da ne prokomentariše: ,,Nekad smo se gledali kroz nišan, a sada tijesno sarađujemo”, navodno je kazao Kalinić aludirajući na to da je i sam jedno vrijeme bio specijalac.
Za manje od sat vremena leta falkon je sletio na aerodrom Beograd u Surčinu. Kalinić je smješten u ćeliju sa neprobojnim staklom i stalnim video-nadzorom. Sam je u sobi, dobija hranu i vodu, a sve posjete odobravaće specijalni tužilac Miljko Radisavljević.
Beogradski mediji nezvanično saznaju da u ovom trenutku Kaliniću najveća opasnost prijeti od Luke Bojovića. ,,Bojović je pobjegao iz Beograda odmah po saznanju da je Kalinić ranjen i uhapšen u Zagrebu. Poznato je da je Kalinić i srpskim istražiteljima otkrio ulogu Bojovića, koji je preuzeo da vodi klan. Aktivnosti klana su nastavljene, i to likvidacijama pripadnika suparničkih grupa i pojedinih pripadnika zemunskog klana u koje Bojović nije imao povjerenja, kao što je Milan Jurišić, kazao je izvor lista Blica upoznat sa istragom.
Prema tom izvoru, Bojović je blizak prijatelj sa Miloradom Ulemekom, i dok je Legija bio na slobodi, imao je njegovu zaštitu. Kalinić je isljednicima u Zagrebu kazao da je Ulemek naredio ubistvo zaštićenog svjedoka Zorana Vukojevića Vuka.
Ulemek je kao jedan od glavnih organizatora ubistava premijera Srbije Đinđića, bivšeg predsjednika predsjedništva Srbije Ivana Stambolića 2000. i članova SPO Vuka Draškovića na Ibarskoj Magistrali 1999, osuđen na po dvije zatvorske kazne od 40 godina i jedne od 15. Za Bojovića mediji pominju da se krije u Latinskoj Americi.
Saslušanja Kalinića za krivična djela, među kojima je pozadina ubistva premijera Đinđića i pobuna JSO 2001. godine, kako mediji saznaju, biće nastavljena uskoro u pritvoru Specijalnog suda.
Kalinić je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistava, otmica i iznuda koje je počinio kao član ,zemunskog klana i na 30 godina zbog učešća u atentatu na Zorana Đinđića. On bi mogao da traži ponavljanje tih postupaka, jer mu je suđeno u odsustvu.
Juna ove godine, Kalinić zatražio je medicinsku pomoć zbog prostrelnih rana koje je zadobio u predgrađu Zagreba. Policiji je rekao da ga je ustrelio Miloš Simović, takođe pripadnik zemunskog klana u bjekstvu, takođe osuđen u odsustvu na maksimalne kazne zbog sličnih i istih krivičnih djela. Simović je ubrzo uhapšen pri ilegalnom prelasku granice kod Morovića, u Sremu i smješten u kazneno-popravni dom u Zabeli kraj Požarevca.
Dok je čekao odluku suda i Ministarstva pravosuđa Hrvatske, Kalinić je navodno ispričao svašta hrvatskoj i srpskoj policiji, a nešto od toga nekako je curilo u javnost sve vrijeme. Državni sekretar u srpskom ministarstvu pravde Slobodan Homen je izrazio sumnju da bi Kalinić mogao da dobije status svjedoka-saradnika, s obzirom na težinu užasnih krivičnih djela koje je počinio. Homen smatra i da bi tako nešto bilo kontraproduktivno za pravdu i društvo u Srbiji.
Svi mediji u Beogradu u prvi plan ističu da je prebacivanje Kalinića u Beograd posljedica sporazuma Srbije i Hrvatske o međusobnom izručenju sopstvenih državljana osumnjičenih i osuđenih za krivična djela organizovanog kriminala.
Taj bilateralni ugovor zaključili su 29. juna u Beogradu ministarka pravde Srbije Snežana Malović i bivši hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović, tačno tri sedmice nakon što je Kalinić poslije više od sedam godina skrivanja uhvaćen u Zagrebu.
Kao što je Monitor u više navrata pisao, ugovor o izručivanju visoko rangiranih kriminalaca trebao je da obuhvati i Crnu Goru. Ovdje zahvaljujući državljanstvu, kao u sigurnoj kući, borave neki od poznatih bjegunaca od pravde čije mutne poslove istražuju zemlje u regionu i za kojima su raspisane potjernice. Poznato je kako su iz pritvora pušteni neki pripadnici klana narko bosa Darka Šarića. Izori iz susjednih zemalja tvrde da se, pod visokom zaštitom, u Crnoj Gori skrivaju vodeći kriminalni likovi uključujući navodno i Darka Šarića. Svojevremeno je Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Srbije izjavio da se crnogorska policija nije pretrgla u saradnji u rasvjetljavanju ubistva Iva Pukanića, što je bio veliki zajednički projekt srpske i hrvatske policije. Različiti izvori su tvrdili da je crnogorska policija isključena iz delikatnih akcija presijecanja narko puteva.
Crnogorska vlast u načelu prihvata potpisivanje ugovora o izručenju pripadnika organizovanog kriminala. Ali, potpisivanje se iz nekih razloga prilično oteglo. Prema srpskim zvaničnicima, do polovine septembra ugovor bi ipak trebalo da bude potpisan.
Kada se to desi, Srbija će od Crne Gore odmah tražiti izručenje optuženih za šverc kokaina iz Latinske Amerike – Darka Šarića, Gorana Sokovića, Dejana Šekularca, Borisa Labana, Draška Vukovića i Darka Tošića.
Zločin u Palmi
Sretko Kalinić je tokom boravka u zagrebačkom pritvoru, istražiocima otkrio da je 11. avgusta 2008. godine trebalo da likvidira Ivana Delića, kuma Brana Mićunovića, u budvanskom kafeu Palma. Umjesto Delića ubio je Gorana Pejovića mladića iz Nikšića koji je sjedio za susjednim stolom. Mladića je života stajalo to što je nosio istu majicu kao Delić.
Opasnost za Luku Bojovića
Kako je nedavno pisalo u beogradskom nedjeljniku Vreme, moguće je da Sretko Kalinić i Miloš Simović svojim eventualnim svjedočenjima ukopaju Luku Bojovića i njegovu bandu. ,,Jedan, Cvetko Simić, mrtav je; nekoliko je u zatvoru, ali su oni najvažniji ‘tatini sinovi’ u bjekstvu, Luka B. i Ivan B.; recimo da ispričaju strašno važne stvari o tome kako su Luka B. i Ivan B. nabavljali heroin i kokain iz Crne Gore i preko koga (policija to sluti već godinama)”, primijetio je novinar Vremena Miloš Vasić.
Bez milosti
Sretko Kalinić, zvani ,,Bjeli” i ,,Zvijer” rođen je 1974. u Zadru, a predratne godine proveo je u Bilišanima, malom selu kod Zadra koje više gotovo i da ne postoji. Iako jedva punoljetan, ranih devedesetih nije se libio da uzme pušku i pođe u rat, a jedno je vrijeme je navodno služio i pod Draganom Vasiljkovićem, poznatijim pod nadimkom ,,kapetan” Dragan. Vasiljković sada u Australiji, čiji je državljanin, čeka izručenje u Hrvatsku u kojoj je optužen za ratne zločine tokom oružanih borbi početkom 1990-tih. Kalinić je tih godina upoznao komandanta Crvenih beretki Milorada Ulemeka Legiju, što mu je kasnije bila odskočna daska za status koji je brzo stekao u zemunskom klanu. Prema policijskim izvorima, Kalinić se u kriminalne vode bacio pošto je tokom oružanih sukoba na Kosovu i 1999. upoznao tadašnje vođe zemunskog klana, Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma. Prema iskazu svjedoka saradnika Dejana Milenkovića Bagzija, Spasojević je bio jedina osoba koja je mogla da kontroliše Kalinića. Svi ostali su ga se bojali, uključujući i članove klana. Kalinić je osuđen za učešće u ubistvima Zorana Vukojevića Vuka, Zorana Povića Pove, Sredoja Šljukića Šljuke, Zorana Šljukića, Zorana Savića Šodera, Jovana Gruzijana, Rade Cvetića, Todora Gradaševića, Branislava Lainovića Dugog, Zorana Davidovića Ćande, Zorana Uskokovića Skoleta, Mirka Tomića Bosanca, Radoslava Trlajića zvanog Bata Trlaja, Željka Vuletića Hamze, Željka Mihajlovića Crnogorca i Zorana Petrovića Šempe. U Srbiji postoji još niz neriješenih likvidacija iz protekle dvije decenije s kojim pojedini istražitelji povezuju Kalinića. Njegovo ime kratko se spominjalo i uz ubistvo hrvatskog novinara Ive Pukanića, ali – kako primećuju hrvatski mediji – je bilo jasno da atentat detonacijom eksplozivne naprave nije njegov stil. Kalinić je, navodno, većinu svojih ubistava počinio kalašnjikovom, uvijek je volio da bude blizu svojih žrtava. Njegovo ime se vezuje i za likvidaciju Cvetka Simića Preletača, čije je raskomadano tijelo pronađeno u zagrebačkom jezeru Jarunu.
Milan BOŠKOVIĆ
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FELJTON4 sedmice
SVIJET4 sedmice
INTERVJU4 sedmice