,,Prolazeći nedavno Zapadnim Balkanom, uočljivo je da su te zemlje podosta zaostale za ostalim djelom EU što se posebno odražava u ogromnoj stopi nezaposlenosti mladih. Za to je uzrok velikim dijelom rat devedestih ali i neuređenost i nefunkcionalnost tih država. Samim ulaskom u EU još zadugo neće biti riješeni svi problemi ali na osnovu kriterija koji su za ulazak potrebni profunkcionisaće državne institucije, neophodne za zdrav ekonomski razvoj i socijalnu sigurnost”, kaže u razgovoru za Monitor Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga iz redova socijaldemokrata. Juratović je izvršitelj Bundestaga za Zapadni Balkan i glasnogovornik za integracije. Bio je krajem ljeta u posjeti regionu radi snimanja stanja i razgovora sa zvaničnicima.
,,Što se tiče vladavine prava, države bivše Jugoslavije koje su ušle u EU još nisu dostigle potpuno standarde starih članica EU, ali su profunkcionirale institucije. Institucionalno postoje pravila koja na žalost još nisu zaživjela u praksi zato trebamo kritičnu masu koja će natjerati institucije kako bi u cijelosti profunkcionirala pravna držva. To su sve instrumenti koje građanstvo ima mogućnost da koristi kako bi ostavrilo željeni cilj”, ističe Juratović.
MONITOR: Kada govorite o vladavini prava, hrvatski premijer Ivo Sanader skupo je platio ulazak Hrvatske u EU, osuđen je zbog korupcije. Da li bi i u zemljama kandidatima predstavnici na najvišim funkcijama trebalo da strahuju od ulaska u EU, ako su se ogriješili i radili neke nezakonite poslove?
JURATOVIĆ: Uvođenje pravnog sustava koji se zasniva na europskim standardima znači da svaki pojedinac mora za svoja djela odgovarati, bez obzira na funkciju i status. Pri tome je bitno da postoji neovisno i odgovorno sudstvo i da se uspostavi dioba vlasti kako bi se uzajamno vršila kontrola.
MONITOR: Insistirate na lustraciji. Smatrate da društva u postjugoslovenskim zemljama moraju proći kroz lustraciju, ako namjeravaju da se transformišu u funkcionalne demokratske sisteme. Kada kažete lustracija, šta podrazumijevate pod tim?
JURATOVIĆ: Da li se taj proces zove lutsracija ili razjašnjavanje povjesti je manje bitno. Bitno je da se moraju razjasniti uzroci, zašto se u društvu država bivše Jugoslavije desila ta katastrofa, počevši od raspada, preko rata i ratnih profiterstava, pa do korumpiranog društva kojeg imamo uglavnom danas. Cilj mora biti da se novima generacijama omogući da se suoče gdje su moguće greške jednog društva i čega se moraju paziti da se takva katastrofa ne bi više ponovila. Da bi društvo bilo stabilno – računi, kako se to kaže, moraju biti čisti. Neophodno je da se postavi transparentnost bivšeg sistema po pitanju žrtvi, kako bi se moglo doći do nacionalnog pomirenja, osloboditi se straha i mržnje, koja je, nažalost, u svim zemljama Zapadnog Balkana prisutna. Samo složno i neopterećeno društvo može graditi zajedničku budućnost.
MONITOR: Kako sprovesti lustraciju kada bi mnogi koji vladaju trebalo da budu lustrirani. U Crnoj Gori, recimo, vec 25 godina vladaju isti ljudi koji su bili i uz jednopartijski režim , i uz MiIloševića, a sada su uz zapadne savznike. Slično je u Srbiji, u kojoj su na vlasti bivši radikali, najekstremniji nacionalisti iz ratova devedesetih?
JURATOVIĆ: Lustracija ne znači lov na vještice, već uspostavljanje pravde. Onaj koji se ogriješio u bivšim sistemima, mora za to odgovarati, ali raščišćavanjem povijesti mora se dati prilika ljudima koji se nisu ogriješili na zločinački ili kriminalni način.
MONITOR: Bili ste i u Crnoj Gori nedavno. Zemlja je pred ulaskom u NATO i otvorila je već 20 poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, još ima ozbiljne probleme sa korupcijom i to na najvišem nivou i vladavinom prava. Mislite li da će ti problemi biti prepreka integracijama, ili će i Evropa i NATO progledati Đukanoviću kroz prste zbog strateških ciljeva?
JURATOVIĆ: Ne vjerujem da će EU i NATO bilo kome progledati kroz prste zbog strateških ciljeva. Ja se osobno zalažem da sve zemlje na Zapadnom Balkanu što prije počnu proces pretpristupnih pregovora i otvaranje poglavlja, jer samo na taj način, odnosno na osnovi usvajanja novih kriterija, koji su potrebni za ulazak u EU, društvo dobija mogućnost mijenjanja i stvaranja boljih uvjeta.
MONITOR: Crna Gora ima problema i sa slobodom izražavanja, prema brojnim izvještajima od Freedom House do Reportera bez granica. Kako to komentarišete?
JURATOVIĆ: Sloboda medija i slobodno izražavanje je temelj demokratskog društva. Slobodu i odgovornost medija, međutim, ne može određivati politika. Opet se time vraćamo na već spomenutu važnost neovisnog sudstva koje bi trebalo regulirati sustav i time na principu zaštite osnovnih ljudskih prava određivati granice medijske slobode.
MONITOR: Evropu je zasuo talas izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja sa tog područja. Kako odgovoriti izazovima?
JURATOVIĆ: Nažalost, globalno gledano u svijetu imamo 50 milijuna izbjeglica. Zemlje kao što su Jordan i Turska podnose teret izbjegličke krize mnogo duže nego što smo mi do sada. Svjesni smo da i mi moramo snositi dio tereta ratnih zbivanja. Bitno je da globalno gledamo procese – da ojačaju međunarodne instutucije, kako bi se spriječila ratna zbivanja i zaustavilo daljnje iseljavanje.
MONITOR: Čni se da Njemačka u ovoj izbjegličkoj krizi plaća u Evropi najveću cijenu. Može li se i od drugih u Evropi očekivati da podijele teret?
JURATOVIĆ: Njemačka je, kao najveća država EU, spremna nositi i najveći teret, ali isto tako je jako bitno da taj teret sve članice EU, svaka po svojoj mogućnosti, iskreno i solidarno nose. Na kraju krajeva, EU se ne zasniva samo na ekonomskim interesima već i na demokratskim vrijednostima i sada je prlika da te naše vrijednosti solidarnosti pokaže.
MONITOR: Može li ova kriza dovesti u pitanje slobodno kretanje u okviru EU i Šengena?
JURATOVIĆ: Razumljivo je da je u situaciji u kojoj je Europu zapljusnuo ogroman val izbjeglica potrebna pojačana kontrola na granicama. EU se zasniva između ostalog i na slobodi kretanja ljudi i roba. Raspadom Šengena urušio bi se jedan od nosećih stupova EU, što bi značilo i sam raspad EU, a toga su sve članice svjesne. Vjerujući u budućnost EU, uvjeren sam u to da su sve nepopularne mjere samo privremene.
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ