Povežite se sa nama

FOKUS

Kako prodati Duškove nekretnine?

Objavljeno prije

na

U dva povezana mandata, od januara 1993. do januara 2001, Vilijam Bil Klinton bio je američki predsjednik, jedan od najmlađih u istoriji a treći put zbog ustavnih limita nije mogao biti biran. Rano je, dakle, postao diplomirani pravnik u penziji, ali je hodajući brend, ne živi samo od mirovine, već i od svoje poznatosti. Njegovo ime i žovijalna pojava se još visoko kotiraju na tržištu i imaju svoju komercijalnu dimenziju. Nedavno je, primjera radi, na internet aukciji ponudio zainteresovanim da plate večeru sa njim unutar Predsjedničkog centra u Litl Roku; početna cijena – 25.000 dolara. Ali je, na drugoj strani, otpala kombinacija da glumi u nastavku filma Mamurluk u Las Vegasu ili odigra rolu u popularnoj američkoj TV seriji. No, prihvatio je da napiše predgovor za jedan špijunski roman; fotografisanje s njim košta 850 eura, itd.

Od svih tih silnih estradnih i drugih ponuda i obaveza, Klinton je za 22. maj tekuće godine odabrao sesiju u Budvi, čiji su pokrovitelji Vlada Crne Gore i tajkun Duško Knežević (Atlas fondacija). Odakle Vlada i Knežević u produkciji naslovljenoj inauguralna Balkanska inicijativa za jačanje društva jugoistočne Evrope sa Klintonom u glavnoj ulozi?

Knežević je od aprila prošle godine član Klintonove globalne inicijative (CGI, osnovane 2005), „pro bono” organizacije koja okuplja stotinjak bivših državnika, tuce biznismena i ostalih „filantropa” iz čitavog svijeta.

Klinton i ispred CGI održava svoju poznatost na tržištu, pa putuje svijetom, drži govore i zarađuje milione. Pošto je suprug javne funkcionerke, poznati su njegovi prihodi: u prosjeku između šest i osam miliona dolara godišnje. Po jednom govoru uzima između 100.000 i 150.000 dolara, pa ko voli, nek’ izvoli…

Poput Klintona sa Monikom Levinski, i Kneževiću se desio svojevrsni skandal, jer tri bivše voditeljke njegove TV Atlas u tužbi za mobing tvrde da ih je pozivao na „radne novinarske prijeme”, koji su se odlikovali „nedovoljno transparentnom atmosferom i njegovim neadekvatnim ponašanjem, kao i postupcima njegovih gostiju”.

Štoviše, tvrde da je Knežević „neuobičajeno uporno tražio” da ga pred partnerima oslovljavaju „američki”, isključivo Di Kej (početna slova imena i prezimena na engleskom).

Dok se ta stvar ne raspetlja na sudu, podsjetimo da je našem Di Keju , nakon što je proljetos prisustvovao sesiji CGI u Njujorku, Klinton u septembru prošle godine uručio „sertifikat” (ma šta to značilo!) „za projekat privatno-javnog partnerstva u Meljinama”. Radi se o bivšem Vojno-medicinskom centru Meljine koji je konzorcijum predvođen Kneževićem (Atlas grupom) kupio na tenderu od Vlade Crne Gore. Kneževićev glavni ortak je Kapital investment i povezane kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tvrdili su da će u Meljine i izgradnju Atlas kapital centra u Podgorici uložiti oko 300 miliona eura.

Njihov poduhvat ima i državni karakter, jer je Hafsa Al Ulama, Kneževićeva partnerka, direktorka Kapital invenstmenta, imenovana za rezidentnu ambasadorku u Crnoj Gori. Ne čudi da će jedan, od ukupno sedam govornika na skupu u Budvi biti Muhamed Majk Tarhini, potpredsjednik Abu Dabi kapital grupe. Tarhini je bio pripravnik u Evropskoj investicionoj banci (ustanova Evropske unije), čiji je direktor Tomas Baret takođe pozvan u Budvu.

I bivši hrvatski i slovenački predsjednici, Stjepan Mesić i Milan Kučan su „panelisti” na temu Dvije decenije kasnije – naučene lekcije, nove ideje i zajedničke vrijednosti. Veoma zanimljiv, jer će o istom govoriti i Milo Đukanović, dan nakon što obnovi mandat na kormilu DPS-a, glavne ratno-huškačke partije u Crnoj Gori s početka 1990-ih. Ali, iz Atlas fondacije objavljuju kako će „sama konferencija biti zatvorena za medije”…

Uvodno slovo održaće premijer Igor Lukšić. Početkom godine Knežević je prodao kupcu sa Kipra akcije iz plužinske Fabrike elektroda, na šta je Lukšić izjavio da će predložiti Savjetu za privatizaciju da prekine pregovore o privatizaciji Monte Pranca gdje je Atlas grupa vodeći član konzorcijuma sa Piterom Mankom, kanadskim milijarderom. Bio je to, tvrdio je Lukšić, „prst u oko Vladi”, pa je Knežević, osvrnuvši se samokritički da je „možda napravio grešku”, organizovao narednu transakciju: akcije je prodao jednom državnom fondu i tako izgladio odnose sa Lukšićem.

Za doskorašnjeg premijera, Mila Đukanovića – takođe govornika na budvanskoj sesiji – Knežević je javno objavio da mu je prijatelj. Italijanska Direzione investigativa antimafia 24. februara 2001. nije bezveze prisluškivala telefonski razgovor, jer ga Đukanović pominje: „Nešto me Duško Knežević pozvao… “

Svoju Atlas banku u Srbiji je Knežević prodao 2005. Pireus banci, čija je filijala iz Londona odobrila sredinom 2007. misteriozni kredit od 1,5 miliona eura Đukanovićevom Kapital investu. S tim kreditom Đukanović, kako tvrde zlobnici, nije samo „legalizovao” ili „oprao” svoj prvi milion, već je postao i zakoniti akcionar bratovljeve Prve banke.

Đukanovićev kum, Goran Sito Rakočević, ambasador u Hrvatskoj, sjedi u menadžmentu Kneževićevog Jadranskog sajma, koji ima lokaciju na dvadesetak metara od mora u centru Budve gdje će se graditi hotel sa pet zvjezdica i kongresni kompleks. Kupovina Jadranskog sajma je bila prva veća investicija Kneževića u rodnu Crnu Goru, nakon što se u Beogradu školovao, bio i maneken za sapune, košarkaški sudija i šef u Jupeksu, državnoj eksport-import firmi. Tamo je, na uvozu tkanina, zaradio svoj prvi milion.

Otvorio je u Podgorici Atlas mont banku, pa se preko nje – tvrdio je 2001. Srećko Kestner u Nacionalu – od tranzita duvana „prao novac”. Kestner je verzirana osoba, imao je dvije of-šor firme sa Stankom Subotićem registrovane na Kipru, gdje se Knežević sa svojim filijalama usidrio još 1990-ih, pa razgranao biznis od Londona do Moskve.

Uostalom, indirektna poslovna veza dva Milova prijatelja, Kneževića i Subotića, koji je na crvenoj poćernici Interpola, ostvarena je 2005, tokom transakcije oko elitnog beogradskog hotela Mažestik.

Advokat iz Lihtenštajna Tomas Nig, bio je jedini zaposleni i direktor Emerdžing Marketing Investmentsa – holdinga koji je fuzionisao Subotićeve i Kestnerove of-šor firme iz Limasola umiješane u tanzit duvana – kada je Atlas ventura holding (of-šor firma sa Islanda, osnivač-vlasnik Ernst Nig Trast Manadžment Establišment, direktor advokat Nig) kupila 51,41 odsto akcija Mažestika za 2,23 milona eura. Prethodni vlasnik hotela je bio Atlas sistem Duška Kneževića.

Ako tako stoje stvari, nije čudno što je 10. septembra prošle godine Đukanović, sa Kneževićem i Miomirom Mugošom obišao gradilište Atlas kapital centra, pa se u svojstvu premijera obratio novinarima: „Želio sam i da na ovaj način odam priznanje investitorima, i domaćim i njihovim partnerima iz Abu Dabija, na istrajnosti da ovu investiciju održe u životu”.

Formulacija da se projekat „održi u životu” je benigni opis činjenice da je zdanje od planiranih 90.000 metara kvadratnih trebalo da se, prema Kneževićevoj tvrdnji, završi do kraja 2009. jer su, navodno, imali svih planom predviđenih 120 miliona eura i dozvole.

Priskočio je u pomoć i Miomir Mugoša, dobroželatelj Kneževićevih poslovnih poduhvata, koji svako malo obilazi gradilište Atlas kapital centra. Iako su Mugošina Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice i Atlas kapital centar zaključili 13. juna 2008. ugovor o naknadi za uređivanje građevinskog zemljišta na 16,7 miliona, Kneževićeva kompanija platiti 10,6 miliona, dakle, šest miliona manje. Iz Atlas grupe su 2009. priznali da neće platiti za 17.000 kvadrata, jer su, tvrde, raniji investitori izmirili te komunalije.

Lokacija Atlas kapital centra bezmalo je „ukleta” ukoliko se uzme u obzir da se tamo gradi još od kraja 1990-ih, kada su udareni temelji propalog oblakodera Nju trejd centra. Knežević i Arapi su procijenili da će kvadrat prodavati između tri i pet hiljada eura; Knežević je objavljivao da u aktivi i pasivi ima cijelu milijardu, te kako će je duplirati; ali udarila svjetska kriza…

Da bi se Atlas kapital centar „održao u životu” dovedene su starleta Pamela Anderson i pjevačica Severina Vučković, sada i Bil Klinton, čija poznatost treba da pospješi prodaju kvadrata u izgradnji; navodno, u najboljem slučaju, dosad su prodali oko 40 odsto apartmana, iako cijene kvadrata vrtoglavo padaju.

Bez obzira na ranije tvrdnje da imaju novac, Knežević i Arapi su u pomoć pozvali grčku Marfin engnatia banku (MEB). Na ime kredita od dodatnih 60 miliona MEB je faktički preuzela firmu Atlas kapital, nominalnog investitora izgradnje i organizovanja prodaje nekretnina u Atlas kapital centru. Grci su kao pokriće uzeli i „sva sredstva koja su u bilo kom trenutku položena na račune dužnika” u zemlji i inostranstvu, ili će „biti položena” – stoji u založnoj prijavi R-10070600035 od 6. jula 2010. MEB je, zapravo, preimenovana Laiki Popular banka sa Kipra koja je bila pod optužbama da je 1990-ih preko računa of-šor kompanija za Slobodana Miloševića „oprala pare”…

U tom kontekstu budvanska konferencija Balkanske inicijative za jačanje društva jugoistočne Evrope je pompezna marketinška egida za pokušaj rješavanja praktičnog problema – kako Duško Knežević, samodeklarisani milijarder i prijatelj Mila Đukanovića, da proda svoje investicije?

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo