Povežite se sa nama

MONITORING

ŠAMPIONI STEČAJA: Recept za brzo pravljenje miliona

Objavljeno prije

na

Dok se ovih dana pred skupštinskim odborima raspravlja o zloupotrebama instituta stečaja, još jedna nekada uspješna kompanija koju su privatizovali pobjednici tranzicije pošla je u stečaj. Radi se o Vektra Boki, u vlasništvu Dragana Brkovića, prijatelja i kuma crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Brković je tako dao (ne)skromni doprinos alarmantnoj brojci preduzeća u stečaju u Crnoj Gori koja se iz godine u godinu povećava. Prošle godine u stečaj je uvedeno 630 kompanija, što je u odnosu na 2013. godinu – za trećinu više.

Iz opozicije je više puta upozoreno da ta astronomska brojka može govoriti o korupciji i zloupotrebi stečaja kako bi se izbjegli dugovi, ili namjernom guranju tek privatizovanih preduzeća u propast kako bi se iz njih isisao kapital: rasprodala imovina i(li) na njen račun uzele stotine miliona eura kod banaka.

Možda će neko novo pravosuđe moći da odgovori ko je od vlasnika brojnih firmi u stečaju u stvari pokušavao da zaradi preko noći. Za sada, očito je ko su rekorderi u broju firmi koje su uveli u stečaj.

DRAGAN BRKOVIĆ: Vektra Boka, nekadašnja HTP Boka samo je jedno u nizu preduzeća koje je nakon što ga je kupio Brković završilo u stečaju.

„Svi će hoteli imati pet zvjezdica, jer Vektra ne umije drugačije”, obećavao je najavljujući investiciju od pola milijarde u HTP Boku. Nijesmo dobili hotele s pet zvjezdica, a Brković jeste stotine hiljada kvadrata na najboljim lokacijama. Vektra Boka u Herceg Novom ima 128.167 kvadrata zemljišta i 25.402 kvadrata poslovnog i stambenog prostora.

Stečaj u toj kompaniji pokrenula je CKB zbog kreditnog duga od četiri miliona eura. To je mali dio zaduženja Brkovićeve Vektre. Procjenjuje se da ovaj tajkun ima preko 189 miliona eura duga po osnovu kredita, uzetih na račun vrijedne imovine koju mu je Vlada ustupila u bescjenje.

Brković je u stečaj uveo i Vektru Montenegro, Horizont logistics (bivše Rumijatrans i Moračatrans), Vektru Jakić, Vektra Vodu, Vektra investments…U stečaj je prošle godine ušla i kompanija Vektra aviation, kojom je rukovodio Brkovićev sin. Iz stečaja je uspjela da izađe samo Vektra Jakić, lani.

U toj kompaniji stečaj je proglašen 2012, zbog kredita od 77 miliona eura OTP banci. Radnicima je u tom trenu Brković dugovao 12 plata. Nekadašnje državno preduzeće Korporacija Jakić Brković je dobio veoma povoljno. Za 1, 6 miliona eura kompaniju i koncesije na 30 godina. Pored privilegija, ustupaka, i velikih resursa Brković je uspijevao da bude non stop u minusu.

Umjesto ,,najveće industrije na Balkanu”, kako je obećavao, iza Brkovićevih privatizacija ostali su dugovi veliki k'o Balkan.

VESELIN BAROVIĆ: I on premijerov prijatelj, poznat kao kralj stečaja.

Barović je jedan od najvećih poslodavaca u Crnoj Gori, zbog ogromnog broja kompanija koje kontroliše njegov Eurofond – Solana Bajo Sekulić, Izbor Bar, Montepranzo, Fjord, HTP Mimoza, Jugopetrol, Bjelasica Rada… Nekada je posjedovao i udio u velikim crnogorskim kompanijama Elektroprivredi, Rudniku ugla iz Pljevalja, ali to je prodato za 44 miliona italijanskoj A2A, koja je preuzela dio EPCG.

Barović istovremeno zapošljava nesrazmjerno mali broj radnika. Razlog je jednostavan: najveći broj preduzeća odmah nakon privatizacije uvodi u stečaj, a radnike šalje na Biro rada.

Radnici ulcinjske Solane, njegove najvrjednije kompanije,odavno upozoravaju da Barović i njegovi i za tu firmu planiraju isti scenario, dok uprava tvrdi da je ulagala u Solanu i da joj to nije namjera.

Barović je Solanu kupio za svega 800.000 eura. Vrijednost kompanije je nakon što ju je preuzeo, zahvaljujući izmjenama namjene njenog zemljišta od strane vlasti, skočila na milijardu eura, kako je svojevremeno obračunao MANS. Umjesto obećanih milionskih investicija, u Solanu je uveden programirani stečaj još 2003. zbog duga od 13.000 eura. Stečajna uprava je u junu ove godine bezuspješno po ko zna koji put pokušavala da putem licitacije proda imovinu Solane procijenjenu na oko 180 miliona eura.

Članovi skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu privatizacije prošle godine su jednoglasno usvojili zaključke da je privatizacija bila neuspješna. Komisija je predložila Vladi i Savjetu za privatizaciju da pokuša da vrati većinski paket akcija preduzeća uz poravnanje sa Eurofondom.

Barović je uveo stečaj i u jedinu fabriku mineralne vode Bjelasica Rada, u aprilu 2007. godine na predlog kompanije Galeb grupa koja je potraživala 118.000 eura. Kompanija je izašla iz stečaja prošle godine, ali ta pobjeda može biti kratkog daha. Radnici Rade protestovali su cijelo proljeće zbog odluke menadžmenta da oko 60 radnika uputi na prinudni odmor i prekine proizvodnju. Duguju im se tri plate, a staž im nije uplaćivan nekoliko godina.

Stečaj je uveden i u Izbor iz Bara i Cetinjeturist. Obje kompanije imaju vrijedne nekretnine koje Barović namjerava da proda. Kada je uveo stečaj u Grand, jedini cetinjski hotel, zbog duga od 45 hiljada eura, Barović je radnicima dugovao 20 plata. Oni su prijetili krivičnim prijavama zbog lažnog stečaja.

Nije to jedini renomirani hotel koji je Barović usrećio. U stečaj poslao i AD Fjord u Kotoru, još u martu 2003. godine. Kasnija prodaja hotela kontroverznom irskom bankaru Majkl Fingletonu i dešavanja vezana za hotel predmet su tužilačke istrage.

PANTO VUČUROVIĆ: Vlasnik Pantomarketa uveo je stečaj u 17 firmi u Crnoj Gori i Srbiji.

Taj podatak iznio je predsjednik sindikata PKB Zelenika Aleksandar Milović na sjednici skupštinske Komisije za kontrolu i tok postupka privatizacije, u aprilu ove godine: ,,Pantomarket je u stečaju od 12. septembra 2013. godine, PKB Herceg Novi od 18. juna prošle godine, Plus komerc je u stečaju od 22. oktobra 2013. godine, a prodata je cjelokupna imovina, Fabrika stočne hrane Danilovgrad u stečaju od 29. septembra prošle godine, Koni konfekcija Nikšić u stečaju od 28. decembra 2012”, saopštio je on.

Stečaj u Pantomarketu pokrenula je Hypo Alpe Adria banka zbog nevraćenog kredita od 19,5 miliona eura

PzP je još ranije objavio da Pantomarket ima preko 100 milona kreditnog duga, od čega je više od 70 miliona podigao na račun hipoteka na nekretnine PKB Zelenika iz Herceg Novog.

„Radi se o organizovanom kriminalnom poduhvatu koji je imao za cilj da se izvuče novac od banaka i umjesto u investicije, uloži u akcije, nekretnine i ostale oblike kapitala, za ko zna čiji interes”, kazao je Nebojša Medojević, lider Pokreta. ,,Slučaj Pantomarket je slučaj države Crne Gore”, zaključio je.

Komisija za privatizaciju, kojom predsjedava Janko Vučinić , lider Radničke partije, saopštila je da će uputiti državnom tužilaštvu inicijativu da se ispita i ubrza izviđaj po više krivičnih prijava koje su podnijeli manjinski akcionari PKB-a. ,,Većinski vlasnik Pantomarketa donosio je nezakonite odluke koje su išle na štetu zaposlenih i države. Desila se otimačina tog preduzeća koje je imalo veliku imovinu”, konstatovao je Vučinić.

U novembru 2013. godine Vučurović je uhapšen na beogradskom aerodromu zbog pronevjere 2,4 miliona eura.

ĐUKANOVIĆEVA VLADA: Jedan od najgorih poslodavaca kad je u pitanju uvođenje nekada perspektivnih preduzeća u stečaj je Vlada premijera Mila Đukanovića.

Na listi nekada velikih preduzeća koje je Vlada direktno, ili kroz nedomaćinsko poslovanje, lošu privatizacionu politiku, nijemo posmatranje kršenja privatizacionih ugovora ili štetne aranžmane dovela do propasti su: Duvanski kombinat, Rudnici boksita, Pobjeda, KAP…

Duvanski kojim je upravljala Vlada gurnut je u stečaj na osnovu duga od 100 hiljada eura prema EPCG, iako su mnogo veći dužnici nastavljali da posluju . Tokom stečaja Duvanski je proizvodio stotine tona egipatske kleopatre i drugih brendova, a optuživan je da nelegalno proizvodi te cigarete. Iako se procjenjuje da je od te proizvodnje morao ostvarivati veliki profit, fabrika je bilježila samo dugove. Ovih dana čeka odluku o likvidaciji.

Predsjednik manjinskih akcionara koji su ostali bez vlasništva, nakon što su ih Vlada i Opština Podgorica izgurale iz igre formirajući novo preduzeće Novi duvanski, Žarko Knežević ranije je za Monitor saopštio da su gubici DKP fiktivni. Da su dio scenarija duvanskog lobija da na štetu manjinskih akcionara i uz pomoć vlasti DKP gurne u likvidaciju, a sa njegovom opremom i imovinom nastavi unosni posao u Novom duvanskom.

KAP je još jedna velika priča o Vladinoj krivici. Ministarstvo finansija zatražilo je uvođenje stečaja u KAP 14. juna 2013. zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici koje je Vlada na kraju platila Deutsche banci.

Nakon uvođenja stečaja, Kombinat je preuzeo Veselin Pejović, koji još nije isplatio punu cijenu od 24 miliona eura, a Crnoj Gori prijete ogromne odštete pred međunarodnim sudovima koje je pokrenuo bivši partner Vlade u KAP-u Oleg Deripaska koji tvrdi da ga je Đukanović opljačkao. O štetnim aranžmanima sa Deripaksom i decenijama isisavanja kapitala iz KAP-a Monitor je više puta pisao. Ruski oligarh je dio priče Boksita u stečaju, čiji je većinski paket kupio 2005. godine za desetak miliona eura. Stečaj je uveden na zahtjev CKB koja je potraživala milijardu i šesto miliona eura. Vlada je svo vrijeme mirno posmatrala taj, ali i druge privatizacione aranžmane koji su preduzeća gurali u propast.

Istovremeno Vlada je od 2011. do 2014. godine platila 181 milion eura po osnovu izdatih garancija za kredite KAP-a, Željezare, Pobjede, Rudnika boksita, FEP-a, Melgonije, Mi rai grupe i Lenke, odnosno preduzećima koja su otišla u stečaj.

Možda će broj brkovića i barovića biti smanjen ukoliko se u zakone uvrste amandmani opozicije da oni koji uvedu firme u stečaj moraju odgovarati svojom imovinom koju su stekli kroz sumnjive aranžmane i koja bi po novom ulazila u stečajnu masu. Jedno ostaje van dometa tog zakona – Vlada koja čini sve da otjera investitore koji umjesto brze zarade i pranja novca žele da – stvarno investiraju.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo