Povežite se sa nama

MONITORING

MILJENICI ŠIRE POSAO: Zakupci Sveca kupli Maestral?

Objavljeno prije

na

petros-statis

Zakupci ekskluzivnog turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, braća Petros i Teofanis Statis, prema našim izvorima, novi su vlasnici hotela Maestral u naselju Pržno. Potvrdu ove informacije koja stiže iz poslovnih krugova hotelskog biznisa i turizma, pokušali smo dobiti od vlasnika hotela, slovenačke kompanije HIT Montenegro iz Nove Gorice.

Iz njihove službe za odnose sa javnošću izvijestili su nas da je prodaja hotela u toku i da ne mogu davati detaljnije informacije o kupcu i cijeni koja je za atraktivni hotel postignuta.

Prodaja Maestrala najavljivana je poslednjih godina. Cijena po kojoj je hotelski kompleks u Pržnu plasiran na tržištu, kretala se, prema pisanju medija, oko 40 miliona eura. Hotel raspolaže sa 180 soba i brojnim pratećim sadržajima, te značajnim zemljištem na svojoj parceli. Pozicioniran je uz jedinu plažu u naselju, kojom gazduje po osnovu ugovora sa JP Morsko dobro.

Ukoliko se ova transakcija realizuje i Grci zaokruže hotelsku imperiju na najatraktivnijem dijelu budvanske rivijere, na obalama Paštrovića, ostvariće svojevrstan turistički monopol, nezabilježen u Crnoj Gori.

Što u vlasništvu što u višedecenijskom zakupu posjedovaće niz od četiri elitna hotela, locirana na najljepšem dijelu budvanske rivijere, koji čine grad-hotel Sveti Stefan, hotel Miločer, hotel Kraljičina plaža i hotel Maestral. Ovaj hotelski koncern zaokružen je izuzetno atraktivnim, prirodnim pješčanim plažama, od Svetog Stefana do Pržna.

Svo ovo bogatstvo Crne Gore, jedinstvo prirodnih ljepota, prilagođene, ambijentalne arhitekture i bogate istorije, našlo se u posjedu anonimnih vlasnika, osnivača kompanije Aidwey Investment Limited, registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Prema podacima registra Privrednog suda, ova of-šor kompanija osnivač je crnogorske filijale, kompanije Adriatic Properties doo, koja rukovodi zakupom svetostefanskih hotela, a koju predstavljaju Grci, braća Statis, Petros i Teofanis.

Dakle, Statisi u Crnoj Gori obavljaju poslove u ime i za račun nepoznatih vlasnika of-šor kompanije Aidwey Investment, koji sa zaštićene adrese, postaju gospodari ekskluzivnog dijela Crnogorskog primorja.

Statisi paralelno razvijaju i medijsku mrežu u Crnoj Gori. Postali su vlasnici četiri medija. Dvije štampane novine, Pobjede i Dnevnih novina i dva portala.

Postavlja se pitanje odakle kompaniji Adriatic Properties kapital za kupovinu hotela u situaciji kada redovno traži povlastice za obaveze preuzete ugovorom o zakupu elitnog ljetovališta na rok od 30 godina.

Par godina nakon potpisivanja ugovora o zakupu zatražili su smanjenje rente za 30 odsto i produženje roka na 42 godine.

Vlada je usvojila amandmane na osnovni ugovor i prihvatila zahtjeve zakupca za smanjenje kirije i produženje vremenskog roka zakupa. Vladini aneksi moraju dobiti podršku većine poslanika u Skupštini Crne Gore.

To se još nije dogodilo, što nije spriječilo nadležne da Grcima umanje zakup na 1,2 miliona eura godišnje, na ime naknade za sva tri hotela. Nova cijena zakupa teče od 2012. godine. Odobrila je, samoinicijativno, skupština akcionara HG Budvanska rivijera, formalni vlasnik hotela, uz ogradu, da ukoliko poslanici ne usvoje anekse, retroaktivno fakturišu razliku do osnovnog iznosa ugovorenog 2007. godine.

Dok se čeka verifikacija aneksa u parlamentu, obavljaju se pripreme za realizaciju zahtjeva za gradnju stanova za tržište u parku Miločera uz produženje zakupa zemljišta na 90 godina. Što praktično znači prodaja bez nadoknade najskupljeg zemljišta na primorju.

Vrhunski zločin protiv prirode, pretvaranje izuzetnog prirodnog resursa miločerskog parka u građevinsko zemljište za gradnju stambenih zgrada, Vlada je proglasila javnim interesom. Profit anonimnih zakupaca sa of-šor destinacija uzdignut je na tron interesa nacionalnog značaja.

Promijenjen je Zakon o uređenju prostora i gradnji objekata, dodat je novi član 60a., koji Vladi omogućava da za prostor koji nema plansku dokumentaciju, preskoči dugu proceduru donošenja planova i sama donese urbanističko-tehničke uslove za gradnju, za objekte od opšteg interesa.

U martu ove godine Vlada je donijela Odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort Miločer i Programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat idejnog rješenja. Dva mjeseca kasnije, u utorak 09. juna Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisalo je javni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Miločer, u Pržnu, opština Budva.

Već u naslovu napravljena je greška jer Miločer nije u Pržnu, nema zajedničku odrednicu ni teritorijalno ni prostorno-planski sa ovim naseljem. To su dva različita toponima koji raspisivačima konkursa očito nisu poznata.

Urbanistička degradacija Miločera i Svetog Stefana raspisivanjem javnog konkursa, zvanično je započeta. Radnjom rukovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, odnosno ministar Branimir Gvozdenović. Velika moć skoncentrisana je u rukama trostrukog mandatara u resoru uređenja prostora. On određuje lokaciju, donosi urbanističko-tehničke uslove i raspisuje međunarodni konkurs i sve to za prostor koji nije pokriven planskom dokumentacijom.

Zanimljiv je sastav žirija ovog konkursa koji počiva na nizu nezakonitih radnji i ima za cilj trajnu promjenu prostora elitnog crnogorskog ljetovališta, imanja nekadašnje dinastije Karađorđevića i kontakt zone hotela Sveti Stefan.

Za predsjednika sedmočlanog žirija imenovan je arhitekta Veljko Radulović. Jedan od članova je beogradski poznati arhitekta Branimir Mitrović, čiji angažman na ovom poslu prate kontroverze. Mitroviću je, najprije, bio ponuđen posao izrade usaglašavanja Prostornog plana Opštine Budva sa namjeravanim zahvatima. Odnosno unošenja u PPO kapaciteta predviđenih urbanističkim projektom Čedi-Kraljičina plaža.

Profesor Mitrović je tada odbio ponudu uz oštru kritiku urbanizacije Miločera. „Nisam mogao da prihvatim kapacitete koji se pojavljuju u UP Miločer, dispoziciju i geometrijski raspored objekata u prostoru pored postojećeg hotela Kraljičina plaža. Takvo povećanje kapaciteta je katastrofalno jer taj prostor to ne može da podnese…”, kazao je Mitrović.

Njegovo učešće u žiriju, naknadna pamet u vezi Miločera, govori o sposobnosti Gvozdenovića da ugledne oponente uspješno amortizuje. Da li će isključivo članstvo u ocjenjivačkom timu zadovoljiti Mitrovića ili će njegov biro dobiti neki posao u Miločeru, znaće se uskoro.

Članica žirija je i Lidija Ljesar, generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu, koja se našla u konfliktu interesa. Po svojoj funkciji i nadležnostima dužna je spriječiti upravo ono, što će svako konkursno rješenje, zasnovano na programskom zadatku Vlade, ponuditi. A to je neminovno ugrožavanje kulturno-istorijskog nasljeđa i prirodnih vrijednosti Miločera i Svetog Stefana. Kraljičina plaža i njeno zaleđe sa mediteranskim zelenilom, uživaju status zakonom zaštićenog spomenika prirode.

Građani Budve i Svetog Stefana uputili su zahtjev upravi za kulturnu baštinu za uspostavljanje zaštite na kompleksu Miločer sa vilom Topliš i osam manjih objekata, koji raspolažu svim odlikama kulturnog dobra.

Čitav kompleks Miločera sa letnjikovcem kraljice Marije Karađorđević, jedinstvena je kulturna i prirodna zaostavština, pa je učešće direktorke Ljesar u poslu betoniranja ovog prostora više nego skandalozno.

Kompanija Adriatic Properties zastupljena je sa dva člana u žiriju, pomenutim Teofanisom Statisom i Anicom Terzić.

Čudan konkurs. Adriatic Properties pojavljuje se u četvorostrukoj ulozi. Grci su naručioci posla, oni plaćaju troškove javnog natjecanja, biraju najbolje radove i na kraju grade. I prodaju. Predmet konkursa je lokacija od 35 hektara najatraktivnijeg prostora u državi.

Na mjestu starog hotela Kraljičina plaža predviđen je novi, na četiri puta većoj površini od postojećeg, sa oko 22.000 kvadrata bruto izgrađene površine. Uz novi hotel sa osam spratova predviđen je apartmanski kompleks sa 66 luksuznih stanova namijenjenih bogatoj klijenteli.

U gustoj šumi Miločera planirana je gradnja pet novih vila ukupne površine oko 5.000 kvadrata. Opisana je i sječa stabala egzotičnog stoljetnog drveća u parku – „ukoliko bude neophodno”.

Gradnjom je napadnuto i područje Svetog Stefana. Svi restorani, kafići, poslovne zgrade, bivša upravna zgrada, nadograđuju se radi dobijanja novih apartmanskih i stambenih jedinica. Zakupcu je data mogućnost da izgradi oko 41.000 kvadrata razne namjene.

Čitava se država upregla da zadovolji apetite investitora i zauvijek uništi biser crnogorske obale i nekadašnji ponos turističke privrede Crne Gore.

Rok za predaju konkursnih radova je 15. septembar, dok će pobjednik biti proglašen deset dana kasnije, 25. septembra ove godine.

Ovaj konkurs ministra Gvozdenovića ipak pomalo liči na potpaljivanje ražnja dok je zec u šumi. Poslanici crnogorskog parlamenta imaju završnu riječ i od njih zavisi da li će dobro od nacionalnog značaja biti prepušteno bjelosvjetskim anonimnim „developerima”. Ili se planira proglašenje lex specijalisa za Miločer.

KILOMETAR PLAŽA ZA GRKE

Zakupci Sveca i Miločera, braća Petros i Teofanis Statis, gazduju sa šest plaža u poznatom ljetovalištu. Uz tri hotelske, Kraljičinu plažu, veliku miločersku i plažu hotela Sveti Stefan, zauzeli su i dio javne, gradske plaže u dužini od 155 metara. Za te četiri plaže, ukupne dužine 735 metara, plaćaju nadoknadu od 81.781 euro godišnje, na rok do 2037 godine, po osnovu posebnog ugovora sa JP Morsko dobro. Na javnom tenderu zakupili su dodatne dvije lokacije ukupne dužine od 210 metara, sa sedam privremenih objekata na njima, uz nadoknadu od 90.000 eura. Grci drže monopol na gotovo kilometar najvrednijih pješčanih plaža na paštrovskoj rivijeri, odnosno čitav plažni pojas Miločera i cijelog naselja Sveti Stefan. Mještanima ovoga kraja ostavili su samo krajičak krša i kamenjara uz more.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo