Povežite se sa nama

FOKUS

IZBORNA PRAVILA: Spremni za reprizu

Objavljeno prije

na

Manje od godinu ostalo je do posljednjeg roka u kojem izbori u Crnoj Gori moraju biti održani. Dok svi pričaju kako oni moraju biti fer i demokratski, pravila po kojima će građani birati predstavnike ostaju nejasna, nedovršena i nepouzdana.

Vladajuća partija uporno se i često diči kako je raspoložena za izbore i spremna da ih raspiše već 2. decembra „po dobijanju pozivnice za NATO”. To što vlast nije obezbijedila ni one uslove za održavanje izbora koji su propisani posljednjim izmjenama izbornog zakonodavstva, Demokratskoj partiji socijalista malo znači. Oni su spremni prosto zato što je većina mehanizama za krađu do ovog trenutka ostala neokrnjena.

Opozicija je na sto stavila sve: nekoliko podvrsta vlada – prelaznu, narodnog jedinstva, nacionalnog spasa, koncentracionu, tehničku, ekspertsku – uz različite verzije kako da se do nje dođe. Tu su protesti bez pregovora, pregovori uz prijetnju protestima i uz posredovanje evropskih institucija. Tu i tamo, pominje se i mogućnost bojkota.

Centar za demokratsku tradiciju godinama prati izbore, predstavnici te nevladine organizacije učestvovali su u izradi novih izbornih pravila. Nedavno je direktor CDT-a Dragan Koprivica upozorio da se svakim danom kašnjenja sa pripremom fer i demokratskih izbora približavamo opciji koja nikome dobronamjernom ne može biti bliska – sprovođenju neminovnih izbora bez poštovanja važećeg zakonodavstva.

,,Svaki dan čekanja ili političkog taktiziranja sa bilo koje strane znači da smo bliže izborima koji neće biti zakoniti, a time ni fer niti demokratski”, kaže za Monitor Dragan Koprivica. On smatra da je puna implementacija novog izbornog zakonodavstva ključni prioritet na unutrašnjoj političkoj sceni bez koga nema vraćanja povjerenja u izborni proces. ,,Povjerenje u izborni proces trebao bi biti interes svih političkih subjekata u vlasti i opoziciji i naredni koraci svih aktera će pokazati da li za realizaciju ovog cilja postoji iskrena politička volja.”

U CDT-u smatraju da politička ponuda o različitim vrstama prelazne vlade mora biti konkretizovana i jasnija da bi se mogla cijeniti njena realnost. Proces izglasavanja nepovjerenja Vladi, ukoliko za to ima političke volje, podrazumijeva ponovno predlaganje mandatara od strane predsjednika Crne Gore, pronalaženje nove većine, partijske konsultacije, a sve to bi moralo da traje nekoliko mjeseci. Ukoliko bi ta vlada i bila izglasana, proces novog izbora direktora uprava, agencija, direktora direktorata u ministarstvima traje takođe par mjeseci, a krajnji zakonski rok za redovne parlamentarne izbore je nedjelja, 16. oktobar 2016. godine.

Po informacijama iz MUP-a do kraja marta 2016. godine biće spremni svi uređaji koji su potrebni za sprovođenje elektronske identifikacije birača. To je, po mišljenju upućenih, kao i predstavnika nekih političkih partija, poduhvat sa određenom dozom rizika budući da se sprovodi prvi put. Bilo bi važno napraviti prethodno testiranje ali i uraditi adekvatne obuke za biračke odbore za koje je odgovorna Državna izborna komisija. Za to je potrebno najmanje 30 dana. Kad se sve sabere, jasno je da izbori po novom zakonodavstvu nijesu mogući prije kraja aprila, najraniji datum mogao bi biti nedjelja 24. april 2016. godine.

Stručnjaci se uglavnom slažu da su ključne aktivnosti na sprovođenju izbornog zakonodavstva – uspostavljanje elektronske indentifikcije birača, kvalitetan rad Agencije za borbu protiv korupcije u dijelu finansiranja političkih partija, dosljedna primjena Zakona o biračkom spisku i sprovođenje odredbi koje treba da spriječe zloupotrebu državnih resursa.

Veći dio opozicije uzda se da će elektronska identifikacija birača u velikoj mjeri doprinijeti poštenijim izborima. Funkcioner Demosa Dragiša Janjušević ocijenio je ovih dana u izjavi za agenciju Mina, da bi ,,besprijekornim funkcionisanjem elektronske identifikacije birača Demokratska partija socijalista sigurno ostala bez skoro 30 hiljada glasova koji decenijama omogućavaju izbornu prevagu toj stranci”. On smatra da država koja obezbjeđuje sve elemente za taj sistem, od softvera, pa do najsitnijih tehničkih detalja, mora garantovati bezbjednost čitavog sistema i njegovu potpunu funkcionalnost.

Janjušević je rekao da se sistem mora zaštititi od upada spoljnih elemenata odnosno hakovanja i ukazao na mogućnost da bi, na primjer, nestanak struje na biračkom mjestu doveo do uspostavljanja stare metodologije sa starim biračkim spiskom i ostalim procedurama, ,,što otvara veliko polje sumnji i nevjerice u funkcionisanje sistema”.

U vrijeme pripreme novih izbornih propisa ostalo je sporno pitanje da u biračkom spisku postoje ljudi koji ne žive u Crnoj Gori. Ustav propisuje da ,,pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori”.

Više puta je dokumentovano da su izbornu volju na biračkom mjestu u Gusinju, na primjer, iskazali ljudi koji nijesu mrdali iz Njujorka. Čuven i nekažnjen ostao je slučaj u kom je Anton Stanaj za vrijeme dok je, nakon spektakularnog hapšenja, boravio u istražnom zatvoru u Beogradu, uredno glasao na biračkom mjestu u Dinoši.

Iako je u radu odbora koji je pripremao izborno zakonodavstvo dogovoreno da je važno spiječiti da neko glasa umjesto ljudi koji ne žive u Crnoj Gori, i uprkos tome što je nepodijeljeno mišljenje bilo da će to biti spriječeno upravo uvođenjem elektronske identifikacije birača – daleko smo od varijante u kojoj će nestati prostor za manipulacije.

,,Sa stanovišta izbornih standarda, ali i ljudskih prava ovo je vrlo osjetljivo pitanje jer nije poželjno nekome uskratiti pravo glasa u jednoj državi, a da to pravo nije stekao u drugoj, državi u koju se odselio”, objašnjava Dragan Koprivica. On kaže da bi se prije svega morao utvrditi tačan broj ljudi koji nijesu u Crnoj Gori i razlog njihovog odsustva. Nakon toga, morao bi biti utvrđen broj ljudi koji su stekli pravo glasa u drugim državama i, tek na osnovu tih činjenica donijeti adekvatne odluke koje bi bile pretočene u izmjene postojećih zakona. ,,Ovaj proces zahtijeva dosta vremena I ne može biti završen do sljedećih parlamentarnih izbora”, zaključuje Koprivica.

Avioni, autobusi i druga prevozna sredstva kojima se sa raznih strana svijeta dovoze birači, uobičajena su slika na svim izborima u Crnoj Gori. Hrvatsko državno izborno povjerenstvo u vrijeme posljednjih predsjedničkih izbora upozorilo je da organizacija besplatnog prevoza birača na biračka mjesta na dan održavanja izbora od strane kandidata za izbore predstavlja prikriveni oblik izborne promocije, koja nije dozvoljena. U rješenju su dodali da bi, u slučaju da do takvog prevoza birača dođe ,,nastale troškove trebalo uračunati u troškove izborne promidžbe onog kandidata/kandidatkinje koji bi organizovao takav prijevoz birača”. U slučaju da besplatni prevoz organizuje neko treći u korist nekog od kandidata, to bi ,,trebalo cijeniti kao donaciju”.

Daleko je od takvih sitnica naša Državna izborna komisija. Političke partije, i pozicija i opozicija, glat su odbile predlog NVO sektora da DIK bude potpuno profesionalan i lišen partijskih uticaja. Ključnu kariku za sprovođenje izbora i dalje čine predstavnici političkih partija.

Veliku odgovornost za predstojeće izbore trebalo bi da ima i Agencija za borbu protiv korupcije, koja će početi sa radom 1. januara 2016. godine. Njihov najvažniji zadatak vezan za izbore je da usvoje i sprovedu podzakonske akte kojima će biti kontrolisano finansiranje političkih partija i trošenje novca u kampanji i u toku redovnog rada. Povjerenje je među posljednjim riječima kojima se mogu opisati pripreme za početak rada Agencije za borbu protiv korupcije.

U CDT-u smatraju da je važno da se što prije formira i počne sa radom radno tijelo Skupštine Crne Gore koje će kontrolisati kvalitet rada državnih organa u izbornom procesu. ,,Finalizacija izbornog zakonodavstva će pokazati ko na političkoj sceni stvarno vjeruje u vladavinu prava, a ko se njome služi kao frazom ili poštapalicom. Neuspjeh u ovom procesu vodio bi daljoj destabilizaciji političke scene, mogućem bojkotu izbora ili zaustavljanju integracionih procesa Crne Gore”, kaže Dragan Koprivica.

Iako ga opozicione partije s vremena na vrijeme pominju, ne bi se reklo da bojkot izbora imaju kao razrađen koncept. Moguće i zbog toga što je vlast daleko unaprijed pripremila odgovor za tu varijantu: formiran je dovoljan broj partija satelita koje bi, uz partije manjinskih naroda, mogle da zakite izbornu listu tako da naizgled bude uzor slobode izbora i svega što uz to ide.

Afera Snimak u kojoj su objavljeni tonski snimci kojima je potvrđeno da DPS pobjeđuje na izborima uz neograničeno korišćenje državnih resursa u partijske svrhe izbila je nekoliko mjeseci nakon prošlih izbora, održanih 14. oktobra 2012. ,,Ako zaposlimo svog čovjeka smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”, najčuvenija je rečenica iz obilja dokaza o predizbornim manipulacijama vlasti zbog kojih su pokrenuti procesi uljuđivanja izbornog procesa. Što ne znači da su mrdnuli. Tri godine kasnije, malo šta je u državi uređeno na način koji garantuje da se Snimak neće ponoviti i na narednom glasanju. To se izborima ne može zvati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo