Povežite se sa nama

MONITORING

Kako se finansira DPS

Objavljeno prije

na

Tužilaštvo sprovodi pretkrivični postupak o spornim donacijama koje je oko 2.000 građana uplatilo Demokratskoj partiji socijalista. Postoji osnov sumnje da su se iz DPS-a bavili krivičnim djelom koje se goni po službenoj dužnosti – falsifikovanjem isprava. Vjeruje se da je najmanje 645.000 eura donacija iz 2010. zapravo novac „nepoznatog porijekla” – što je eufemizam za tajkunske ili mafijaške pare – a da su iz centrale DPS-a tu sumu podijelili na sitnije, limitirane iznose za donacije fizičkih lica do 2.000 eura koje propisuje Zakon o finansiranju političkih partija, te na bazi stranačke evidencije upisali svoje članove kao donatore.

Neke od njih, po svemu sudeći, nijesu ni obavještavali o tome, jer su u štampi demantovali da su uplaćivali novac. Nakon što se podigla prašina, po starom partijskom ritualu su revidirali. DPS je od sedam osoba pribavila izjave na temu da su svi časni i pošteni i dostavila ih nadležnom tužiocu, dok je Državna izborna komisija sa sajta povukla izvještaje o donatorima pod izgovorom zaštite ličnih podataka.

Nadzor nad poslovanjem stranaka obavlja Ministarstvo finansija – a ministar finansija od 2004. do 2010. je bio Igor Lukšić. Kada su se proljetos, uoči partijskog kongresa, pojavili napisi o lažnim donatorima, Lukšić je obećao da će slučaj istražiti posebna partijska komisija – do takve istrage nikada nije došlo.

Nije objavljeno kada je pretkrivični postupak tačno počeo, a javnost je za njega saznala tek kada je MANS nedavno podnio prijavu. Ranka Čarapić je rekla da provjeravaju navode iz medijskih napisa od maja do novembra 2011. o donacijama. I pohvalila se kako je od Nadzornog odbora DPS-a dobila informaciju s tim u vezi.

Kakva je uloga Nadzornog odbora? Prema važećem Statutu DPS-a (čl. 53), taj organ „kontroliše prihode i rashode partije i upravljanje imovinom koja je u vlasništvu partije ili kojom partija raspolaže po drugom osnovu” i „jednom godišnje podnosi izvještaj o unutrašnjoj kontroli finansijskog poslovanja Predsjedništvu partije”.

Na čelu Nadzornog odbora je Đorđije Džuverović, veteran pljevaljske privrede, lokalnih i republičkih komiteta, koji se sa ni u 71. godini nije demobilisao, naprotiv, statutarno je odgovoran za nimalo naivnu stvar – partijske finansije.

No, Džuverović je na tu dužnost izabran tek 21. maja prošle godine, na 6. kongresu DPS-a, dok su sporne donacije, ili većina njih, uplaćene 2010. kada je predsjednik Nadzornog odbora bio Asim Telaćević, takođe veteran iz Pljevalja.

Telaćević je u Pobjedi 22. juna 2011, povodom 20-godišnjice preimenovanja SKCG u DPS, opisan kao „jedan od osnivača ove stranke i čovjek koji je prošao sva iskušenja, lomove i prekretnice DPS-a”. Partiju je fiktivno napuštio novembra 2010, kada ga je Vlada Mila Đukanovića imenovala u Savjet guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG), gdje uz penziju od 1.000 i apanažu od 400 eura za članstvo u odboru nekakvog Investiciono-razvojnog fonda zarađuje dodatnih 1.500 eura; hvala lijepo.

Lik i djelo Asima Telaćevića (rođen 1939) je neodvojiv od karijere Mila Đukanovića, za koga je od ranih 1990-ih obavljao mali milion javnih i top-sikret poslova, kao vicepremijer, zatim u pljačkaškim privatizacijama kao šef Fonda za razvoj, član raznoraznih upravnih odbora, itd.

Preko njega ide zanimljiv porodični, finansijski i sa stanovišta borbe protiv organizovanog kriminala moguće interesantan link, jer je njegov sin, Tarik Telaćević, do 2005. šef Sektora za kontrolu banaka u CBCG, sada direktor za komercijalne poslove Hipo Alpe-Adria banke (HAAB); u istoj banci je bio izvršni direktor.

Stariji Telaćević, član Savjeta CBCG, izgleda da misli da nije u konfliktu interesa zbog lizinga od 11.350 eura kod HAAB-a od 26. oktobra prošle godine (prijava zaloga Br. R-11102600084), pa ga nije ni pomenuo u svom imovinskom kartonu javnog funkcionera.

HAAB Tarika Telaćevića odobrio je 2007. Global Montenegru misteriozni kredit od 5,5 miliona eura sa višegodišnjim grejs periodom, iako je firma imala samo osnivački ulog od jednog eura i nikakvu poslovnu reputaciju. Global Montenegro je osnovao Vuk Vučko Rajković, kum Mila Đukanovića, do oktobra 2008. važan igrač u HAAB-u konkurentskoj Prvoj banci. Nekoliko dana uoči povratka na premijersko mjesto, firmi je 27. februara 2008, kao osnivač, pristupio i Đukanović.

Još jedan od važnijih klijenata HAAB-a godinama je bio i Drako Šarić, odnosno, s njim povezana lica i firme. Šarić i Tarik Telaćević iz HAAB-a, Pljevljaci, imali su više kreditnih aranžmana, dok se preko nerezidentnog računa u poslovnici HAAB-a u Podgorici obrtali kokainski milioni uplaćivani sa of-šor destinacija.

Kako je Monitor izvještavao (aprila 2010. godine), Tarik Telaćević i drugi direktor iz HAAB-a, Kristijan Toeltli su 5. maja, 11. novembra i 30. decembra 2009. lično potpisali kredite za obrtna sredstva sa Mat kompani i of-šor firmom Mateniko LLC od najmanje 6,85 miliona eura.

U to vrijeme, Darko Šarić je, ne samo sarađivao sa pljevaljskim gradonačelnikom iz DPS-a, već je, uloživši oko dva miliona eura preko povezanih lica i firmi, postao drugi po veličini akcionar Pobjede. Direktor tog novinsko-izdavačkog preduzeća je bio Predrag Sekulić, sadašnji ministar održivog razvoja i turizma a ondašnji politički direktor DPS-a.

Drugi klijent HAAB-a, sličnog profila, bio je Dragan Fric Dudić, ubijen 2010. u Kotoru. On je odlukom uprave HAAB-a, proglašen klijentom „od posebnog značaja za banku”, dok su njegove firme, kao i ortaka mu Šarića, dobijale kredite i lizinge, najmanje oko 12,4 miliona eura.

Fric Dudić je bio, ne samo visokorangirani poslovni ortak sa DPS vlastima u Kotoru, već je, prema tvrdnji koalicione SDP, bio akter lokalnih izbora u tom gradu novembra 2008. Veze DPS-a i Dudića su bile službeno objašnjenje SDP-a zbog čega nije željela u koaliciju na lokalnom nivou. Šef izbornog štaba DPS-a u Kotoru na lokalnim izborima 2008. bio je Božidar Vuksanović, svježe „departizovani” v.d. direktora policije.

To nas dovodi do lokalnih izbora na Žabljaku 16. avgusta 2009, gdje je DPS trijumfovala a SNP izgubila odborničku većinu. Srđan Milić, predsjednik SNP-a, poraz je pravdao i tvrdnjom da su kampanju DPS-SDP finansirali neimenovani kriminalci.

Tek oko pola godine kasnije, nakon što je medijska buka sa Balkanskim ratnikom fokusirala Darka Šarića, Milić je objavio da posjeduje dokaze da je Šarić učestvovao u kampanji. Nedavno je od Ranke Čarapić, kako je rekao „pozvan da dostavi dokaze o zloupotrebama na Žabljaku”, uključujući i rasvjetljavanje uloge Milana Roćena u žabljačkim izborima.

Roćen je avgusta 2009. bio šef kampanje DPS-SDP za izbor gradonačelnika Žabljaka i pobjeda kandidata te koalicije u zavičaju mu je silno ojačala unutarpartijski rejting. Odlukom Direkcije za saobraćaj da izgradnju tunela Ivica na putu Risan – Žabljak povjeri Bemaksu, firmi navodno bliskoj Roćenu, neke je upućivala na sumnju da je taj posao iskorišćen za kampanju DPS-SDP. Ugovor u pregovaračkom postupku, tvrdilo se, sklopljen je bez prethodnog tendera; procijenjena vrijednost javne nabavke je bila 14, 5 miliona a Bemaks je dostavio punudu od 17,5 miliona i dobio posao…

Vrhovna državna tužiteljka je negirala da je Milića pozvala zbog žabljačkih izbora 2009, tvrdeći da ga je saslušavala samo o povezanosti Roćena i Bemaksa, kao i zbog fotografije na kojoj su Darko Šarić i Roćen.

Stav Ranke Čarapić da je ne interesuje konkretan slučaj finansiranja kampanje vladajućih partija u skladu je sa činjenicom da je oko navodnih donacija zatražila informaciju od Nadzornog odbora DPS-a a ne od prave adrese – Mila Đukanovića, šefa partije.

Nadzorni odbor je unutrašnji partijski organ, bez svojstva pravnog lica i njegove informacije su nerelevantne za bilo koga van DPS-a.

U Registru političkih partija Ministarstva pravde, pored naziva, sjedišta i godine osnivanja, kao odgovorno lice upisan je samo – Milo Đukanović. Isto je i u dokumentima o finansijskom poslovanju DPS-a. Na primjer, u Izvještaju o izvršenoj reviziji računa za 2010. godinu (revizor Eurorev d.o.o.), koji je DPS dostavila Državnoj izbornoj komisiji, navodi se kako „partiju predstavlja i zastupa predsjednik” – Milo Đukanović.

Svi drugi dostupni dokumenti o poslovanju DPS-a su ovjereni pečatom sa natpisom Demokratska partija socijalista – Glavni odbor. Prema do skoro važećem Statutu (čl. 56) ove stranke, definisano je da Glavni odbor upravlja imovinom, dok Predsjedništvo partije, šesnaestočlano tijelo, „usvaja finansijski plan najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, na prijedlog poslovnog direktora partije”.

I Glavnim odborom i Predsjedništvom DPS-a predsjedava partijski šef – Milo Đukanović.

Šema prevare

O DPS šemi sa „donacijama” smo iscrpno pisali u tekstu Ko i kako finansira DPS još 20. avgusta 2010. u Monitoru. Analizirali smo strukturu i iznose donacija kojima je DPS baratala u kampanji za izbore u 14 opština (održani 23. maja 2010) i zaključili kako nijesu samo zlobnici ti koji mogu doći do spoznaje da je DPS akter kriminalne prevare.

Što je sporno kod „donacija”? Prvo, logika; onda sve ostalo, redom, što se utvrđuje u proceduri po Zakonu o krivičnom postupku: saslušati odgovorno lice partije, Mila Đukanovića, provjeriti da li potpisi na uplatnicama odgovaraju onima na čije ime su „donacije” upisane, a potom i vrijeme kada su uplaćene…

DPS je prijavila da je za kampanju Koalicije za evropsku Podgoricu – dr Miomir Mugoša ukupno potrošila 88.551 eura, od čega 49.730 eura prikupljenih donacijama sedamdesetak Novljana i Nikšićana. Na spisku darodavaca liste Miomira Mugoše, upoređujući matične brojeve, nijesmo identifikovati niti jednog Podgoričanina!

Iz DPS-a tvrde da je Zoran Bošnjak, direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje – akter afere sa Prvom bankom i fiktivnim vraćanjem kredita od 11 miliona eura – uplatio 2.000 eura; Tonči Ćurčija, bivši izvršni direktor Prve banke, uplatio je 1.000 eura…

Za širu javnost anonimni Nikšićani, Mugoši za kampanju navodno su donirali sljedeće iznose: Radoje Todorović 2.000 eura; Andrija Mijušković 1.700; Ranko Jovović 1.500; Petar Miković 1.500; Radoslav Mićanović 1.500 ; Samir Čelebić 1.000 eura…

DPS je prikazala u svojim dokumentima da su za kampanju liste Koalicija za evropska Pljevlja – dr Filip Vuković Nikšićani uplatili 13.200 eura od 17.706 eura koliko je DPS prijavila da je ukupno potrošila za izbore u Pljevljima.

U Andrijevici su DPS uglavnom finansirali Tivćani.

Ivan Novosel, predsjednik DPS-a Tivta – iako je za 2010. imao, kao javni funkcioner, prijavljenu platu od 826 i ukupno kreditno zaduženje od 40.500 eura – listi Za evropsku Andrijevicu – Srđan Mašović uplatio je 1.900 eura. Siniša Kusovac, direktor Direkcije za investicije i razvoj SO Tivat – imao platu od 786 i kredit od 40.000 i plus kredit supruge od 20.000 eura – iskeširao je 1.900 eura. Tonko Lukšić, direktor u JP Komunalno u Tivtu, 686 plata i svega 800 eura ušteđevine, za DPS u Andrijevici je nesebično donirao 1.000 eura!

Iz Rastovca kod Nikšića izvjesni Milorad Radović je sa 1.000 eura donirao listu Za evropsko Berane – Vuka Golubović DPS-SDP.

Listi Za evropski Šavnik – Velimir Perišić DPS-SDP javnosti nepoznate Hermina Kos i Semka Šehović uplatile su odvojeno ukupno 2.390 eura.

Za evropski Kolašin – mr Darko Brajušković, tvrde iz DPS-a, izvjesni Milorad Milunović je uplatio 900 eura. Drugi Nikšićani takođe su uplatili lavovski dio za kampanju Koalicije za evropski Danilovgrad – Branislav Brano Đuranović DPS-SDP i Koalicije za evropski Bar – Žarko Pavićević DPS-SDP ; među njima su Dragoljub Krunić sa 650 i Sekule Vujovića 500 eura.

Koaliciji za evropsko Plužine DPS-SDP uplatili su Tivćani sljedeće iznose: Zoran Radović (bivši predsjednik SO Tivat) i Mileta Rabrenović po 1.950 eura, Mile Ćosović, član Savjeta mladih DPS-a 600 eura.

Isailo Ćiro Šljivančanin, gradonačelnik Žabljaka i nosilac liste Koalicija za evropski Žabljak – DPS-SDP, iz svog džepa je klicnuo samo 250 eura, dok su Tivćani opet bili široke ruke: Branko Samardžić, član poslovodstva tivatskog JP Komunalno je donirao 1.800 a ukupno 1.750 eura njegove sugrađanke, za javnost anonimne Marija Petrović i Jovanka Laličić.

Tivćanin Krsto Petrović sa 1.900 eura bio je navodno najveći pojedinačni sponzor liste Za evropsko – Rožaje Nusret Kalač.

Gradonačelnik Tivta, Miodrag Kankaraš, sa uplaćenih 1.900 eura najveći je pojedinačni sponzor Koalicije za evropski Plav DPS-SDP…

Država podstanar partiji

Još od ranih 1990-ih DPS je imala vlastitu firmu a 2003. je registrovala u Privrednom sudu MN Prominent d.o.o.

U različitim periodima u MN Prominentu direktori su Goran Vuletić i Miodrag Ivanović, kumovi Aca Đukanovića.

Mlađi Đukanović i Ivanović su krajem 1980-ih bili u jezgru studentske organizacije tokom AB revolucije. Ivanović ima 1,62 odsto akcija Prve banke, bio je direktor Pobjede, Moneta i Telekoma.

U arhivama tendera za javne nabavke moguće je pronaći podatak da je MN Prominent nabavljao kancelarijski materijal za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade. Prošle godine je utvrđeno je da se MN Prominent uopšte i ne nalazi na službeno prijavljenoj adresi u Privrednom sudu.

Iz dokumentacije koju je dostavila Državnoj izbornoj komisiji doznaje se kako DPS ima otvorene račune i u Prvoj banci.

DPS je bez premca najbogatija partija u Crnoj Gori, čak bez obzira na činjenicu da dobija najviše novca iz državnog (944.000 eura) i opštinskih (362.000 eura) budžeta po osnovu najvećeg broja poslanika i odbornika.

Partija ima oko 70 stalno zaposlenih, vozni park od preko dvadesetak automobila

Prije izvjesnog vremena, DPS je kupila zemljište od 1.119 i upravnu zgradu od 960 kvadrata Zetatransa, državnog preduzeća bliskog Udbi koje je 1990-ih bilo umiješano u tranzit cigareta. Iz dostupne dokumentacije nije jasno porijeklo novca DPS-a za tu kupovinu. Zgrada, na atraktivnoj lokaciji u blizini strogog centra Podgorice, renovira se i biće novo sjedište partije.

Poslovni dobici DPS-a su do 2010. prikazani na ukupno 473.000 eura.

Iako Vlada nije najvećim dijelom više podstanar kod DPS-a, gro komercijalnih prihoda ova partija i dalje ostvaruje izdavanjem u zakup poslovnih prostorija državnim organima, poput Republičkog fonda zdravstva, Ministarstva socijalnog staranja, Televizije Crne Gore, opština Podgorica i Nikšić.

Najznačajniji klijent DPS je državna Uprava za imovinu, na čijem je čelu Mevludin Nuhodžić, koja partiji plaća stanarinu od 145.000 eura.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Tokom, nikad siromašnije, skupštinske rasprave o predloženom budžetu čuli smo jedan ultimatum. Predsjednik NDP Milan Knežević poručio je da će glasanje njegove partije o budžetu zavisiti od toga kakav će stav ministar finansija (Vlada) zauzeti o njihovim zahtjevima da u kapitalni budžet uđu i infrastrukturni projekti iz Zete koji nijesu bili obuhvaćeni inicijalnim prijedlogom državnog budžeta za ovu godinu. Knežević u srijedu u parlamentu nije pominjao prošlogodišnju prijetnju da DNP neće glasati za budžet ukoliko se, prethodno, ne izvrši makar djelimično razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta. Da li su on i njegove partijske kolege zaboravile na taj zahtjev tek treba da vidimo.

Ideje o dodatnim izdacima i proširenju kapitalnog budžeta na dodatne infrastrukturne projekte od značaja za lokalne zajednice imali su još neki poslanici vladajuće većine. Samo bez ultimatuma. Čini se kako Vlada nije u poziciji da im udovolji, izuzev  u nekoj simboličnoj formi. Ipak, ko zna? Možda bi prihvatanje dijela ponuđenih amandmana moglo poslužiti kao izgovor za odluku da se dio tekućih troškova ipak finansira državnim zaduženjem. To bi moglo biti neophodno ukoliko se pokaže da očekivani prihodi nijesu dovoljni za rastuće rashode iz državne kase.

Ministar Novica Vuković ostaje optimista. U Skupštini je, obrazlažući vladin prijedlog budžeta, ponovio novembarske projekcije po kojima će država tokom ove godine prihodovati 2,88 a potrošiti 4,03 milijarde eura. Razlika će biti pokrivena novim zaduženjima. „Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući budžet – 1,5 milijardu, budžet državnih fondova -1,3 milijarde, kapitalni budžet – 280 miliona, transakcije finansiranja (vraćanje kredita koji dospijevaju ove godine – prim. Monitora) – 886 miliona i budžetska rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković. Ponavio je tvrdnju da se rast državnih prihoda ostvaruje planiranom dinamikom. „Usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću…“, pojasnio je ministar. .

Izrečeno je u saglasnosti sa onim što je on  govorio u novembru, nakon što je Vladin prijedlog budžeta za 2025, upućen Skupštini. “Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova”, rekao je tada Vuković, najavljujući da je realni ekonomski rast u ovoj godini projektovan na 4,8 odsto.

Problem je što se pokazuje kako ta izjava nije u potpunosti usklađena sa realnošću.

Teško je očekivati „nastavak povoljnih trendova u turizmu“ kada podaci pokazuju da prošlogodišnji trendovi u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani nijesu povoljni. Ni tok zimske turističke sezone ne obećava. Naredno ljeto mogli bi dočekati bez unaprjeđenog odnosa prema korišćenju plaža, uz uvećani PDV za značajan dio turističke privrede (to znači veće cijene ili manju zaradu za one koji od turizma žive ) i sve jaču konkurenciju i u najbližem susjedstvu.

Upitno je i najavljeno započinjanje novog investicionog ciklusa. Već se pokazalo da od paf-paf projektovanja nema velike koristi. Početak izgradnje  dionice autoputa Mateševo – Andrijevica pomjeren je sa septembra prošle na septembar ove godine. Koliko juče, u parlamentu smo čuli da možda ni od toga neće biti ništa, da će najavljeni posao ponovo biti prolongiran. Kako je u predloženom kapitalnom budžetu za taj projekat namijenjeno više od trećine ukupnog novca, dok je za finansiranje ostalih projekata planiran uglavnom simboličan iznos, može se desiti da najavljene investicije ostanu samo želje.

Ukoliko projekat Velje brdo nije ta karika koja nedostaje između stalno najavljivanog investicionog buma i ekonomske realnosti u kojoj se ne dešava ništa spektakularno. Osim kontinuiranog povećanja ličnih primanja.

Vladi preostaje da se osloni samo na dva od četiri najavljena glavna pokretača ekonomskog rasta: povečanu potrošnju domaćinstava i obećani novac iz EU fondova. To nas dovodi do još jednog rebusa crnogorske ekonomske stvarnosti: šta ako potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori počne da opada? Primjera radi, zamislimo da aktuelni bojkot trgovina proizvede konkretan rezultat i trgovci odluče da osjetno snize aktuelne cijene hrane, pića, kućne hemije, odjeće i obuće…

„Kao građanin“, Milojko Spajić pridružio se  takvim zahtjevima. Kao premijer, mora imati na umu da bi osjetnije smanjenje cijena, a sljedstveno i iznosa naplaćenog na ime PDV-a i akciza, doveo do problema na prihodnoj strani državnog budžeta. Vlast može da se nada da ćemo ono što bi, evetualno, uštedjeli na hrani potrošiti za neke druge, sada nedostupne, izdatke. I to u Crnoj Gori a ne u inostranstvu. Ako bi građani počeli da značajnije štede ili da više putuju, državi bi bili neophodni novi krediti. Uz već najavljenih 1,14 milijardi eura ovogodišnjih pozajmica.

Zanimljivo je sagledati i rashodnu stranu predloženog budžeta. Ministar Vuković pred poslanicima nije pomenuo kako će se u državnoj kasi naći novac za finansiranje najavljenih osam stotina novih policajaca (četvrtina sadašnjeg broja). Taj trošak nije predviđen novembarskim prijedlogom.

U međuvremenu, stiže najava štrajka stomatologa iz privatnih ordinacija koje imaju ugovor sa državom, po kome đaci i penzioneri u njihovim ordinacijama imaju besplatne usluge, na račun Fonda zdravstva. Prvo su počele da kasne isplate iz državnog trezora, onda su ih nadležni obavijestili da će ovogodišnja cijena njihovih usluga koje plaća država (računajući i sve ono što su uradili tokom januara) biti umanjenja. Na kraju smo saznali da je u predloženom budžetu za 2025. godinu u tu svrhu predviđen iznos koji je manji od prošlogodišnjeg. Zubi nam se manje kvare ili nam na naplatu stiže račun programa Evropa sad I.

Biće da je ono: koliko para, toliko i muzike (besplatnih zdravstvenih usluga). Ukoliko se u nekom od pomenutih amandmana ne nađe prijedlog da se  izdvajanja za stomatološku zaštitu djece i starih ne vrate makar na prošlogodišnji nivo. Ako već ne mogu da se povećaju, u skladu sa rastom cijena zarada, materijala, zakupa i komunalnih usluga.

Mnogi Podgoričanii zatečeni su januarskim računima za vodu. Uskoro ih očekuje i nova cijena odvoza smeća.

Ni ne može biti drugačije, u zemlji koja  ekonomski razvoj bazira na rastu potrošnje, ukazuju analitičari, insistirajući da bez rasta produktivnosti nema ni boljeg životnog standarda. Uz napomenu da standard ne određuje samo iznos prosječne plate/dohodak po stanovniku, već i dostupnost zdravstvene zaštite, obrazovanje, bezbjednost, pravna sigurnost, kvalitet javnih usluga, informisanost, razvijenost i dostupnost infrastrukture, ispravnost hrane, vode, prirodno okruženje… Moglo bi se tu nabrojati još dosta toga o čemu vlast, uglavnom, nerado govori.

Penzionerima je stigla vijest da će njihov januarski ček biti uvečan za nepunih sedam odsto sadašnjih primanja (6,85 odsto). Kolege su izračunale: obećanih 50 eura ili više dobiće korisnici penzija koje su veće od 700 eura. Ostali će na ispunjenje obečanja koje je premijer mjesecima ponavljao morati da sačekaju neko od narednih redovnih usklađivanja penzija sa rastom zarada i cijena. Ako  nijesu ranije, sada su razumjeli da obećano povećanje nije bilo Vladin dar, već zakonska obaveza.

„Ova parlamentarna većina posvećena je poboljšanju standarda života građana”, saopšteno je tokom rasprave o prijedlogu budžeta iz poslaničkog kluba vladajućeg pokreta Evropa sad. Nikola Janović, jedan od dobrovoljnih izgnanika (njemu kazna o zabrani prisustva nije izrečena) iz plenarne sale, preko društvenih mreža premijeru i njegovim saradnicima je poručio: „Investicije su vam neviđene“.

Neusvojeni budžet za 2025. više ne može biti izgovor za neispunjena i prolongiranja obećanja. Vrijeme je da vlast pokaže šta želi i može. Prvo nova zadužnja, onda redom.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Dan nakon izbora za šefa parlamenta, Odžić je za četvrtak, 6. februara, zakazao sjednicu SO po hitnom postupku, na kojoj je predviđen izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Zakazivanju je prethodila ostavka predsjednika Mila Božovića koja je kovertirana stigla iz Spuža, čime se otvorio put njegovom saborcu Jovanoviću, da  zauzme fotelju prvog čovjeka Budve.

Prvu Odžićevu sjednicu prati kršenje poslovnika. Zbog čega je zakazana sjednica po hitnom postupku nije poznato. Odbornicima koji su dobili poziv za saziv sjednice nije dato obrazloženje hitnosti i povrede procedure, kojom se propisuje da poziv mora stići najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Neki od njih vjeruju da je u pitanju nepovjerenje među novim koalicionim partnerima, te da žele što prije zaokružiti proces izbora vodećih funkcionera u gradu. Iako zakonski rok za izbor predsjednika opštine ističe tek za 30 dana.

Za četvrtak su  zakazane dvije sjednice, prva u 14 časova na čijem dnevnom redu će biti predlog o imenovanju više odbora, dok će na sjednici u 16 časova biti  konstatovana ostavka pritvorenog Mila Božovića i obavljem izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Jovanovića je za vruću fotelju iz koje su trojica prethodnika završili političku karijeru u zatvoru, predložilo 12 odbornika grupe Budva naš grad, ES i URA.

Očekuje se da će DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatražiti od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu i onima u Budvi, uticajnim investitorima i kontroverznim biznismenima iz sjenke.

Upućeni izvor Monitora tvrdi da nije Jovanović sam osmislio saradnju sa DPS-om,  iako je svoje birače tokom predizborne kampanje uvjeravao da „sa kriminalnom grupom DPS nema nikakvih pregovora“ , već je on dio dio dogovora o preuzimanju vlasti u Budvi, napravljenog na drugom nivou.

Konstitutivna sjednica za koju je Vlada iznenada promijenila datum održavanja, umjesto 11. februara za treći, bila je duga i burna. Odbornici suprostavljenih strana nekada jedinstvenog DF-a nisu birali riječi optužujući jedni druge za izdaju izborne volje građana, crkve, ideologije….

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da svjedočimo političkoj trgovini i licemjerstvu. “DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe. Ovo je borba za podjelu funkcija”, kazao je Rabrenović. Njegov kolega Željko Franeta ocjenjuje da je „izglasavanjem Odžića ispunjen spuški zavjet“

Lider budvanskog DF-a Mladen Mikielj oštro je napadao dojučerašnjeg saborca Nikolu Jovanovića.  „On je sa Milom Božovićem oteo stranku, i krenuo u akciju uništenja srpske ideje u Budvi i da uvedu kriminal u svakodnevicu ovog grada. Svi koji budu glasali za Odžića otvorili su put da se vrati DPS i takav model primijeni u Crnoj Gori”, kazao je Mikijelj.

Odbornica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić poručila je odbornicima da će oni koji glasaju za ovu neprirodnu koaliciju biti izloženi sudu građana. „. Odžić je kompromis koji su u spuškom zatvoru dogovorili Milo Božović i Zoran Lazović, zato mi to nećemo podržati. Kristalno je jasno da cilj opravdava sredstvo. Imovina budvanskog dona je blokirana, ne može se udovoljiti onima koji su pomogli u izborima, zato je budvanska kasa cilj”, istakla je ona.

Iz pokreta PES reagovali su na dešavanja u Budvi:  „Uvjereni smo da je svaki iole proevropski orijentisan građanin posramljen i zgađen cijenom za koju su predstavnici budvanske vlasti spremni da prodaju svoje ideološke principe kako bi omogućili održavanje monopola kriminalaca nad gradskim resursima. Reformisani DPS, formiranjem vlasti u Budvi, postavio je novog Mila za šefa, kojeg je Danijel Živković tokom Skupštinskog zasijedanja označio članom kavačkog kriminalnog klana“.

Sa druge strane, Nikola Jovanović je kazao da su Demokrate-PES najveći gubitnici izbora u Budvi. “Zloupotrebljavali ste sve resurse u kampanji, bio je i premijer. Vi ste kao PES u savezu sa Demokratama dobili jedan mandat. Šta tu ima više da se priča. Nije vam Andrija Mandić dao da dođete da pregovarate sa nama. Nemojte da nama spočitavate nikakve koalicije. Nije tačno da Budva naš grad pravi koaliciju sa bilo kim večeras. Mi smo dobili najviše glasova u oba izborna kruga. Građani Budve su i u maju i u novembru izabrali ko treba da vrši vlast”, rekao je Jovanović

U DPS-u ne kriju zadovoljstvo očekivanim razvojem događaja u Budvi. Lider ove stranke Danijel Živković je na tribini održanoj na Žabljaku  obećao povratak na vlast u velikom stilu i u ostalim gradovima Crne Gore.

“Budva je bila tek prva stanica. Uskoro će, već u aprilu, sličnu sudbinu doživjeti i u Nikšiću, a potom i u Mojkovcu i brojnim drugima gradovima širom Crne Gore“, ocijenio je Živković

Građani Budve su dva puta  išli na glasanje i oba puta rezultati su bili gotovo identični Oni sa kojima smo razgovarali ističu kako nisu glasali za to da stranke sa najmanjom podrškom vode grad. U fotelju predsjednika parlamenta imenovan je kandidat sa liste ES, koja je od 11.680 birača koji su izašli na izbore dobila 678 glasova ili 5,90 odsto. Mjesto potpredsjednika Opštine, prema dogovoru, obećano je Blažu Rađenoviću sa liste URA, koja je osvojila 400 glasova.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo