Povežite se sa nama

MONITORING

MILJENICI ŠIRE POSAO: Zakupci Sveca kupli Maestral?

Objavljeno prije

na

Zakupci ekskluzivnog turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, braća Petros i Teofanis Statis, prema našim izvorima, novi su vlasnici hotela Maestral u naselju Pržno. Potvrdu ove informacije koja stiže iz poslovnih krugova hotelskog biznisa i turizma, pokušali smo dobiti od vlasnika hotela, slovenačke kompanije HIT Montenegro iz Nove Gorice.

Iz njihove službe za odnose sa javnošću izvijestili su nas da je prodaja hotela u toku i da ne mogu davati detaljnije informacije o kupcu i cijeni koja je za atraktivni hotel postignuta.

Prodaja Maestrala najavljivana je poslednjih godina. Cijena po kojoj je hotelski kompleks u Pržnu plasiran na tržištu, kretala se, prema pisanju medija, oko 40 miliona eura. Hotel raspolaže sa 180 soba i brojnim pratećim sadržajima, te značajnim zemljištem na svojoj parceli. Pozicioniran je uz jedinu plažu u naselju, kojom gazduje po osnovu ugovora sa JP Morsko dobro.

Ukoliko se ova transakcija realizuje i Grci zaokruže hotelsku imperiju na najatraktivnijem dijelu budvanske rivijere, na obalama Paštrovića, ostvariće svojevrstan turistički monopol, nezabilježen u Crnoj Gori.

Što u vlasništvu što u višedecenijskom zakupu posjedovaće niz od četiri elitna hotela, locirana na najljepšem dijelu budvanske rivijere, koji čine grad-hotel Sveti Stefan, hotel Miločer, hotel Kraljičina plaža i hotel Maestral. Ovaj hotelski koncern zaokružen je izuzetno atraktivnim, prirodnim pješčanim plažama, od Svetog Stefana do Pržna.

Svo ovo bogatstvo Crne Gore, jedinstvo prirodnih ljepota, prilagođene, ambijentalne arhitekture i bogate istorije, našlo se u posjedu anonimnih vlasnika, osnivača kompanije Aidwey Investment Limited, registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Prema podacima registra Privrednog suda, ova of-šor kompanija osnivač je crnogorske filijale, kompanije Adriatic Properties doo, koja rukovodi zakupom svetostefanskih hotela, a koju predstavljaju Grci, braća Statis, Petros i Teofanis.

Dakle, Statisi u Crnoj Gori obavljaju poslove u ime i za račun nepoznatih vlasnika of-šor kompanije Aidwey Investment, koji sa zaštićene adrese, postaju gospodari ekskluzivnog dijela Crnogorskog primorja.

Statisi paralelno razvijaju i medijsku mrežu u Crnoj Gori. Postali su vlasnici četiri medija. Dvije štampane novine, Pobjede i Dnevnih novina i dva portala.

Postavlja se pitanje odakle kompaniji Adriatic Properties kapital za kupovinu hotela u situaciji kada redovno traži povlastice za obaveze preuzete ugovorom o zakupu elitnog ljetovališta na rok od 30 godina.

Par godina nakon potpisivanja ugovora o zakupu zatražili su smanjenje rente za 30 odsto i produženje roka na 42 godine.

Vlada je usvojila amandmane na osnovni ugovor i prihvatila zahtjeve zakupca za smanjenje kirije i produženje vremenskog roka zakupa. Vladini aneksi moraju dobiti podršku većine poslanika u Skupštini Crne Gore.

To se još nije dogodilo, što nije spriječilo nadležne da Grcima umanje zakup na 1,2 miliona eura godišnje, na ime naknade za sva tri hotela. Nova cijena zakupa teče od 2012. godine. Odobrila je, samoinicijativno, skupština akcionara HG Budvanska rivijera, formalni vlasnik hotela, uz ogradu, da ukoliko poslanici ne usvoje anekse, retroaktivno fakturišu razliku do osnovnog iznosa ugovorenog 2007. godine.

Dok se čeka verifikacija aneksa u parlamentu, obavljaju se pripreme za realizaciju zahtjeva za gradnju stanova za tržište u parku Miločera uz produženje zakupa zemljišta na 90 godina. Što praktično znači prodaja bez nadoknade najskupljeg zemljišta na primorju.

Vrhunski zločin protiv prirode, pretvaranje izuzetnog prirodnog resursa miločerskog parka u građevinsko zemljište za gradnju stambenih zgrada, Vlada je proglasila javnim interesom. Profit anonimnih zakupaca sa of-šor destinacija uzdignut je na tron interesa nacionalnog značaja.

Promijenjen je Zakon o uređenju prostora i gradnji objekata, dodat je novi član 60a., koji Vladi omogućava da za prostor koji nema plansku dokumentaciju, preskoči dugu proceduru donošenja planova i sama donese urbanističko-tehničke uslove za gradnju, za objekte od opšteg interesa.

U martu ove godine Vlada je donijela Odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort Miločer i Programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat idejnog rješenja. Dva mjeseca kasnije, u utorak 09. juna Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisalo je javni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Miločer, u Pržnu, opština Budva.

Već u naslovu napravljena je greška jer Miločer nije u Pržnu, nema zajedničku odrednicu ni teritorijalno ni prostorno-planski sa ovim naseljem. To su dva različita toponima koji raspisivačima konkursa očito nisu poznata.

Urbanistička degradacija Miločera i Svetog Stefana raspisivanjem javnog konkursa, zvanično je započeta. Radnjom rukovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, odnosno ministar Branimir Gvozdenović. Velika moć skoncentrisana je u rukama trostrukog mandatara u resoru uređenja prostora. On određuje lokaciju, donosi urbanističko-tehničke uslove i raspisuje međunarodni konkurs i sve to za prostor koji nije pokriven planskom dokumentacijom.

Zanimljiv je sastav žirija ovog konkursa koji počiva na nizu nezakonitih radnji i ima za cilj trajnu promjenu prostora elitnog crnogorskog ljetovališta, imanja nekadašnje dinastije Karađorđevića i kontakt zone hotela Sveti Stefan.

Za predsjednika sedmočlanog žirija imenovan je arhitekta Veljko Radulović. Jedan od članova je beogradski poznati arhitekta Branimir Mitrović, čiji angažman na ovom poslu prate kontroverze. Mitroviću je, najprije, bio ponuđen posao izrade usaglašavanja Prostornog plana Opštine Budva sa namjeravanim zahvatima. Odnosno unošenja u PPO kapaciteta predviđenih urbanističkim projektom Čedi-Kraljičina plaža.

Profesor Mitrović je tada odbio ponudu uz oštru kritiku urbanizacije Miločera. „Nisam mogao da prihvatim kapacitete koji se pojavljuju u UP Miločer, dispoziciju i geometrijski raspored objekata u prostoru pored postojećeg hotela Kraljičina plaža. Takvo povećanje kapaciteta je katastrofalno jer taj prostor to ne može da podnese…”, kazao je Mitrović.

Njegovo učešće u žiriju, naknadna pamet u vezi Miločera, govori o sposobnosti Gvozdenovića da ugledne oponente uspješno amortizuje. Da li će isključivo članstvo u ocjenjivačkom timu zadovoljiti Mitrovića ili će njegov biro dobiti neki posao u Miločeru, znaće se uskoro.

Članica žirija je i Lidija Ljesar, generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu, koja se našla u konfliktu interesa. Po svojoj funkciji i nadležnostima dužna je spriječiti upravo ono, što će svako konkursno rješenje, zasnovano na programskom zadatku Vlade, ponuditi. A to je neminovno ugrožavanje kulturno-istorijskog nasljeđa i prirodnih vrijednosti Miločera i Svetog Stefana. Kraljičina plaža i njeno zaleđe sa mediteranskim zelenilom, uživaju status zakonom zaštićenog spomenika prirode.

Građani Budve i Svetog Stefana uputili su zahtjev upravi za kulturnu baštinu za uspostavljanje zaštite na kompleksu Miločer sa vilom Topliš i osam manjih objekata, koji raspolažu svim odlikama kulturnog dobra.

Čitav kompleks Miločera sa letnjikovcem kraljice Marije Karađorđević, jedinstvena je kulturna i prirodna zaostavština, pa je učešće direktorke Ljesar u poslu betoniranja ovog prostora više nego skandalozno.

Kompanija Adriatic Properties zastupljena je sa dva člana u žiriju, pomenutim Teofanisom Statisom i Anicom Terzić.

Čudan konkurs. Adriatic Properties pojavljuje se u četvorostrukoj ulozi. Grci su naručioci posla, oni plaćaju troškove javnog natjecanja, biraju najbolje radove i na kraju grade. I prodaju. Predmet konkursa je lokacija od 35 hektara najatraktivnijeg prostora u državi.

Na mjestu starog hotela Kraljičina plaža predviđen je novi, na četiri puta većoj površini od postojećeg, sa oko 22.000 kvadrata bruto izgrađene površine. Uz novi hotel sa osam spratova predviđen je apartmanski kompleks sa 66 luksuznih stanova namijenjenih bogatoj klijenteli.

U gustoj šumi Miločera planirana je gradnja pet novih vila ukupne površine oko 5.000 kvadrata. Opisana je i sječa stabala egzotičnog stoljetnog drveća u parku – „ukoliko bude neophodno”.

Gradnjom je napadnuto i područje Svetog Stefana. Svi restorani, kafići, poslovne zgrade, bivša upravna zgrada, nadograđuju se radi dobijanja novih apartmanskih i stambenih jedinica. Zakupcu je data mogućnost da izgradi oko 41.000 kvadrata razne namjene.

Čitava se država upregla da zadovolji apetite investitora i zauvijek uništi biser crnogorske obale i nekadašnji ponos turističke privrede Crne Gore.

Rok za predaju konkursnih radova je 15. septembar, dok će pobjednik biti proglašen deset dana kasnije, 25. septembra ove godine.

Ovaj konkurs ministra Gvozdenovića ipak pomalo liči na potpaljivanje ražnja dok je zec u šumi. Poslanici crnogorskog parlamenta imaju završnu riječ i od njih zavisi da li će dobro od nacionalnog značaja biti prepušteno bjelosvjetskim anonimnim „developerima”. Ili se planira proglašenje lex specijalisa za Miločer.

KILOMETAR PLAŽA ZA GRKE

Zakupci Sveca i Miločera, braća Petros i Teofanis Statis, gazduju sa šest plaža u poznatom ljetovalištu. Uz tri hotelske, Kraljičinu plažu, veliku miločersku i plažu hotela Sveti Stefan, zauzeli su i dio javne, gradske plaže u dužini od 155 metara. Za te četiri plaže, ukupne dužine 735 metara, plaćaju nadoknadu od 81.781 euro godišnje, na rok do 2037 godine, po osnovu posebnog ugovora sa JP Morsko dobro. Na javnom tenderu zakupili su dodatne dvije lokacije ukupne dužine od 210 metara, sa sedam privremenih objekata na njima, uz nadoknadu od 90.000 eura. Grci drže monopol na gotovo kilometar najvrednijih pješčanih plaža na paštrovskoj rivijeri, odnosno čitav plažni pojas Miločera i cijelog naselja Sveti Stefan. Mještanima ovoga kraja ostavili su samo krajičak krša i kamenjara uz more.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo