Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novi mafijaški poredak

Objavljeno prije

na

,,Yokoso Japan”! (Dobrodošli u Japan!) Nije poznato da li je Rifat Hadžiahmetović, 42-godišnji Podgoričanin čuo milozvučni ženski glas na aerodromu Narita kod Tokija kada je u subotu poslije 14 časova po tokijskom vremenu okružen desetoricom detektiva izveden iz letilice koja ga je na letu sa pariske zračne luke Šarl de Gol dovezla u Japan.

Dok su dva helikoptera kružila na visini, pripadnici Metropolitenskog odjeljenja policije (MDP) su transportovali Hadžiahmetovića do policijske stanice u oklopnom vozilu. Jednom u policijskoj stanici Cukiđi, Hadžiahmetović je bio samo nekoliko blokova dalje od mjesta navodne pljačke, koju je sa drugim pripadnikom bande Pink pantera Radovanom Jelušićem (40), počinio 14. juna 2007, oko 17 časova poslije podne po lokalnom vremenu.

MDP je preuzela opsežne mjere bezbjednosti uzimajući u obzir mogućnost da će članovi bande Pink panteri, odgovorne za gotovo 200 pljački po juvelirnicama u raznim djelovima svjeta u posljednjih 11 godina, možda pokušati da oslobode Hadžiahmetovića. Pink panteri, iskusni kriminalci od kojih su neki očvrsli u oružanim formacijama tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije u 1990-im, su oslobađali članove bande iz zatvoru u pet navrata od 2004. do 2008. Jednom prilikom, u Francuskoj je istaknuti pripadnik grupe pobjegao pošto su ljudi za koje se vjeruje da pripadaju Pink panterima pucali iz mašinki na čuvare u stražarkama.

MDP je tragala za Hadžiahmetovićem zbog njegove navodne uloge prilikom drske pljačke u glavnoj radnji juvelirske kuće Ekselko Diamond u poznatom tokijskom trgovinskom kvartu Ginza.

Na snimku pljačke, koja je trajala 30-ak sekundi, vide se dva čovjeka, za koje japanska policija vjeruje da su Jelušić i Hadžiahmetović, kako ulaze u juvelirnicu pretvarajući se da su kupci i suzavcem onesposobljavaju tri prodavačice. Potom su pobjegli sa dijamantskom tijarom i ogrlicom vrijednom nešto manje od milion dolara.

Hadžiahmetović i Jelušić, došli su u Japan koristeći falsifikovane češke pasoše 12. aprila 2007. – oko dva mjeseca prije pljačke. Prema višem zvaničniku MDP, oni su se krili u tokijskim hotelima i stanu jedne žene iz Latinske Amerike u tokijskoj oblasti Minato.

Pošto su opljačkali juvelirnicu, Hadžiahmetović je navodno kontaktirao ženu iz jedne italijanske juvelirnice u Tokiju. Iz Japana je 24. juna sa tom ženom otišao istim letom sa Narite u Francusku. Jelušić je u Francusku odletio drugim letom. Obojica su ponovo koristila lažne pasoše Češke republike.

MDP je saopštilo kako je vjerovatno da su dijamanti dati juvelirnici i prodati u stranoj zemlji.

Dva Pantera su nedugo zatim došla u središte globalne operacije prikupljanja podataka i prismotre kojom je rukovodila tokijska policija. Ona je već bila postiđena krađom ogrlice Comtesse de Vendome vrijedne 21 milion eura iz radnje u Ginzi koju su Panteri počinili u martu 2004.

MDP je donijela nalog za hapšenje Hadžiahmetovića i Jelušića u februaru 2009, i stavila ga je na Interpolovu međunarodnu potjernicu. Hadžiahmetović je uhapšen već 14. marta na aerodromu u Larnaki na Kipru, pri pokušaju ulaska u tu istočnomediteransku ostrvsku zemlju sa lažnim pasošem Bugarske. Po drugoj verziji pokušao je da leti za Liban koristeći falsifikovani pasoš. Optužen je da je umiješan u pljačku na Tenerifima, jednom od Kanarskih ostrva koja pripadaju Španiji.

Krajem jula su se pojavile vijesti da španska policija nije bila u stanju da izgradi optužnicu protiv Hadžiahmetovića i da je pristala da ga preda Japanu. Međutim, Japan i Španija nemaju uzajamni sporazum o ekstradiciji, pa su vlasti u Tokiju putem diplomatskih kanala zatražile od svog evropskog partnera da im preda državljanina Crne Gore. Prema tokijskoj policiji, to je prvi put da je stranac koji ne živi u Japanu izručen poslije diplomatskih pregovora.

Tokijska policija je poslala itražitelje u Španiju. Osumnjičeni im je predat na aerodormu u Madridu, gdje je dovezen iz zatvora. Potom su u petak u policijskoj stanici na aerodromu uručili Hadžiahmetoviću nalog za hapšenje. I to je bilo neobično, pošto japanska policija normalno uručuje osumnjičenom držanom u inostranstvu nalog za hapšenje u avionu koji je ušao u međunarodni vazdušni prostor ili je sletio u Japan.

Prema policiji, Hadžiahmetović je rekao japanskim istražiteljima da ne želi da ide u Japan i da želi da se vrati u Crnu Goru. Navodno je rekao MDP da želi da se zaštiti koristeći pravo da ništa ne govori.

Japanska štampa piše kako je veoma rijetko da toj zemlji bude izručen osumnjičeni za kriminal iz zemlje sa kojom Tokio nije sklopio sporazum o ekstradiciji. Visoki zvaničnik MDP je izjavio da je predaja možda realizovana zbog rastućeg globalnog pokreta za rješavanje problema Pink Pantera, pa da su i zato pregovori između Tokija i Madrida prošli glatko.

Za to vrijeme Jelušić čeka svoju sudbinu u Italiji pošto je u maju uhapšen u jednom kafe baru u pomodnom kvartu Trastevere u Rimu. U Interpolovoj izjavi za medije navedeno je da je posjedovao falsifikovani hrvatski pasoš.

Neki viši detektivi u Evropi vjeruju da je Jelušić jedan od “mozgova” globalne kriminalne aktivnosti Pantera. Njegovo hapšenje se smatra važnim kako zbog lokacije hapšenja, Italija, navodno, nije u prošlosti bila mnogo zaiteresovana da se bavi Pink panterima, tako i zbog značaja krivičnih djela za koje će osumnjičeni vjerovatno biti optužen. Jelušić se nalazi na potjernicama zbog serije spektakularnih pljački ne samo u Japanu, već i na Kipru i u drugim državama.

Prema informaciji japanske novinske agencije Kjodo od 6. novembra 2009, Jelušić je u septembru te godine uhapšen u Crnoj Gori po optužbi za ometanje pravde. Crnogorske vlasti su odbile zahtjev Japana za ekstradiciju Jelušića kako bi mu se sudilo za pljačku juvelirnice u kvartu Ginza. Crnogorski izvori na koje se poziva ugledni njujorški nedjeljnik Njujorker su naveli da je Jelušić pušten iz pritvora i zamoljen da napusti državu.

Brzi, obučeni, solidarni

Japanska štampa piše da, mada dio aktivnosti Pink pantera ostaje nepoznat, vjeruje se kako kriminalna grupa trenutno ima oko 150 do 200 članova u Evropi, od kojih su mnogi bivši vojnici iz zemalja bivše Jugoslavije. Grupa njeguje solidarnost i čak je oslobodila nekoliko članova iz policijskih pritvora. Prema kontrolnom odjeljenju za organizovani kriminal MDP, Pink panteri su počeli pljačkanje juvelirnica širom svijeta otprilike 1999. Do sada, grupa je bila umiješana u preko 100 slučajeva pljački u 28 zemalja, uključujući Japan, Veliku Britaniju, Francusku i Ujedinjene Arapske Emirate, sa gubicima koji iznose ukupno 35 milijardi jena (oko 30 milijardi američkih dolara). Ukoliko bi bili dodati slučajevi za koje se sumnja da je taj pljačkaški krug bio umiješan, ukupna šteta se procjenjuje na preko 45 milijardi jena. Članovi Pink Panter grupe uglavnom posjećuju ugledne juvelirnice kao grupa mušterija i prijete prodavcima noževima i vatrenim oružjem. Oni generalno ne povrjeđuju prodavce niti uzimaju novac iz kasa. Obično Pink Panterima treba oko pet minuta da opljačkaju radnju, mada je ona u Ginzi 2007. izvedena za samo 32 sekunde. Oni očigledno podobno istraže ciljanu prodavnicu prije svakog napada i unaprijed planiraju koji predmet kradu zajedno sa načinom bjekstva, zaključuje se u materijalu MDP

Najspektakularnije pljačke

Pljačka 45 miliona eura vrijednog dragog kamenja u najreprezentativnijoj radnji juvelirske kuće Graf u Londonu 2003, i dalje je na vrhu spiska „trofeja” koji se pripisuju Pink Panterima. Do pljačke jedne druge juvelirnice Grafa u Londonu prošle godine, bila je to i najveća krađa te vrste u Velikoj Britaniji. Milan Jovetić je bio u grupi pljačkaša Grafove prodavnice u ekskluzivnom New Bond Street-u. Uhvaćen je nekoliko dana kasnije i Skotland jard je tada našao dijamantski prsten vrijedan milion dolara koji je trebalo da bude njegov plijen od pljačke. Prsten je bio sakriven u kremi za lice njegove djevojke, isto mjesto koje je izabrao lopov u čuvenom filmu Pink panter iz 1963, ostvarenju koje se predstavilo svijetu po trapavosti čuvenog inspektora Kluzoa, koga je igrao popularni Piter Selers. Jovetić je na sudu tvrdio da je on bio zadužen samo za logistiku. Osuđen je na pet i po godina zatvora i odležao je četiri. Reporter američke novinske agencije Asošiejted pres (AP) je ovog ljeta otkrio Jovetića u rodnom Nikšiću. Zgodni 30-ogodišnjak sa gelom u crnoj kosi gurao je kolica u kojima je bila njegova beba kćerčica. Po novinaru AP, Jovetić je svojevrsna slavna ličnost u Nikšiću. No, kada je upitan da li je on stvarno onaj Jovetić iz Pink pantera, odgovorio je: ,,Zar vam na to ličim?” Na dodatno pitanje o prstenu, kroz zube je procijedio: ,,Nemate novac za koji bih vam govorio” i otišao niz ulicu. AP ocjenjuje kako je u Nikšiću zaživjela svijest da su Pink panteri svojevrsni Robin Hudovi, koji kradu od bogatih da bi dali siromašnima. Ipak, sem nekoliko BMW i Mercedes-Bencova parkiranih ispred nekoliko kafića koje posjećuju pripadnici kriminalnog podzemlja, pokazatelja bogatstva po Nikšiću nema. Čovjek koji se predstavio samo kao Zoran dok je pio espreso u uličnom kafiću tražio je razumijevanje za Pink pantere: ,,Oni nisu nikoga ubili. Samo su željeli da napuste ovo ubogo mjesto.”

Široko poslovno polje

Prema internet stranici Interpola, ,,provjera otisaka prstiju pritvorenog ukazuju da je u pitanju Hadžiahmetović, koji se nalazi na međunarodnoj potjernici zbog sumnje da je umiješan u oružane pljačke i krađe vrijedne milione eura širom svijeta, uključujući Bahrein, Japan, Španiju i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE)”. U Bahreinu ne znaju koja je banda odgovorna za pljačke, ali primjećuju da je tradicionalna manifestacija Juvelirska Arabija, mjesto gdje su se proteklih godina događale pljačke. Tako je u oktobru 2002, kako se navodi srpska banda, ukrala Kartijeovu ogrlicu vrijednu 567.000 lokalnih dinara (1,5 miliona dolara) koja je bila u Međunarodnom izložbenom centru Bahreina. Naredne godine je ukradena još jedna dijamantska ogrlica vrijedna 17.000 BD. Ogrlica vrijedna 300.000 dolara je ukradena 2007. iz prodavnice Dragulji iz snova njujorške firme Sol Rafael. Prošle godine je sa izložbe ukraden nakit vrijedan preko 100.000 BD.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo