Povežite se sa nama

MONITORING

ŠAMPIONI STEČAJA: Recept za brzo pravljenje miliona

Objavljeno prije

na

Dok se ovih dana pred skupštinskim odborima raspravlja o zloupotrebama instituta stečaja, još jedna nekada uspješna kompanija koju su privatizovali pobjednici tranzicije pošla je u stečaj. Radi se o Vektra Boki, u vlasništvu Dragana Brkovića, prijatelja i kuma crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Brković je tako dao (ne)skromni doprinos alarmantnoj brojci preduzeća u stečaju u Crnoj Gori koja se iz godine u godinu povećava. Prošle godine u stečaj je uvedeno 630 kompanija, što je u odnosu na 2013. godinu – za trećinu više.

Iz opozicije je više puta upozoreno da ta astronomska brojka može govoriti o korupciji i zloupotrebi stečaja kako bi se izbjegli dugovi, ili namjernom guranju tek privatizovanih preduzeća u propast kako bi se iz njih isisao kapital: rasprodala imovina i(li) na njen račun uzele stotine miliona eura kod banaka.

Možda će neko novo pravosuđe moći da odgovori ko je od vlasnika brojnih firmi u stečaju u stvari pokušavao da zaradi preko noći. Za sada, očito je ko su rekorderi u broju firmi koje su uveli u stečaj.

DRAGAN BRKOVIĆ: Vektra Boka, nekadašnja HTP Boka samo je jedno u nizu preduzeća koje je nakon što ga je kupio Brković završilo u stečaju.

„Svi će hoteli imati pet zvjezdica, jer Vektra ne umije drugačije”, obećavao je najavljujući investiciju od pola milijarde u HTP Boku. Nijesmo dobili hotele s pet zvjezdica, a Brković jeste stotine hiljada kvadrata na najboljim lokacijama. Vektra Boka u Herceg Novom ima 128.167 kvadrata zemljišta i 25.402 kvadrata poslovnog i stambenog prostora.

Stečaj u toj kompaniji pokrenula je CKB zbog kreditnog duga od četiri miliona eura. To je mali dio zaduženja Brkovićeve Vektre. Procjenjuje se da ovaj tajkun ima preko 189 miliona eura duga po osnovu kredita, uzetih na račun vrijedne imovine koju mu je Vlada ustupila u bescjenje.

Brković je u stečaj uveo i Vektru Montenegro, Horizont logistics (bivše Rumijatrans i Moračatrans), Vektru Jakić, Vektra Vodu, Vektra investments…U stečaj je prošle godine ušla i kompanija Vektra aviation, kojom je rukovodio Brkovićev sin. Iz stečaja je uspjela da izađe samo Vektra Jakić, lani.

U toj kompaniji stečaj je proglašen 2012, zbog kredita od 77 miliona eura OTP banci. Radnicima je u tom trenu Brković dugovao 12 plata. Nekadašnje državno preduzeće Korporacija Jakić Brković je dobio veoma povoljno. Za 1, 6 miliona eura kompaniju i koncesije na 30 godina. Pored privilegija, ustupaka, i velikih resursa Brković je uspijevao da bude non stop u minusu.

Umjesto ,,najveće industrije na Balkanu”, kako je obećavao, iza Brkovićevih privatizacija ostali su dugovi veliki k'o Balkan.

VESELIN BAROVIĆ: I on premijerov prijatelj, poznat kao kralj stečaja.

Barović je jedan od najvećih poslodavaca u Crnoj Gori, zbog ogromnog broja kompanija koje kontroliše njegov Eurofond – Solana Bajo Sekulić, Izbor Bar, Montepranzo, Fjord, HTP Mimoza, Jugopetrol, Bjelasica Rada… Nekada je posjedovao i udio u velikim crnogorskim kompanijama Elektroprivredi, Rudniku ugla iz Pljevalja, ali to je prodato za 44 miliona italijanskoj A2A, koja je preuzela dio EPCG.

Barović istovremeno zapošljava nesrazmjerno mali broj radnika. Razlog je jednostavan: najveći broj preduzeća odmah nakon privatizacije uvodi u stečaj, a radnike šalje na Biro rada.

Radnici ulcinjske Solane, njegove najvrjednije kompanije,odavno upozoravaju da Barović i njegovi i za tu firmu planiraju isti scenario, dok uprava tvrdi da je ulagala u Solanu i da joj to nije namjera.

Barović je Solanu kupio za svega 800.000 eura. Vrijednost kompanije je nakon što ju je preuzeo, zahvaljujući izmjenama namjene njenog zemljišta od strane vlasti, skočila na milijardu eura, kako je svojevremeno obračunao MANS. Umjesto obećanih milionskih investicija, u Solanu je uveden programirani stečaj još 2003. zbog duga od 13.000 eura. Stečajna uprava je u junu ove godine bezuspješno po ko zna koji put pokušavala da putem licitacije proda imovinu Solane procijenjenu na oko 180 miliona eura.

Članovi skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu privatizacije prošle godine su jednoglasno usvojili zaključke da je privatizacija bila neuspješna. Komisija je predložila Vladi i Savjetu za privatizaciju da pokuša da vrati većinski paket akcija preduzeća uz poravnanje sa Eurofondom.

Barović je uveo stečaj i u jedinu fabriku mineralne vode Bjelasica Rada, u aprilu 2007. godine na predlog kompanije Galeb grupa koja je potraživala 118.000 eura. Kompanija je izašla iz stečaja prošle godine, ali ta pobjeda može biti kratkog daha. Radnici Rade protestovali su cijelo proljeće zbog odluke menadžmenta da oko 60 radnika uputi na prinudni odmor i prekine proizvodnju. Duguju im se tri plate, a staž im nije uplaćivan nekoliko godina.

Stečaj je uveden i u Izbor iz Bara i Cetinjeturist. Obje kompanije imaju vrijedne nekretnine koje Barović namjerava da proda. Kada je uveo stečaj u Grand, jedini cetinjski hotel, zbog duga od 45 hiljada eura, Barović je radnicima dugovao 20 plata. Oni su prijetili krivičnim prijavama zbog lažnog stečaja.

Nije to jedini renomirani hotel koji je Barović usrećio. U stečaj poslao i AD Fjord u Kotoru, još u martu 2003. godine. Kasnija prodaja hotela kontroverznom irskom bankaru Majkl Fingletonu i dešavanja vezana za hotel predmet su tužilačke istrage.

PANTO VUČUROVIĆ: Vlasnik Pantomarketa uveo je stečaj u 17 firmi u Crnoj Gori i Srbiji.

Taj podatak iznio je predsjednik sindikata PKB Zelenika Aleksandar Milović na sjednici skupštinske Komisije za kontrolu i tok postupka privatizacije, u aprilu ove godine: ,,Pantomarket je u stečaju od 12. septembra 2013. godine, PKB Herceg Novi od 18. juna prošle godine, Plus komerc je u stečaju od 22. oktobra 2013. godine, a prodata je cjelokupna imovina, Fabrika stočne hrane Danilovgrad u stečaju od 29. septembra prošle godine, Koni konfekcija Nikšić u stečaju od 28. decembra 2012”, saopštio je on.

Stečaj u Pantomarketu pokrenula je Hypo Alpe Adria banka zbog nevraćenog kredita od 19,5 miliona eura

PzP je još ranije objavio da Pantomarket ima preko 100 milona kreditnog duga, od čega je više od 70 miliona podigao na račun hipoteka na nekretnine PKB Zelenika iz Herceg Novog.

„Radi se o organizovanom kriminalnom poduhvatu koji je imao za cilj da se izvuče novac od banaka i umjesto u investicije, uloži u akcije, nekretnine i ostale oblike kapitala, za ko zna čiji interes”, kazao je Nebojša Medojević, lider Pokreta. ,,Slučaj Pantomarket je slučaj države Crne Gore”, zaključio je.

Komisija za privatizaciju, kojom predsjedava Janko Vučinić , lider Radničke partije, saopštila je da će uputiti državnom tužilaštvu inicijativu da se ispita i ubrza izviđaj po više krivičnih prijava koje su podnijeli manjinski akcionari PKB-a. ,,Većinski vlasnik Pantomarketa donosio je nezakonite odluke koje su išle na štetu zaposlenih i države. Desila se otimačina tog preduzeća koje je imalo veliku imovinu”, konstatovao je Vučinić.

U novembru 2013. godine Vučurović je uhapšen na beogradskom aerodromu zbog pronevjere 2,4 miliona eura.

ĐUKANOVIĆEVA VLADA: Jedan od najgorih poslodavaca kad je u pitanju uvođenje nekada perspektivnih preduzeća u stečaj je Vlada premijera Mila Đukanovića.

Na listi nekada velikih preduzeća koje je Vlada direktno, ili kroz nedomaćinsko poslovanje, lošu privatizacionu politiku, nijemo posmatranje kršenja privatizacionih ugovora ili štetne aranžmane dovela do propasti su: Duvanski kombinat, Rudnici boksita, Pobjeda, KAP…

Duvanski kojim je upravljala Vlada gurnut je u stečaj na osnovu duga od 100 hiljada eura prema EPCG, iako su mnogo veći dužnici nastavljali da posluju . Tokom stečaja Duvanski je proizvodio stotine tona egipatske kleopatre i drugih brendova, a optuživan je da nelegalno proizvodi te cigarete. Iako se procjenjuje da je od te proizvodnje morao ostvarivati veliki profit, fabrika je bilježila samo dugove. Ovih dana čeka odluku o likvidaciji.

Predsjednik manjinskih akcionara koji su ostali bez vlasništva, nakon što su ih Vlada i Opština Podgorica izgurale iz igre formirajući novo preduzeće Novi duvanski, Žarko Knežević ranije je za Monitor saopštio da su gubici DKP fiktivni. Da su dio scenarija duvanskog lobija da na štetu manjinskih akcionara i uz pomoć vlasti DKP gurne u likvidaciju, a sa njegovom opremom i imovinom nastavi unosni posao u Novom duvanskom.

KAP je još jedna velika priča o Vladinoj krivici. Ministarstvo finansija zatražilo je uvođenje stečaja u KAP 14. juna 2013. zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici koje je Vlada na kraju platila Deutsche banci.

Nakon uvođenja stečaja, Kombinat je preuzeo Veselin Pejović, koji još nije isplatio punu cijenu od 24 miliona eura, a Crnoj Gori prijete ogromne odštete pred međunarodnim sudovima koje je pokrenuo bivši partner Vlade u KAP-u Oleg Deripaska koji tvrdi da ga je Đukanović opljačkao. O štetnim aranžmanima sa Deripaksom i decenijama isisavanja kapitala iz KAP-a Monitor je više puta pisao. Ruski oligarh je dio priče Boksita u stečaju, čiji je većinski paket kupio 2005. godine za desetak miliona eura. Stečaj je uveden na zahtjev CKB koja je potraživala milijardu i šesto miliona eura. Vlada je svo vrijeme mirno posmatrala taj, ali i druge privatizacione aranžmane koji su preduzeća gurali u propast.

Istovremeno Vlada je od 2011. do 2014. godine platila 181 milion eura po osnovu izdatih garancija za kredite KAP-a, Željezare, Pobjede, Rudnika boksita, FEP-a, Melgonije, Mi rai grupe i Lenke, odnosno preduzećima koja su otišla u stečaj.

Možda će broj brkovića i barovića biti smanjen ukoliko se u zakone uvrste amandmani opozicije da oni koji uvedu firme u stečaj moraju odgovarati svojom imovinom koju su stekli kroz sumnjive aranžmane i koja bi po novom ulazila u stečajnu masu. Jedno ostaje van dometa tog zakona – Vlada koja čini sve da otjera investitore koji umjesto brze zarade i pranja novca žele da – stvarno investiraju.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo