Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ OLEGA OBRADOVIĆA: Matematika tranzicije

Objavljeno prije

na

U srijedu veče, u Podgorici, iz zasjede je ranjen univerzitetski profesor Oleg Obradović. Jutro po napadu, dobro informisani obavještavaju da ranjeni nije u životnoj opasnosti. ,,Cjelokupni sastav podgoričke policije odmah se dao u potragu za napadačem”, javljaju izvještači jednog od medija bliskih Vladi, ,,prema prvoj rekonstrukciji napada, vjeruje se da je (napadač) imao namjeru da opomene Obradovića. Međutim, o kakvoj je opomeni riječ ostaje nepoznanica, jer istražitelji nemaju saznanja da je Obradović bio u bilo kakvim problemima, niti sukobima koji bi imali ovakav epilog”. Istraga je u toku.

Samo koji sat ranije, takođe u Podgorici, gospodar je obznanio kako su on i njegovi bezbjednjaci prije desetak godina produžili ovozemaljsko trajanje gospodina Rista Radovića. ,,Imali smo bezbjednosno povjerljive informacije da će protivnici nezavisnosti pokušati likvidaciju mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, kako bi pojačali težinu tvrdnji o nepouzdanoj bezbjednosti Crne Gore i navodnoj beskrupuloznosti vlasti”, saopštio je Milo Đukanović tokom premijerskog sata u Skupštini Crne Gore. A sve u sklopu priče o ubistvu Duška Jovanovića koje nije rasvijetljeno ni nakon 11 godina od zločina.

I tako, dok su policajci u dvorištu Tehničke škole tragali za materijalnim dokazima napada na Obradovaća, jedva par stotina metara odatle paljene su svijeće na mjestu gdje je, prije tačno 11 godina, 27. maja 2004. ubijen osnivač i glavni i odgovorni urednik dnevnika Dan.

Istraga će pokušati da utvrdi ko je i zašto pucao u nogu doktoru matematičkih nauka, predavaču na Prirodno matematičkom i Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, jednom od osnivača Interneta CG, nekada prvom čovjeku ovdašnjeg Telekoma (državnog i privatizovanog), predsjedniku borda prvo CKB-a onda i Prve banke, te osnivaču, vlasniku, suvlasniku i(li) ovlašćenom zastupniku niza preduzeća koja su poslovala u oblasti informatike, energetike, farmacije, trgovine na veliko i malo, teške industrije, poljoprivrede… U ime države ili, još češće, sa državom.

Da li su pucnji u Olega Obradovića u bilo kakvoj vezi sa nekim od njegovih poslova? I kakvi su to poslovi u kojima se obavijest o dospjeloj rati umjesto SMS porukom šalje vrućim olovom, posredstvom maskiranog napadača? Ili je, možda, ovo stvar lične prirode? Nešto kao poruka da o nečemu (ne)treba govoriti, ili da nekoga ili nešto ne treba dirati?

Opet, preko stranica crne hronike, verzirani novinari i njihovi dobro upućeni sagovornici već nas nedjeljama uvjeravaju kako u Crnoj Gori možete izgubiti glavu samo zbog toga što ste dobar prijatelj sa nekim ko je nekome postao – neprijatelj. Nečije ubistvo/ranjavanje je, kažu, postalo način da se nekome drugom pošalje poruka!?

Kako u taj kontekst smjestiti profesora Obradovića?

Ono, najlakše bi bilo nabrajati. Rukovodilac Sektora za normativne poslove pri Ministarstvu odbrane, Luka Nikčević, dopremljen je, krajem prošle nedjelje, u KCCG u besvjesnom stanju nakon što su ga nepoznati napadači pretukli ispred podgoričke teretane Eurosport. Istraga je u toku. Do danas ne znamo ko je na kućnom pragu, prije nekih godinu dana, ranio Predraga Mitrovića, direktora Uprave za dijasporu i nekadašnjeg prvog čovjeka Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Ko je podmetao eksploziv pod automobil i pred ulazna vrata stana Miloša Radulovića, načelnika CB u Baru? Ko je pretukao bivšeg načelnika CB Berane Veselina Krgovića? Da li su svi zaboravili da je i nekadašnji načelnik CB Nikšić, danas uticajan biznismen, Miodrag Daka Davidović prije nekoliko godina pretučen metalnom šipkom na trim stazi nikšićke Trebjese. Sjećate li se bombe koja je prije osam godina eksplodirala ispod automobila Tomislava Čelebića, građevinskog preduzetnika, poslovnog partnera premijera Đukanovića (UDG) i povlašćenog ponuđača u poslovima sa bezbjednosno–policijskim strukturama? Da ne pominjemo ponovo ubijene političare, policijske funkcionere, žestoke momke, kontroverzne biznismene ili civile koji su život izgubili zato što su se u pogrešno vrijeme našli na pogrešnom mjestu.

Ovo nabrajanje bi moglo da nas odvede ko zna gdje. Da ne bude zabune – univerzitetski profesor Oleg Obradović ne spada u red tzv. kontroverznih biznismena. Ipak, njegovi poslovi – od Telekoma, preko Željezare, do Plantaža – puni su kontroverzi.

Crnogorsko tužilaštvo skoro deset godina vodi istragu o privatizaciji Telekoma CG (2005. godine). Prvo poluvrijeme istrage završeno je tako što je tadašnja državna tužiteljka Vesna Medenica predmet arhivirala. Istraga je ponovo pokrenuta prije tri godine, nakon što su američke vlasti saopštile da imaju dokaze o korupciji tokom tog posla. Vlasti SAD-a su utvrdile da je Mađar Telekom pri kupovini Telekoma podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura. Iz dokumenata pred američkim sudom, prenijeli su mediji, ,,proizilazi da je bivši predsjednik Borda direktora Telekoma Oleg Obradović odigrao jednu od ključnih uloga u sklapanja ugovora, za koji američka Komisija za hartije od vrijednosti i berze tvrdi da je poslužio za navodno podmićivanje”.

Javnost je interesovanja u ovoj priči fokusirala na Anu Đukanović (tada Kolarević) i njenog kolegu i saradnika u poslu sa Mađarima i Njemcima, advokata Nikolu Martinovića. Njih je, navodno, za angažman preporučio baš Obradović.

Preskočimo deset godina. Evo nas među naslovnim stranicama prošlonedjeljne štampe. Vlasnici OMP bivši direktori Telekoma Oleg Obradović i Miodrag Ivanović i sadašnji ministar prosvjete Predrag Bošković tužbom traže od Plantaža šest miliona eura (dva kao naknadu za uložena sredstava u zajedničku fabriku briketa koja nikad nije proradila, a četiri miliona na račun izgubljene dobiti). Plantaže su podnijele kontratužbu. Državnu firmu u ovom sporu zastupa advokatska kancelarija Ane Đukanović. Interese partnera iz OMV-a brani advokatska kancelarija Nikole Martinovića. Mali je svijet.

Ponešto se raduckalo i u međuvremenu. Nikšićani, recimo, Obradovića pamte kao člana upravnog odbora Željezare, nakon što je vlasnik tog preduzeća postala kompanija MNSS. Obradović je ovaj angažman objašnjavao ,,određenim privatnim vezama iz prošlosti”. Uglavnom, Željezara je tri godine kasnije otišla u stečaj, nakon što su crnogorske vlasti sa predstavnicima MNSS dogovorile da 25 miliona eura namijenjenih investicijama u nikšićku kompaniju budu iskorišćene za vraćanje dugova Prvoj banci. Koju godinu kasnije na čelo banke dolazi – Oleg Obradović (podnio ostavku 2012).

O njegovoj vještini na finansijskom tržištu može posvjedočiti podatak koji je objelodanila NVO MANS: Državni Investiciono razvojni fond odobrio je kredit privatnom preduzeću Hidroenergiji Montenegro (privatno preduzeće u vlasništvu Obradovića i njegovih partnera iz Bemaksa) na rok od deset godina po godišnjoj kamatnoj stopi od 4,5 odsto. Po istoj kreditnoj liniji podgorički Vodovod (državno preduzeće) dobija 3,5 miliona eura na rok od deset godina, ali po godišnjoj kamatnoj stopi od 5,5 odsto!? Ko zna zna.

Ili jezikom matematike: ,,Dr Oleg Obradović se bavi teorijom ekstermalnih zadataka… Riječ je o zadacima u kojima male greške u zadavanju ulaznih veličina, kao po pravilu dovode do bitnih odstupanja u rješenjima zadataka”. Tako je u Biltenu Univerziteta Crne Gore prije tačno 11 godina opisan Obradovićev istraživačko-naučni rad. Mala greška na početku – velika odstupanja na kraju. Matematičkim laicima to zvuči kao precizan opis crnogorskih privatizaciono-tranzicionih poslova u kojima važnu ulogu, skoro dvije decenije, igra i profesor Oleg Obradović.

Otkud pištolj u toj priči? Taj odgovor čekamo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo