Povežite se sa nama

MONITORING

KAKO NAS PLJAČKAJU U PRISUSTVU DRŽAVE: Pojela maca

Objavljeno prije

na

Jednoga dana će, može biti, građani biti zaštićeni od zelenaških kamata u bankama, možda će doći vrijeme kad cijene pojedinih ljekova neće biti nerazumno visoke, jednom će, valjda i internet i druge komunikacione usluge stvarno pojeftiniti. Niko nikad neće izračunati koliko se i ko sve bogatio prije nego je određeni problem zvanično uočen, pa dok je odlučeno da nešto treba uraditi, pa dok se smislilo šta da se radi, pa dok su potezi usaglašeni, pa dok se mjere donesu, pa dok se radnje sprovedu. I tako tokom svake godine, svakog mjeseca, svakog dana i sata njihove vlasti i naših života.

Lijek plavix se uzima kako bi pomogao pacijentima kod arterosleroze, smanjivanju mogućnosti za dobijane srčanog ili moždanog udara. Smatra se jednim od najvažnijih ljekova kod bolesti srca. Neophodan je ljudima koji su imali intervenciju na arterijama, ugradnju stentova i slično, što znači da je riječ o velikom broju pacijenata. U Srbiji košta pet, u Crnoj Gori oko 18 eura. Na pitanje kako je to moguće nadležni ne daju odgovor.

Prije nekoliko godina plavix je koštao i do sto eura. Cijena mu je naglo pala kad je 2012. isteklo vrijeme tokom kojeg je njegova proizvodnja bila zaštićena patentnim pravom. U međuvremenu je proizvedeno nekoliko paralelnih ljekova što je dovelo do pojeftinjenja. Na recept u Crnoj Gori se sada može dobiti jedan od njih, međutim, ljekari i dalje uglavnom prepisuju plavix koji mora da se kupi. Po ogromnoj cijeni za nekoga ko prima prosječnu penziju od 273 eura.

Godinama se priča o ljekovima čije su cijene kod nas u odnosu na one u regionu – nerazumne. Farmaceuti pominju lijek preduktal, takođe namijenjen srčanim bolesnicima koji kod nas košta 16 -17, a u Srbiji 8-9 eura. Velika razlika je kod kapi za oči xalatan, koje su kod nas tri do četiri eura skuplje nego u okruženju. Analizom cijena 15 skupih ljekova, među kojima su i oni najskuplji, na koje Fond u Crnoj Gori troši oko 16 odsto sredstava, utvrđeno da je kod nas 13 ljekova sa do 50 odsto višom cijenom nego u Srbiji.

Ovih dana je na pitanje novinara, zašto neki ljekovi koštaju u Crnoj Gori mnogo više nego u državama regiona, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović kazao da će ubuduće cijene ponuđene Crnoj Gori biti manje ili jednake cijenama u regionu. Jedini problem u vezi sa njegovim odgovorom je to što ne sadrži odgovor. Pojela maca.

Svašta se može čuti ako krenete da se raspitujete o cijenama ljekova. U veledrogerijama objašnjavaju kako cijena lijeka zavisi, pored ostalog, od veličine tržišta. Na pitanje kako to da kod nas onda coca-cola ne košta, recimo, pet eura uvrijeđeno kažu kako to nije isto. Može se čuti kako na cijenu lijeka utiče i to što za malo tržište kakvo je naše treba obezbijediti dozvole, kao i uputstva za korišćenje za svako pakovanje, ali je daleko od razuma da prevod i štampanje jednog lista papira može da objasni razliku u cijeni od trista šezdeset procenata.

Uz dužno poštovanje veledrogerije su u suštini trgovačke firme tako da, po definiciji, brinu o kupcima, ne o građanima. Druga je stvar sa državnim službama koje za brigu o građanima primaju platu.

Nakon što su, dakle uočili i analizirali problem, nadležni su odlučili da će tome stati u kraj tako što će donijeti Uredbu o maksimalnim cijenama ljekova i Uredbu o kriterijumima za stavljanje lijekova na listu. Kad tačno – nije javljeno. Svakoga dana za svaku tabletu plavixa koju popije neki pacijent u Crnoj Gori neko će u džep staviti 47 centi, koliko iznosi razlika u cijeni plaćenoj u Crnoj Gori u odnosu na onu u Srbiji.

Fond za zdravstveno osiguranje objavio je ovih dana kako je radostan zbog činjenice da počinje reforma farmaceutskog sektora u našoj zemlji, a u okviru toga i rješavanje problematike skupih ljekova. Na okruglom stolu na temu Reforma farmaceutskog sektora u Crnoj Gori, zaključeno je, pored ostalog da je ,,promjenom politike cijena” samo na skupim ljekovima, od projektovanih sedam, moguće uštedjeti blizu dva miliona. Dodatne uštede, otprilike oko tri miliona eura omogućilo bi uvođenje ugovora o podjeli rizika sa farmaceutskom industrijom.

Budući da do javnosti još nije stiglo dovoljno informacija o tome šta sve predviđa zamišljena reforma, ne zna se koliko se priča o uređivanju cijena ljekova odnosi na uštede u državnom budžetu, a koliko na snižavanje cijena koje plaćaju pacijenti. Da će se prije raditi o ovom prvom svjedoči najava da će biti uvedene ,,doplatne liste ljekova” kojima će biti propisano koliko treba da doplate oni koji žele originalni lijek, a ne njegovu zamjenu. Pa ko može, neka plati.

Ko ne može da plati ljekove, uvijek može da podigne kredit. I plati kamate za koje, evo godinama, zvaničnici ocjenjuju da su ,,u zoni zelenašenja”. I u toj priči promjene su u fazi najave.

Centralna banka priprema zakon koji treba da definiše šta je zelenaška kamata za svaku vrstu kredita – potrošački, stambeni, keš kredit, kredit za preduzeća i tako dalje. Do kraja ovog mjeseca, kako je najavljeno, zakon bi trebao da dobije formu nacrta.

,,Tek kad taj zakon bude usvojen moći ćemo da kažemo koja je kamata zelenaška”, objasnio je bankarski ombudsman Halil Kalač.

Na kraju 2014. godine ukupno odobreni krediti bili su 1,83 milijarde eura. „Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na godišnjem nivou na minuse po tekućem računu je bila 18,01 odsto, za kartice 15,7 odsto”, kazao je Kalač iz napomenu da su kamate na minuse po tekućem računu u Evropskoj uniji 7,9, Hrvatskoj 11,39, a u Makedoniji 11,2 odsto.

Ombudsmanovo je da preporuči, pa je smanjivanje kamatnih stopa preporučivao, zasad uzalud. Ograničenje kamatnih stopa preporučivala je i Centralna banka, sa istim rezultatom. Doduše, kad se iz CB malo više naroguše, bankari mrvicu spuste kamate. Onda se to proglasi trendom. Tako je bilo krajem prošle godine, početkom ove kamate su ponovo počele da rastu. I tako stalno.

Smiješno je, tužno, ali ne i netačno kad u podobnim medijima osvanu naslovi kako kamatne stope padaju. Ko pročita samo naslov neće saznati da je riječ o padu koji bi bilo lakše izraziti u promilima nego u procentima. Prema posljednjim podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u martu je pala 0,06 procentnih poena i iznosila je 9,11 odsto. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u martu je oslabila 0,05 procentnih bodova na 8,3 odsto.

Pale su i kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija , efektivna 0,18 procentnih poena na 25,24 odsto, a nominalna 0,1 procentni bod na 21,11 odsto.

Bankari i njihova udruženja su zgranuti kad god se pomene da njihovo pravo da ljudima gule kožu može biti ograničeno. Obavezno se pozovu na slobodu tržišta. ,,Limitiranjem kamata zadire se u tržišne mehanizme, ocijenio je ovih dana generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Mirko Radonjić i dodao da je ograničenje cijene novca, odnosno kamatne stope, suprotno temeljnim principima EU.

Zelenašenje je, pak, suprotno zakonu. Krivični zakonik Crne Gore propisuje u članu 252 pod imenom ,,Zelenaštvo”: “Ko za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom licu primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog,kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom”. Može se glavom garantovati da nema među običnim, kreditno zaduženim građanima, ni jednog koji se ne prepoznaje u situaciji koju opisuje Krivični zakonik. Jednako je garantovano da nijedna banka neće biti optužena za zelenašenje.

No, dobro, eto država obećava da će i tu nešto da uradi. Moguće je čak i do kraja godine. Ako ne do kraja godine, onda odmah poslije ili tu neđe. Ko je u ,,dozvoljenom minusu” hiljadu eura, svakoga dana mora da za banku izdvoji oko 50 centi. Jedan hljeb.

Slikovit je i primjer cijena interneta u Crnoj Gori. Godinama se piše da je taj domet civilizacije kod nas preskup, krajem prošle godine resorni ministar Vujica Lazović slavodobitno je najavio, Vlada usvojila odluku da internet pojeftini čitavih 30 odsto. Kad je cijela stvar prošla kroz Telekomove korporativne tunele za većinu građana desilo se – ništa. Sve u svemu, pojeftinili su najskuplji ,,paketi”, oni koji mogu da plate neki srednji ili najjeftiniji paket ostali su na istom.

Direktor Agencije za elektronske komunikacije Zoran Sekulić objasnio je neznavenima da mu nije u nadležnosti da formira ,,pakete” koji pored interneta uključuju i prijem TV signala i telefoniranje, te on tu ne može ništa. Extra, rekli bi tinejdžeri.

Trenutno, sa pojeftinjenjem koje je propisala Vlada stvari stoje tako da su, na primjer u Hrvatskoj sa 50 odsto većom prosječnom zaradom, Telekomove usluge znatno jeftinije nego kod nas. Isti paket koji kod nas košta 52, tamo je 43 eura. U BiH postoje ponude operatera koje su tri do četiri puta jeftinije. Drastičan je primjer operatera koji radi kod nas i u Srbiji kod kojeg 15 GB interneta u toj zemlji košta 9,09, a kod nas 25,96 eura. Paket od 30 GB koji je i Srbiji 12, 41 eura ovdje je 35,95.

Suštinski, nema se šta zamjeriti ni farmaceutskoj industriji, ni bankarima ni telekomunikacionim kompanijama. Oni hoće da zarade i da zarade što više. Da se njihova želja ne pretvori u pljačku morala bi da sprječava država. Ako to ne radi može da znači da je nije briga ili da neko od nečinjenja ima koristi. Najvjerovatnije – kombinovano.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo