Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novi mafijaški poredak

Objavljeno prije

na

,,Yokoso Japan”! (Dobrodošli u Japan!) Nije poznato da li je Rifat Hadžiahmetović, 42-godišnji Podgoričanin čuo milozvučni ženski glas na aerodromu Narita kod Tokija kada je u subotu poslije 14 časova po tokijskom vremenu okružen desetoricom detektiva izveden iz letilice koja ga je na letu sa pariske zračne luke Šarl de Gol dovezla u Japan.

Dok su dva helikoptera kružila na visini, pripadnici Metropolitenskog odjeljenja policije (MDP) su transportovali Hadžiahmetovića do policijske stanice u oklopnom vozilu. Jednom u policijskoj stanici Cukiđi, Hadžiahmetović je bio samo nekoliko blokova dalje od mjesta navodne pljačke, koju je sa drugim pripadnikom bande Pink pantera Radovanom Jelušićem (40), počinio 14. juna 2007, oko 17 časova poslije podne po lokalnom vremenu.

MDP je preuzela opsežne mjere bezbjednosti uzimajući u obzir mogućnost da će članovi bande Pink panteri, odgovorne za gotovo 200 pljački po juvelirnicama u raznim djelovima svjeta u posljednjih 11 godina, možda pokušati da oslobode Hadžiahmetovića. Pink panteri, iskusni kriminalci od kojih su neki očvrsli u oružanim formacijama tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije u 1990-im, su oslobađali članove bande iz zatvoru u pet navrata od 2004. do 2008. Jednom prilikom, u Francuskoj je istaknuti pripadnik grupe pobjegao pošto su ljudi za koje se vjeruje da pripadaju Pink panterima pucali iz mašinki na čuvare u stražarkama.

MDP je tragala za Hadžiahmetovićem zbog njegove navodne uloge prilikom drske pljačke u glavnoj radnji juvelirske kuće Ekselko Diamond u poznatom tokijskom trgovinskom kvartu Ginza.

Na snimku pljačke, koja je trajala 30-ak sekundi, vide se dva čovjeka, za koje japanska policija vjeruje da su Jelušić i Hadžiahmetović, kako ulaze u juvelirnicu pretvarajući se da su kupci i suzavcem onesposobljavaju tri prodavačice. Potom su pobjegli sa dijamantskom tijarom i ogrlicom vrijednom nešto manje od milion dolara.

Hadžiahmetović i Jelušić, došli su u Japan koristeći falsifikovane češke pasoše 12. aprila 2007. – oko dva mjeseca prije pljačke. Prema višem zvaničniku MDP, oni su se krili u tokijskim hotelima i stanu jedne žene iz Latinske Amerike u tokijskoj oblasti Minato.

Pošto su opljačkali juvelirnicu, Hadžiahmetović je navodno kontaktirao ženu iz jedne italijanske juvelirnice u Tokiju. Iz Japana je 24. juna sa tom ženom otišao istim letom sa Narite u Francusku. Jelušić je u Francusku odletio drugim letom. Obojica su ponovo koristila lažne pasoše Češke republike.

MDP je saopštilo kako je vjerovatno da su dijamanti dati juvelirnici i prodati u stranoj zemlji.

Dva Pantera su nedugo zatim došla u središte globalne operacije prikupljanja podataka i prismotre kojom je rukovodila tokijska policija. Ona je već bila postiđena krađom ogrlice Comtesse de Vendome vrijedne 21 milion eura iz radnje u Ginzi koju su Panteri počinili u martu 2004.

MDP je donijela nalog za hapšenje Hadžiahmetovića i Jelušića u februaru 2009, i stavila ga je na Interpolovu međunarodnu potjernicu. Hadžiahmetović je uhapšen već 14. marta na aerodromu u Larnaki na Kipru, pri pokušaju ulaska u tu istočnomediteransku ostrvsku zemlju sa lažnim pasošem Bugarske. Po drugoj verziji pokušao je da leti za Liban koristeći falsifikovani pasoš. Optužen je da je umiješan u pljačku na Tenerifima, jednom od Kanarskih ostrva koja pripadaju Španiji.

Krajem jula su se pojavile vijesti da španska policija nije bila u stanju da izgradi optužnicu protiv Hadžiahmetovića i da je pristala da ga preda Japanu. Međutim, Japan i Španija nemaju uzajamni sporazum o ekstradiciji, pa su vlasti u Tokiju putem diplomatskih kanala zatražile od svog evropskog partnera da im preda državljanina Crne Gore. Prema tokijskoj policiji, to je prvi put da je stranac koji ne živi u Japanu izručen poslije diplomatskih pregovora.

Tokijska policija je poslala itražitelje u Španiju. Osumnjičeni im je predat na aerodormu u Madridu, gdje je dovezen iz zatvora. Potom su u petak u policijskoj stanici na aerodromu uručili Hadžiahmetoviću nalog za hapšenje. I to je bilo neobično, pošto japanska policija normalno uručuje osumnjičenom držanom u inostranstvu nalog za hapšenje u avionu koji je ušao u međunarodni vazdušni prostor ili je sletio u Japan.

Prema policiji, Hadžiahmetović je rekao japanskim istražiteljima da ne želi da ide u Japan i da želi da se vrati u Crnu Goru. Navodno je rekao MDP da želi da se zaštiti koristeći pravo da ništa ne govori.

Japanska štampa piše kako je veoma rijetko da toj zemlji bude izručen osumnjičeni za kriminal iz zemlje sa kojom Tokio nije sklopio sporazum o ekstradiciji. Visoki zvaničnik MDP je izjavio da je predaja možda realizovana zbog rastućeg globalnog pokreta za rješavanje problema Pink Pantera, pa da su i zato pregovori između Tokija i Madrida prošli glatko.

Za to vrijeme Jelušić čeka svoju sudbinu u Italiji pošto je u maju uhapšen u jednom kafe baru u pomodnom kvartu Trastevere u Rimu. U Interpolovoj izjavi za medije navedeno je da je posjedovao falsifikovani hrvatski pasoš.

Neki viši detektivi u Evropi vjeruju da je Jelušić jedan od “mozgova” globalne kriminalne aktivnosti Pantera. Njegovo hapšenje se smatra važnim kako zbog lokacije hapšenja, Italija, navodno, nije u prošlosti bila mnogo zaiteresovana da se bavi Pink panterima, tako i zbog značaja krivičnih djela za koje će osumnjičeni vjerovatno biti optužen. Jelušić se nalazi na potjernicama zbog serije spektakularnih pljački ne samo u Japanu, već i na Kipru i u drugim državama.

Prema informaciji japanske novinske agencije Kjodo od 6. novembra 2009, Jelušić je u septembru te godine uhapšen u Crnoj Gori po optužbi za ometanje pravde. Crnogorske vlasti su odbile zahtjev Japana za ekstradiciju Jelušića kako bi mu se sudilo za pljačku juvelirnice u kvartu Ginza. Crnogorski izvori na koje se poziva ugledni njujorški nedjeljnik Njujorker su naveli da je Jelušić pušten iz pritvora i zamoljen da napusti državu.

Brzi, obučeni, solidarni

Japanska štampa piše da, mada dio aktivnosti Pink pantera ostaje nepoznat, vjeruje se kako kriminalna grupa trenutno ima oko 150 do 200 članova u Evropi, od kojih su mnogi bivši vojnici iz zemalja bivše Jugoslavije. Grupa njeguje solidarnost i čak je oslobodila nekoliko članova iz policijskih pritvora. Prema kontrolnom odjeljenju za organizovani kriminal MDP, Pink panteri su počeli pljačkanje juvelirnica širom svijeta otprilike 1999. Do sada, grupa je bila umiješana u preko 100 slučajeva pljački u 28 zemalja, uključujući Japan, Veliku Britaniju, Francusku i Ujedinjene Arapske Emirate, sa gubicima koji iznose ukupno 35 milijardi jena (oko 30 milijardi američkih dolara). Ukoliko bi bili dodati slučajevi za koje se sumnja da je taj pljačkaški krug bio umiješan, ukupna šteta se procjenjuje na preko 45 milijardi jena. Članovi Pink Panter grupe uglavnom posjećuju ugledne juvelirnice kao grupa mušterija i prijete prodavcima noževima i vatrenim oružjem. Oni generalno ne povrjeđuju prodavce niti uzimaju novac iz kasa. Obično Pink Panterima treba oko pet minuta da opljačkaju radnju, mada je ona u Ginzi 2007. izvedena za samo 32 sekunde. Oni očigledno podobno istraže ciljanu prodavnicu prije svakog napada i unaprijed planiraju koji predmet kradu zajedno sa načinom bjekstva, zaključuje se u materijalu MDP

Najspektakularnije pljačke

Pljačka 45 miliona eura vrijednog dragog kamenja u najreprezentativnijoj radnji juvelirske kuće Graf u Londonu 2003, i dalje je na vrhu spiska „trofeja” koji se pripisuju Pink Panterima. Do pljačke jedne druge juvelirnice Grafa u Londonu prošle godine, bila je to i najveća krađa te vrste u Velikoj Britaniji. Milan Jovetić je bio u grupi pljačkaša Grafove prodavnice u ekskluzivnom New Bond Street-u. Uhvaćen je nekoliko dana kasnije i Skotland jard je tada našao dijamantski prsten vrijedan milion dolara koji je trebalo da bude njegov plijen od pljačke. Prsten je bio sakriven u kremi za lice njegove djevojke, isto mjesto koje je izabrao lopov u čuvenom filmu Pink panter iz 1963, ostvarenju koje se predstavilo svijetu po trapavosti čuvenog inspektora Kluzoa, koga je igrao popularni Piter Selers. Jovetić je na sudu tvrdio da je on bio zadužen samo za logistiku. Osuđen je na pet i po godina zatvora i odležao je četiri. Reporter američke novinske agencije Asošiejted pres (AP) je ovog ljeta otkrio Jovetića u rodnom Nikšiću. Zgodni 30-ogodišnjak sa gelom u crnoj kosi gurao je kolica u kojima je bila njegova beba kćerčica. Po novinaru AP, Jovetić je svojevrsna slavna ličnost u Nikšiću. No, kada je upitan da li je on stvarno onaj Jovetić iz Pink pantera, odgovorio je: ,,Zar vam na to ličim?” Na dodatno pitanje o prstenu, kroz zube je procijedio: ,,Nemate novac za koji bih vam govorio” i otišao niz ulicu. AP ocjenjuje kako je u Nikšiću zaživjela svijest da su Pink panteri svojevrsni Robin Hudovi, koji kradu od bogatih da bi dali siromašnima. Ipak, sem nekoliko BMW i Mercedes-Bencova parkiranih ispred nekoliko kafića koje posjećuju pripadnici kriminalnog podzemlja, pokazatelja bogatstva po Nikšiću nema. Čovjek koji se predstavio samo kao Zoran dok je pio espreso u uličnom kafiću tražio je razumijevanje za Pink pantere: ,,Oni nisu nikoga ubili. Samo su željeli da napuste ovo ubogo mjesto.”

Široko poslovno polje

Prema internet stranici Interpola, ,,provjera otisaka prstiju pritvorenog ukazuju da je u pitanju Hadžiahmetović, koji se nalazi na međunarodnoj potjernici zbog sumnje da je umiješan u oružane pljačke i krađe vrijedne milione eura širom svijeta, uključujući Bahrein, Japan, Španiju i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE)”. U Bahreinu ne znaju koja je banda odgovorna za pljačke, ali primjećuju da je tradicionalna manifestacija Juvelirska Arabija, mjesto gdje su se proteklih godina događale pljačke. Tako je u oktobru 2002, kako se navodi srpska banda, ukrala Kartijeovu ogrlicu vrijednu 567.000 lokalnih dinara (1,5 miliona dolara) koja je bila u Međunarodnom izložbenom centru Bahreina. Naredne godine je ukradena još jedna dijamantska ogrlica vrijedna 17.000 BD. Ogrlica vrijedna 300.000 dolara je ukradena 2007. iz prodavnice Dragulji iz snova njujorške firme Sol Rafael. Prošle godine je sa izložbe ukraden nakit vrijedan preko 100.000 BD.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo