Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIČKE PRIČE: Lišeni logike

Objavljeno prije

8 godina

na

SDP-KONGRES-ranko-krivokapi

Hit sedmice je uspjeh Ranka Krivokapića da ostane na mjestu predsjednika Socijaldemokratske partije. Uobičajila se tvrdnja da je Krivokapić u svojoj partiji pobijedio predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.

Na kongresu SDP-a Krivokapića je podržalo 197 delegata, a Ivana Brajovića 162. U obilju slika sa tog skupa izdvaja se ona u kojoj, posađeni oko Đukanovića, dvojica kandidata za predsjednika SDP-a, nakon što su pristalice i jednog i drugog završile skandiranje njihovih imena, razmjenjuju dosjetku kako je i to bolje nego da su vikali „Milo, Milo”. Ima u toj istini malo šale.

Kongresni protokol napravljen je tako da je ispalo da je Đukanović otvorio kongres SDP-a. Pozdravio je koalicione partnere prognozom za naredne izbore: ,,Ubijeđen sam da će stranka koju predstavljam pokazati superiornost na predstojećim izborima. A naša vrata ostaju otvorena za sve stranke koje dijele političke prioritete sa nama”.Poželio im je i mudre odluke, ali bi se teško moglo računati da je ideju o tome šta je mudro dijelio sa većinom SDP-ovih delegata.

Besjede Krivokapiću idu od ruke. ,,Bez SDP-a se ne može pisati istorija Crne Gore, izborno smo jači nego ikada, i glavna smo i najozbiljnija alternativa partneru u vlasti”. Nakon objavljivanja rezultata glasanja, ohrabren, rekao je da Crnoj Gori trebaju strateški investitori, a ne ,,privatizatori za čije smo dugove više dali nego za zdravstvo i školstvo u nekim kriznim godinama”.

Mjera dobre politike Socijaldemokratske partije, ne može biti poslušnost bilo kome, smatra nanovo izabrani predsjednik SDP-a. On zna da građani traže malo – pravdu i pristojan posao: „Mi se borimo za državu u koju se vraćaju naši koji su rasuti po bijelom svijetu”.

Ostaje da Ranko Krivokapić uskladi ono što govori sa onim što radi. No ne očekuje se da SDP napravi ozbiljniji korak u udaljavanju od DPS-a; napuštanje ove i formiranje prelazne vlade neće se desiti. Čekaće se naredni izbori na koje će DPS izaći možda bez SDP-a, ali sa savršeno očuvanim modelom za dobijanje izbora koji je ovjekovječen Snimkom. O toj ,,superiornosti” govori Milo Đukanović.

Nešto više od godine ostalo je do redovnih izbora. Pod pritiskom međunarodnih institucija vlast je nakon prošlih izbora bila obećala da će raditi na ,,vraćanju povjerenja u izborni proces”; opoziciji je to prirodno trebao da bude prioritet, ali posla je urađeno vrlo malo. Uzdanje opozicije u to da će elektronska identifikacija glasača sama od sebe spriječiti krađu glasova blago rečeno je naivno. Grubo rečeno – glupo je.

Umjesto uljuđivanja izbornog procesa desilo se rastavljanje opozicije na proste činioce. Ni kamen na kamenu nije ostao od partija i koalicija koje su u oktobru 2012. osvojile mjesta u crnogorskom parlamentu. Podijeljeni su: Pozitivna Crna Gora, Socijalistička narodna partija, i Demokratski front.

Jedno krilo Pozitivne ovih dana pokušava da se konsoliduje, pripremaju kongres. Drugo krilo priključilo se u međuvremenu osnovanom Građanskom pokretu URA koji predvodi Žarko Rakčević.

Iz Demokratskog fronta otišao je čelnik Miodrag Lekić, sa njim je Front napustio i zamjenik predsjednika Nove Goran Danilović. Osnovali su Demos, koji, prema posljednjim objavljenim istraživanjima javnog mnjenja, predstavlja najjaču opozicionu grupaciju. U javnosti ih nema previše.

Ostatak Demokratskog fronta, Nova i PZP, na čelu sa Andrijom Mandićem i Nebojšom Medojevićem, pripremaju proteste za jesen.

Lideri DF-a , u okviru kampanje za proteste, obilaze Crnu Goru.

Objašnjavaju da se samo narodnim buntom mogu izboriti prelazna vlada i prvi fer izbori. „Ulica je ostala jedina institucija demokratije koju Đukanović ne kontroliše”, rekao je na jednom od skupova ovih dana poslanik DF-a Koča Pavlović.

Šef poslaničkog Kluba DF-a Milutin Đukanović smatra da „sa ovakvim biračkim spiskovima opozicija nema šta da izlazi na još jedne izbore koje će režim da pokrade”.

„Čitava Evropa se buni i traži promjene. I region se uskomešao. Mi ne smijemo opet propustiti ovaj istorijski talas promjena, već se moramo za našu slobodu izboriti na ulici, protestima”, objašnjava predsjednik Nove Andrija Mandić.

Sudeći po riječima člana predsjedništva DF-a Milana Kneževića, ta politička grupacija na terenu pokušava da ostvari i prednost nad ostatkom opozicije:„Stalno se ideja protesta opstruirala i očigledno da ima određeni broj partija koje sebe nazivaju opozicionim, a kojima odgovara postojeće neregularno stanje i koje samo gledaju svoje partijske interese i bore se za mandate i privilegije”.

Član Predsjedništva DF-a Nebojša Medojević tvrdi da DF želi zaustavljanje pogubne ekonomske politike, čišćenje zemlje od kriminala i korupcije i snažan razvojni ciklus koji će posebno biti usmjeren ka sjeveru Crne Gore. „Nemaština, siromaštvo, nepravda, nezaposlenost, diskriminacija, kriminal, droga, prostitucija, izrabljivanje radnika je danas slika režimske Crne Gore. To je njihov plan za nas i našu djecu, da budemo njihovo vlasništvo, njihove sluge i robovi”, govori Medojević.

Malo šta bi se od Frontove priče moglo osporiti, samo, odoka gledano, narod u Crnoj Gori djeluje odveć umrtvljeno da bi ideja masovnih protesta mogla da se ostvari.

Prošle sedmice je, pod motom, Pobjede, a ne podjele održan i Prvi kongres Demokratske Crne Gore, partije koja je nastala nakon razlaza u SNP-u. Za predsjednika stranke izabran je Aleksa Bečić koji je ukazao na to da se radnicima često po tri mjeseca ne daje plata, ali se zato tri puta dnevno priča o partizanima i četnicima, da im se pričom o NATO-u ,,mažu oči” kako ne bi vidjeli da plaćaju najskuplje gorivo, internet i ostalo u regionu.

Bečić je na kongres došao praćen partijskim kolegama obučenim u nacionalne nošnje svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Kako bi ilustrovali da će potencirati ravnomjeran regionalni razvoj u Crnoj Gori, demokrate su pored državne i stranačke zastave postavili i zastave svih opština u Crnoj Gori.

U Deklaraciji o stavljanju veta na podjele građani su pozvani da

ne dozvole da podjele oko važnih pitanja koja su dio ličnih osjećanja ili stavova, kao što su jezik, nacija i crkva , ,,budu po ko zna koji put iskorišćene kao sirena za uzbunu, koju vlast uvijek aktivira onda kada svojom neodgovornom politikom dovede državu do ekonomskog sloma, a njene građane do dramatično niskog standarda života”.

Dok su se opozicione partije dijelile, moglo se čuti da ti procesi ne moraju biti loši po opoziciju i da bi prekompozicija mogla dovesti do nove snage. To teško može da važi ukoliko umnožene opozicione stranke djeluju kao rogovi u vreći.

Možda vri i u DPS-u, ali na površini oni u miru pripremaju svoj kongres. Njihove pripreme za izbore traju od prvog dana kad se jedni izbori završe. Poučno je i uglavnom zaboravljeno štivo Izvještaj o radu podgoričkog Odbora DPS-a koji je uoči prošlih izbora javnim učinio PZP.

,,Odbor DPS GGP svakodnevno posjeti veliki broj članova, aktivista i simpatizera koji se iz različitih potreba obraćaju Odboru DPS GGP, a u najvećem dijelu u cilju zapošljavanja i socijalne pomoći”, zapisano je u Izvještaju. Taj dokument je pokazao da u okviru Odbora DPS Glavnog grada postoji 14 komisija zaduženih za različite društvene oblasti – od kadrovske, preko komisije za zapošljavanje, do komisija za socijalnu zaštitu, infrastrukturu, penzionere, sport, medije, kulturu, zdravstvo, pravna pitanja, srednje i stručno, kao i predškolsko obrazovanje. Sve.

Prema DPS-ovom dokumentu, za jednokratne finansijske pomoći od novembra 2011. godine do 1. juna 2012. godine uplaćeno je 16.185 eura. U istom periodu, uručeno je 2018 paketa socijalne pomoći. Lako je presabrati kako su poslovi zabilježeni u izvještaju obavljani godinu pred izbore. Nema razloga za vjerovanje da se ovih dana ne odvijaju slični procesi. I ima malo mjesta za vjeru da je opozicija smislila kako da se tome suprotstavi.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo