Povežite se sa nama

MONITORING

SDP UOČI KONGRESA: Nijanse sive

Objavljeno prije

na

ranko-krivokapic

Za dan svoje stranke SDP je izabrao 3. jun – dan proglašenja nezavisnosti Crne Gore. Ove godine biće to i dan kad će se, na kongresu, prelomiti ko će ubuduće voditi partiju. Kuda – znatno je složenije pitanje.

U zvaničnoj partijskoj istoriji zapisano je da je pravno utemeljenje SDP-a započeto 1990. godine, osnivanjem partija čijim je kasnijim ujedinjenjem partija konstituisana, a da je organizaciono zaokruživanje dovršeno na Kongresu ujedinjenja u Podgorici 12. juna1993.

Partije od kojih je konstituisana SDP bile su na prvim višestranačkim izborima u Crnoj Gori i SFRJ, decembra 1990. godine, okosnica antiratnog i reformskog pokreta pod nazivom ,,Savez reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru”. Tadašnji reformisti osvojili su 17 od 125 poslaničkih mjesta u prvom višestranačkom parlamentu Crne Gore.

Na izborima u novembru 1996. SDP je osvojila preko 16 hiljada glasova, što je činilo oko pet i po procenata glasačkog tijela, ali, zbog promjene izbornih pravila neposredno uoči izbora, nijesu ušli u parlament. Već u maju 1998. godine nastupili su u koaliciji ,,Da živimo bolje”sa DPS-om i Narodnom strankom i dobili pet poslaničkih mjesta. I nakon toga, uz DPS, bilježili su samo pobjede.

Nakon izbora 2001. godine, u koaliciji ,,Pobjeda je Crne Gore” SDP je dobio šest poslanika. Te godine na čelo partije stao je Ranko Krivokapić. Zanimljiv ,,obrt” u partiji desio se kada su 2002, nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma kojim je propisan trogodišnji moratorijum na održavanje crnogorskog refrenduma, izašli iz vlade i odmah potom ponovo ušli u predizbornu koaliciju sa DPS-om koji je sporazum potpisao. Dobili su mjesto predsjednika parlamenta, na koje dolazi predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, kao i sedam od 75 poslanika i četiri ministarska mjesta.

Nakon izbora 2006. SDP je imao sedam poslaničkih, mjesto predsjednika parlamenta, jednog potpredsjednika vlade i dva ministra. Nakon vanrednih izbora 2009. broj poslanika ove partije u crnogorskom parlamentu porastao je na devet, trenutno imaju osam poslaničkih mjesta.

Odavno već, dakle, Socijaldemokratska partija, vlada Crnom Gorom, što učešćem u donošenju zakona, što uz pomoć kadrova te partije u izvršnoj vlasti. Procenat njihovog učešća u vladajućim strukturama obično se vezuje za cifru od 20 odsto. I ako je taj procenat, kako ponekad tvrde iz SDP-a, zapravo manji, kad se u obzir uzme koliko dugo traje, nakupilo se tu odgovornosti. Prije svega u tome što je SDP u svakoj sekundi svih tih godina mogao da sruši režim Mila Đukanovića i otvori proces demokratske smjene vlasti u Crnoj Gori.

Pored odgovornosti za tu, najkrupniju stvar u političkom životu Crne Gore, SDP na svojim nejakim plaćima nosi i niz odgovornosti za sve odluke koje su zajedno sa svojim koalicionim partnerima donosili i sprovodili. Tačno je, pripadaju im i zasluge iz nekoliko slučajeva u kojima su pomogli da se zaustave DPS-ovi projekti, poput onog o potapanju Tare. Nema toga mnogo.

Moto pod kojim će SDP održati svoj kongres ,,Četvrt vijeka na pravoj strani istorije”, bolno je upitan barem za posljednju trećinu tog perioda. Ako se u nekim godinama šurovanje sa Đukanovićem i moglo pravdati željom za osamostaljenjem države, tog izgovora odavno nema.

Način bivstvovanja Socijaldemokratske partije kao opozicije u vlasti, sudeći po onome što se evo neko doba dešava, moraće da ode u istoriju. Ranko Krivokapić je, procjenjuju Monitorovi izvori iz vrha SDP-a, prešao crtu nakon koje nema povratka.

Pregrubo bi bilo reći da je Ranko Krivokapić otkazao poslušnost. Ne zato što nije slušao, nego zbog toga što mu se otkazivanje svelo na puku priču. Ipak, i to je DPS-u bilo previše. Odlučili su da ga promijene. Za šefa partije kandidovan je dosadašnji potpredsjednik, ministar saobraćaja Ivan Brajović.

Dobro upućeni u zbivanja u maloj članici vladajuće koalicije objašnjavaju da su ,,glavne uloge i izvođenje radova dodijeljeni DPS-ovcima na privremenom radu u SDP-u”.

Prema nepodijeljenom mišljenju više naših izvora Ivan Brajović je još jednom – figura. Glavni za obračun sa Krivokapićem zapravo je Vujica Lazović. On je, kako kažu, u prvobitnoj verziji planirao da kao protivkandidata Krivokapiću istakne Damira Šehovića, ali je na kraju ipak izbor pao na Brajovića koji je nezadovoljan još otkad je njegovo mjesto u ministarstvu unutrašnjih polova zauzeo Krivokapiću bliski Raško Konjević.

Potom se stvari u SDP-u odvijaju po predizbornoj recepturi DPS-a. Obilasci partijskih podružnica, kupovina, obećanja, zastrašivanja.

,,Vujica je najdalje otišao u Podgorici formirajući listu delegata za kongres bez predloga mjesnih odbora”, kaže Monitorov sagovornik i naglašava da je iz procesa odlučivanja isključen svako za koga se iole sumnjalo da bi mogao glasati za Krivokapića, uključujući i ljude koji su osnivači partije. Rezultat glasanja bio je 34 prema nula za Brajovića. ,,U Baru su simulirali izbore, ali su tamo bar formalno prošli proceduru, u Mojkovcu je sastanku na kojem je biran delegat za kongres, od 21 člana koji su trebali da odlučuju, prisutno bilo njih jedanaest”. Iz nekih mjesta čitave familije su delegati kongresa, kažu upućen uz napomenu da je ,,cijeli sjever za Ranka” i da ,,Vujica nije uspio da odradi Nikšić”. ,,Gaženje svih demokratskih procedura dovoljno govori o profilu izvođača radova”, kaže naš izvor.

Nije nikakva tajna da su uz Brajovića, odnosno Lazovića, stali pretežno ljudi koji u ime SDP-a pokrivaju direktorska mjesta u velikim firmama kao što su Milovan Đuričković iz Aerodroma Crne Gore, Radoš Šućur iz Uprave za šume ili Kenan Hrapović iz Fonda za zdravstvo. U velikim firmama vrte se velike pare, velikim iskušenjima nije lako odoljeti. Ko ne odoli – postaje više nego poslušan i samo čeka svoj ,,ratni raspored”. Ljudi naklonjeni Krivokapiću tvrde da mu se sada sveti to što je ,,prepustio da Vujica kadrira u SDP-u”.

U SDP-ovim krugovima smatraju da se na kongresu donosi odluka o tome da li će partija na čelu sa Ivanom Brajovićem biti za blisku i bezuslovnu saradnju sa DPS-om ili će Krivokapić nastaviti sa otklonom koji je navodno, kako tvrde, bespovratno napravljen.

Monitoru dostupni izvori procjenjuju da je u trci za predsjednika SDP-a Ranko Krivokapić i dalje u prednosti.Takve informacije, dok ovaj broj Monitora ide u štampu, stižu čak I od onih koji bi se više obradovali Brajovićevom izboru. Neizostavna napomena u svim procjenama, međutim, ostaje da se nikad ne zna ko se može prodati. ,,Izbor predsjednika pokazaće koje su građe i tvrđe SDP-ovci”.

Šta će se, kad jednom izaberu predsjednika, dalje dešavati sa SDP-om, nezahvalno je prognozirati.Oba kandidata govore kako im je stalo do očuvanja jedinstva u partiji, Brajović je imao i lirski momenat: ,,Pružiće se ruke odmah poslije kongresa i ići ćemo dalje”. Slabo ko u to vjeruje. Oni kojima je bliži Krivokapić pokazuju da su potpuno ogorčeni metodama kojima je Lazović pokušavao da ,,progura” Brajovića. Kakva bi bila sudbina Krivokapića u slučaju da izgubi pokazuje mržnja koju protiv njega prostiru poslušni mediji.

,,Ukoliko Lazović izgubi, njegove pristalice mogu nastaviti da kao frakcija tavore do izbora i burgijaju u stranci, pa da pred izbore, kada SDP izađe bez DPS-a, napuste stranku i dodatno je poljuljaju. To je pokvarenije i pogubnije i vjerovatno im više odgovara. Teško da će sada napustiti stranku i mjesta koja pokrivaju, što bi se od časnih ljudi očekivalo. Ukoliko Ranko izgubi, on ide, a ovi njegovi će se tiho povući”, tvrdi Monitorov izvor iz vrha SDP-a.

Kako se god okrene, kandidatura Brajovića Krivokapiću je donijela priliku da se donekle podigne sa dna na kojem je bio nakon prodaje podgoričkih izbora. Ima li u tome ičeg dobrog za Crnu Goru, niko zasad ne zna.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo