Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jedan Crnogorac za 650 Rusa

Objavljeno prije

na

Dozvolivši da se investitori uz pola miliona eura domognu crnogorskog državljanstva, Vlada Crne Gore inspirisala je i nacionalizam bez patriotizma. Kao na Indijskom potkontinentu, gde međusobno ratuju dve kaste Indijaca – hindusi i muslimani. Nikola Tesla, koji je napisao ,,Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom”, a o koga se otimaju oba ova prisvojna prideva, bio je državljanin Austrougarske i SAD.

Prva država koja se upustila u pećinsku naturalnu privredu je Federacija Sent Kitsa i Nivisa, najmanja država u obe Amerike – površine 261 kvadratni kilometar sa 42.600 stanovnika. Nezavisna je od 1983. a državljanstvo je smesta počela da trampi za investicije.

Druga je državica Dominika, koju ne treba mešati sa Dominikanskom Republikom, a oglašava od 1991. da prodaje po komadu državljanstvo za 75.000 dolara. Pola miliona eura je 657.500 dolara. U Dominici živi 72.000 ljudi, od kojih su 86,6 odsto crnci. Dominika je nezavisna od 1978.

Peru 1993. ponukan borbom za ulagače prodaje državljanstvo inostranoj glavi porodice za 25.000 dolara, a po članu uže porodice uzima 2.000 dolara.

RELATIVNIH POLA MILIONA: Ekvivalent crnogorskom cenzusu od 500.000 eura je Balijeva dvospratna prodavnica cipela na bukureštanskom bulevaru; prilog Evropske komisije estonskoj privredi 2009. i 2010; pomoć pokrajine Donja Austrija za nesrećnike u zemljotresu na Haitiju; Španija i Nemačka priložile su po 500.000 eura žrtvama ciklona u Mjanmaru. Novac je potrošen za posteljinu, vodu, hranu i mreže protiv komaraca. Tada je poginulo 138.000 Burmanaca, neuporedivo jeftinijih od nemačkih državljana.

Jer, nemački advokati potraživali su od Libije 500.000 eura za svaku ozbiljnije povređenu osobu u eksploziji u berlinskom klubu 1986. koju je po njima naručio Gadafi.

Bosanski siromasi prodaju bubreg za 2.500 eura, javlja AFP.

Nemačka vlada je još 2008. procenila da je godišnja plata bankarskih direktora koja prelazi 500.000 eura “nepristojna” i iznosi dve plate kancelara. Plate bankaraca je na 500.000 eura srezala i Irska.

U Evropskoj uniji se uz deset godina zatvora s dopunskih 500.000 eura kažnjavaju turisti koji putuju da bi upražnjavali seks s maloletnima ili se bavili dečijom pornografijom.

Protivrednost ponude crnogorske Vlade je i Mercedes-benz 630K iz 1929. Ili trkački Talbot-Darracq iz 1926. Kralj Svazilenda Mswati III priuštio je sebi za 500.000 eura Daimler Chrysler maybach 62, sa TV prijemnikom, DVD plejerom, 21 zvučnikom, frižiderom, bežičnim telefonom, filterom za prašinu i polen, torbom za golf i srebrnim posudama za šampanjac. U Svazilendu je najveća stopa obolelih od aidsa u svetu – 38,8 odsto. Na ovogodišnjem ženevskom Sajmu automobila izložen je Porsche 918, koji košta 500.000 eura, a ima 2.000 potencijalnih kupaca.

ZEVS NIJE MAJKA SUNCA: Donja cena ljubavnih pisama, suknji, krčaga i fotografija Marije Kalas bila je uoči licitacije u Milanu 500.000 eura. Rečenice kao ,,Draga ljubavi, dan susreta se približio. Da li me želiš? Tvoja sam!'” i tome slično u još 62 primerka procenjene su na 70.000 eura.

Austrijska nacionalna biblioteka je za manuskripte austrijskog pisca Petera Handkea, koji se nastanio u Francuskoj, platila 500.000 eura. Handke je ostao Slobodoljubac sve do smrti 2006. kada gostuje na sahrani pod požarevačkom lipom. Zbog govora na sprovodu prvog državnika optuženog za genocid dočekali su ga kritičari, a Komedi fransez skinula je s repertoara njegov uradak. Ni nemački grad Diseldorf nije hteo da ga nagradi lovorikom koja nosi ime nemačkog romantičara Hajnriha Hajnea. Utešne nagrade bile su prijem Handkea u članstvo Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i upravljanje filmskim žirijem voljom Emira Kusturice.

Najjeftinija vila na španskoj Costa del Sol od 172 kvadrata plus 48 kvadrata terase, koja se sastoji od dve spavaće sobe sa jednim bračnim i dva odvojena kreveta, dva kupatila, bazena, šumarka, košta 500.000 eura. U inventar nekretnine ulazi i pokretna crno-bela mačka.

Cena TV prenosa fudbalskih mečeva u trećoj grupi ovogodišnjeg Afričkog kupa nacija je 500.000 eura. Alitalija je na aukciji slika za spas kompanije, koja je u buli tri milijarde eura prodavala sliku Zevs rađa Sunce Đina Severinija baš za 500.000 eura. Sliku niko nije kupio.

Ljudi koji su Bitlse učili transcendentalnoj meditaciji, sada okupljeni u Maharishi Global Financing, daju kupcima obveznica za 500.000 eura 12 odsto, a onima koji kupe obveznice za milion eura 15 odsto kamate godišnje.

Dijamant od 500.000 euro-karata 2008. nađen je u usisivaču perionice automobila u St. Petersburgu, a isto toliko novca mesečno ubire Španija od inostranih fudbalera koji porez plaćaju Madridu. Porez je 24 odsto, u poređenju s evropskih 43 odsto. Kristijano Ronaldo je u Mančesteru nogama inkasirao mesečno 625.000 eura.

EU ENGLESKOM DVORU: Za pola miliona eura može se nabaviti okrnjena figura mermernog lava, nađenog 2001. na Kritu, ali i kostur trorogog dinosaurusa. Četveronožni skelet je star oko 65 miliona godina i dugačak 7,5 metara.

Policija Valensije saopštila je da za vreme borbi pasa koje organizuju lokalni mafijaši oko pola miliona eura u jednoj noći promeni vlasnike.

Toliko para su dobile albanske parlamentarne stranke uoči izbora 2009. Toliko je Međunarodni savet za maslinovo ulje potrošio za sedmomesečnu kampanju u Indiji, u kojoj je maslinovo ulje samo lek i kozmetički sastojak.

U julu su lovci na blago, opskrbljeni rašljama i detektorima za metal opsedali austrijsku granicu s Nemačkom u potrazi za pet miliona eura koje je negde tu u aluminijumskim kovčezima pohranio pljačkaš banke. Prema austrijskom zakonu, nalazač pet miliona može zadržati 500.000 eura.

Kada su u julu 2003. ruski mirovnjaci zauvek napustili međunarodnu misiju pod komandom NATO-a na Kosovu, ostavili su i neplaćene račune od 500.000 eura za struju. Za četiri godine njih je 650 promarširalo Kosovom naoružano električnim aparatima za brijanje.

Britanska kraljica Elizabeta II primila je 530.000 eura subvencija od EU 2008. Monarhinja, po bogatstvu 214. u Britaniji, ima ogledno poljoprivredno dobro u Sandringemu.

Rumunski hirurg, koji je 2004. greškom odsekao penis 33. godišnjem pacijentu, morao je da mu gubitak kompenzira sa 500.000 eura.

U Rumuniji je od jula imetak veći od 500.000 eura socijalno nepoželjan i treba ga oporezovati.

Najlakše je biti Srbin

Srpski zakon o državljanstvu veoma je izdašan, pa je tako ministar vera Srbije Bogoljub Šijaković upisan u matičnu knjigu državljana opštine Nikšić pod rednim brojem 6.886; begunac iz fočanskog zatvora 2007. Radovan Stanković, koji je izdržavao dvadesetogodišnju kaznu za ratne zločine srbijansko je državljanstvo stekao u pritvoru Haškog tribunala; Darko Šarić, nosač tona kokaina, od 2005. amal je srpskog državljanstva. Da bi se postalo državljaninom Srbije dovoljno je da stranac posle tri godine boravka u Srbiji napismeno izjavi da Srbiju smatra svojom. Iseljenici i njihovi potomci u rasejanju od Karpata i 7. veka mogu da dobiju srpsko državljanstvo ako imaju 18 godina i poslovno su sposobni. Srpskog državljanstva mogu se odreći samo mlađi od 25 godina. Državljanin Hrvatske, koji ima i drugo državljanstvo, pred vlašću Hrvatske isključivo je hrvatski državljanin. Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je, između ostalog, boravio najmanje pet godina neprekidno u Hrvatskoj, poznaje hrvatski jezik i latinicu, poštuje pravni poredak i običaje u Hrvatskoj i prihvata hrvatsku kulturu. I na kraju, ,,stranac, čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći to državljanstvo iako ne udovoljava” Zakonu o državljanstvu. Državljanstvo je na rasprodaji i u BiH – tamo se može naturalizirati svako za koga se ,,smatra da je od naročite koristi za BiH”. Tada nije ni uslov da ,,poznaje jedan od jezika ustavotvornih naroda BiH” – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Lingvistika definiše da je isti jezik onaj kome je najmanje 81 odsto osnovnog rečničkog blaga zajedničko sa drugim jezikom. Jezik građana, kojim govori najmanje 19 odsto zaostalog stanovništva BiH nije spomenut u Zakonu.

Tamara KALITERNA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo