Povežite se sa nama

MONITORING

Rizničar familije

Objavljeno prije

na

  

Duško Knežević, predsjednik Atlas Grupe, uporno tvrdi da nema veze sa firmom Fiesta investments limited, koja se našla u centru korupcionaške afere Telekom. Prema američkoj istrazi milioni eura uplaćeni su Fiesti sa Mauricijusa za fiktivne ugovore. Tako su predstavnici Matava, da bi Crnogorski Telekom tokom privatizacije preuzeli po povoljnijim uslovima, korumpirali crnogorske zvaničnike.

Pored Fieste investments, novci su se slili na još tri firme. Za jednu od tih kompanija, Sigmu inTercorp, kao konsultantkinja radila je Ana Kolarević, sestra Mila Đukanovića, kako su ovih dana obznanile Vijesti, na osnovu vještačenja koje su za tužilaštvo uradili stručnjaci Ekonomskog fakulteta.

 

Prema dokumentima američke Komisije za hartije od vrijednosti, pored članice familije ,,najvećeg crnogorskog vladinog zvaničnika”, još najmanje dva crnogorska zvaničnika primala su mito na osnovu lažnih konsultantskih ugovora. U dokumentu Komisije se kaže da je Mađar Telekom koristio posrednike da isplati korupciju vladinim zvaničnicima. Jedan od tih posrednika je bila Fiesta.

Umjesto da pripremaju dokumente za tužilaštvo i pojasne veze sa cijelom aferom, advokati Atlas grupe i Duško Knežević spremaju proces protiv Monitora zbog informacije objavljene u prošlom broju da je Knežević jedan od dva vlasnika Fieste sa Mauricijusa. Do te informacije došli smo direktno iz registra Republike Mauricijus, gdje je Fiesta registrovana 1996. godine, kada se zahuktavao tranzit crnogorskih resursa u ruke odabranih tajkuna i njihovih političkih mentora.

Firma Fiesta sa Mauricijusa, prema crnogorskom registru, osnovala je Attiku lend, jednu od kompanija povezanih sa Duškom Kneževićem. Zvaničnici sa Mauricijusa saopštili su nam da se na osnovu zahtjeva tužilaštva bilo koje države u svijetu može doći do svih detalja vezanih za firme registrovane u toj zemlji, da se arhiva brižljivo čuva, da je niko ne može izbrisati.

Fiesta nije samo posredovala u sumnjivim ugovorima vezanim za Telekom. Za posredničke poslove oko zakupa satelita sa RTCG ukalkulisala je sumu od oko 10 miliona u periodu dužem od decenije. Davne 1998. godine sklopljen je sumnjivi ugovor između RTCG i Fieste. Posao je prošao bez tendera i višestruko je precijenjena cijena zakupa satelita. Direktor RTCG bio je Goran Rakočević, koji je sada potpredsjednik Atlas Grupe.

Posljednji dokument o vezama Fieste, Atlas Grupe i RTCG datira iz maja 2011. i stavlja u centar priče Kneževića. Tada je sklopljen ugovor između RTCG i Atlas Grupe o zakupu reklamnog prostora, kojim Atlas Grupa preuzima potraživanja Fiesta investments limited prema RTCG u iznosu od 163.776 eura. Prije toga Kneževićeve Atlas Grupa i Fin invest, sklopile su sa Fiestom cesiju. Cesiju je u ime Fieste potpisala Svetlana Mijatović. Mijatovićeva je jedna od osnivača Kneževićevog Atlas Monta, uz Fin invest, Vlada Divca i još nekoliko pravnih i fizičkih lica.

Prema izjavi Gorana Đurovića, člana Savjeta RTCG (vidi boks), ugovor između Atlas Grupe i RTCG iz maja 2011. o poravnanju mogao bi biti predmet krivičnog postupka, jer je taj aranžman, tvrdi Đurović, štetan za RTCG. On ističe da je redovno na sjednicama Savjeta glasao protiv aranžmana vezanih za Fiestu.

Poslovi između RTCG i Fieste dogovarani su posljednjih godina i u direktnoj komunikaciji sa Duškom Kneževićem.

„Prenos signala na satelit od 1. januara 2010. godine, preko Fieste, rezultat je usmenog dogovora generalnog direktora RTCG i predsjednika Atlas Grupe”, piše u dokumentu koji je potpisao u maju 2010. Branko Vojičić, tadašnji direktor RTCG. U istom papiru stoji i da je godinama dio satelitskih usluga za Atlas televiziju „bez nadoknade obezbjeđivala RTCG”. Milionske fakture plaćali su građani Crne Gore. Vlada je izmirivala dio dugovanja RTCG prema Fiesti i posljednjih godina, iako je ugovor prestao da važi 2004. Na čelu Vlade bio je Milo Đukanović.

U prvom ugovoru sa RTCG od 25. decembra 1998. u ime Fieste potpisan je Mark Harison.

„Nemoguće je da sam taj ugovor potpisao. Tada je Božić, koji uvijek provodim sa porodicom u Engleskoj. Neko je falsifikovao moj potpis”, rekao je Harison ponavljajući za Monitor ranije tvrdnje da nikada nije zastupao Fiesta investments LTD. „Lako se može dokazati da to nije moj potpis”.

Duško Knežević i Fiesta investments limited nijesu zajedno samo u priči oko RTCG. Prema izvještaju Montenegroberze, vlasnik Jadranskog sajma je pored Kneževićevih Atlas Grupe i Atlas Mont fonda i Fiesta investments ltd sa 0,2583 odsto akcija. Isto toliko u Jadranskom sajmu ima i Svetlana Mijatović koja je Fiestu zastupala u nedavnom ugovoru o cesiji. Goran Rakočević, koji poriče bilo kave veze sa Fiestom, je u odboru direktora Jadranskog sajma.

Fiesta je sa 2,8 odsto akcija među deset najvećih vlasnika Montenegroekspresa, još jedne firme koju kontroliše Duško Knežević. Preuzimajući Montenegroekspres od države, Knežević je došao u posjed vrijednih nekretnina diljem bivše Jugoslavije. Ta je firma imala poslovnice na najprestižnijim lokacijama u glavnim gradovima republika. Sada bi Montenegroekspres da preuzme i dio nekretnine koja u Budvi pripada Montenegroturistu, što je predmet sudskog spora.

Fiesta investments limited je akcionar i Invest banke Podgorica, još jedne kompanije u kojoj su najkrupniji akcionari firme i lica povezana sa Kneževićem.

Atlas televizija je tehniku i prenos putem satelita plaćala preko Fieste, rekla je na sudu ovih dana bivša novinarka RTV Atlas Milica Marković, koja sa još dvije koleginice vodi spor protiv Kneževića. Markovićeva je izjavila i da je spremna o tome da svjedoči pred tužilaštvom, u okviru afere Telekom. Prema insajderskim informacijama iz Atlas Grupe, preko Fieste investments limited navodno su plaćani i drugi računi Atlas Grupe. Pokušali smo da provjerimo ove navode, ali do zaključenja ovog broja nijesmo dobili odgovor.

U pisanim tragovima u Crnoj Gori, Fiesta investment limited pojavljuje se na različitim adresama: Mauricijus, Kipar, Lugano, London, Hotel Crna Gora u Podgorici, Australijska ulica broj 9… Tako se može steći utisak da se radi o različitim firmama. Fiesta investments limited nije u registrima Švajcarske i Kipra, ali njeni vlasnici očito koriste različite adrese da bi zameli tragove. Pošto su Kneževićeve veze sa Fiestom neupitne, ključno je pitanje ko se uz njega još krije u ovoj priči?

Knežević je u periodu tranzicije napravio imperiju koja je naglo počela da raste koncem devedesetih prošlog vijeka, kako je rasla moć Mila Đukanovića. Predsjednik Atlas Grupe ne krije bliske veze sa Đukanovićem. Prema jednoj verziji veliki dio Đukanovićevog novca krije se upravo u Kneževićevom carstvu. Ove sedmice Dan je objavio faksimil računa od oko 50 hiljada eura koji je navodno u luksuznom hotelu u Dubaiju platio Knežević u proljeće lanjske godine, veselom društvu u kome su bili – Milo Đukanović, Branimir Gvozdenović i Goran Rakočević.

Kneževića i Đukanovića ne vezuju samo putovanja po Emiratima. Tu su i različiti aranžmani sa familijom. Tokom Đukanovićeve vlasti Knežević je prenosio na svoje ime brojna državna preduzeća i nekretnine. Brzinom munje preuzeo je Meljine, Jadranski sajam, Montenegroekspres i druge firme do kojih se domogao u procesu masovne vaučerske privatizacije ili na drugi način… Preko Atlas Grupe posjeduje Atlas Capital centar, Atlas Mont banku, Atlas propertes, Aqua Monte, Invest Banku, RTV Atlas, Atlas Vilu, Univerzitet Mediteran, Gorica park, RR gradnju. Preko firme Fin invest, sada Atlas invest, posjeduje Alfa trade Bar, Monteplasman, M-PAY, Rt Mimozu, Fabriku vode Lipovo, Mwest Engineering, Fakultet za hotelijerstvo Bar, Fakultet za poslovne studije. Pored ovoga, Knežević ima imovinu u Srbiji. I na Kipru ima svoje firme. Bio je i u Pireus banci, preko koje je legalizovan prvi zvanični milion Mila Đukanovića.

Sam Knežević se hvalio da je milijarder. Hvalio se i vezom sa Bilom Klintonom koga je doveo u Crnu Goru. Ko je stvarno doveo Klintona, ko otvara vrata rezidencija emira iz Dubaija i okoline? Knežević je tu samo zadužen za tehničke detalje. Rizničar familije. Sva vrata otvara Milo Đukanović sa svojim vezama, poslovima i državom koju je pretvorio u prćiju.

Sa Đukanovićima Knežević dijeli više nekretnina na prestižnim adresama. Na nekim su i Knežević, i Đukanovići i Telekom – skupa.

Crnogorski zvaničnici se trude da zabašure istinu, odgovornost oko afere Telekom i pljačkašku privatizaciju, ocijenila je i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, nakon izjave premijera Igora Lukšića da je posao mađarskog tužilaštva da rasplete mračno klupko prevare. Lukšić prikriva korupciju, rekli su iz MANS-a. U vrijeme privatizacije Telekoma sadašnji premijer bio je ministar finansija.

Crnogorsko tužilaštvo na čijem je čelu bila Vesna Medenica, bliska prijateljica Ane Kolarević, je 2007. utvrdilo da u spornim konsultantskim ugovorima Telekoma i misterioznih firmi nema elemenata korupcije. Nakon pritiska iz SAD-a 2010. u Crnoj Gori je opet pokrenuta istraga. U međuvremenu su čitav dosije složili američki pravosudni organi.

Klupko se odmotava. Goli su i car i njegovi tajkuni. Samo crnogorsko tužilaštvo to ne vidi.

GORAN ĐUROVIĆ, ČLAN SAVJETA RTCG
Veze javnog servisa, Kneževića i Fieste

MONITOR: Kakve su veze RTCG, Atlas Grupe i Fieste investments limited, prema ugovorima i dokumentima RTCG?
ĐUROVIĆ: RTCG je od 1998. do juna 2010. godine koristila usluge emitovanja satelitskog signala preko firme Fiesta investments ltd, iako je ugovor istekao krajem 2004. godine. Godišnje je RTCG po ovom osnovu plaćala oko 800 hiljada eura za zakup signala na satelitu. Neposredno prije nego što je aktuelni Savjet RTCG prekinuo uhodanu praksu i odlučio da RTCG kupi svoju satelitsku stanicu i nađe jeftiniju ponudu za zakup signala na satelitu, potpisan je ugovor o cesiji između Fiesta investments ltd, Fin invest doo i Atlas Grupe doo. Ovim ugovorom se posljednje potraživanje preduzeća Fiesta investments ltd prema RTCG za zakup signala na satelitu prenijelo na Atlas Grupu doo. Nakon toga je, bez saglasnosti Savjeta RTCG, tadašnji generalni direktor Branko Vojičić potpisao ugovor o zakupu reklamnog prostora sa Atlas Grupom doo. Na sjednici Savjeta RTCG, održanoj 25. juna 2010. godine, donijeta je odluka da se izvrši kompenzacija sa Atlas Grupom u vezi sa dugom RTCG od 163 hiljade eura tako što bi se dug umanjio za iznos potrošene električne energije koju je godinama koristila Atlas televizija, a ostatak kroz prodaju marketing prostora.

U oktobru 2010. tadašnji generalni direktor potpisao je ugovor o kratkoročnom kreditu sa Atlas bankom u iznosu od 850 hiljada eura, koliko je trebalo za plaćanje posljednje fakture firmi Fiesta investments ltd. Taj kredit je u aprilu 2011. godine, u ime RTCG vratila Vlada Crne Gore. Savjet RTCG tek je nedavno došao do informacija o ugovorima sa Atlas Grupom doo. Nadam se da će odjeljenje za privredni kriminal Uprave policije istražiti poslovanje RTCG i detektovati sve radnje kojima je nanijeta šteta RTCG.

MONITOR: Da li je bilo pokušaja da se zaustave ti poslovi?
ĐUROVIĆ: Oni koji su u periodu od 2005. do 2009. godine rukovodili RTCG propustili su priliku da prekinu saradnju sa firmom Fiesta investments ltd. a time i da smanje troškove emitovanja satelitskog signala. Time je pričinjena šteta bez obzira na to što je taj trošak plaćala Vlada. Takođe, prethodni rukovodeći organi tolerisali su besplatno korišćenje infrastrukture RTCG, pa je Atlas televizija emitovala svoj satelitski signal sa krova RTCG bez nadoknade za utrošak struje. Ovu lošu praksu prekinuo je aktuelni Savjet RTCG, jer je u junu 2010. godine, odmah nakon što se upoznao sa problemom, dao saglasnost za kupovinu sopstvene satelitske stanice. Takođe, aktuelni Savjet RTCG, koji je počeo rad u septembru 2009. godine, obavezao je tadašnjeg generalnog direktora da dug prema Fiesti od 163 hiljade eura za zakup satelitskog signala (za period 1. 02. 2010. do 30. 6. 2010. godine) realizuje kroz kompenzaciju, a iznos umanji za troškove koje je RTCG imala po osnovu korišćenja njene infrastrukture od strane Atlas televizije. Tek prije dva dana došli smo u posjed ugovora i saznali da ovaj zaključak Savjeta RTCG nije ispoštovan i da je generalni direktor Branko Vojičić sa Atlas televizijom potpisao ugovor o kompenzaciji prostora za marketing na iznos od 163 hiljade eura, a bez umanjenja za troškove struje koju je Atlas televizija potrošila za emitovanje svog satelitskog signala.

Savjet RTCG se tek sada upoznaje sa stvarnom situacijom i nezakonitim poslovanjem bivšeg menadžmenta. Uputio sam inicijativu predsjedniku Savjeta RTCG da se konačno ustanovi odnos RTCG sa Atlas televizijom i svi aranžmani prekinu dok se ne naplate troškovi korišćenja infrastrukture RTCG. Takođe, zajedno sa predsjednikom Savjeta i koleginicom Slavicom Striković podnio sam inicijativu za izmjenu Statuta RTCG kako bi se stvorila obaveza objavljivanja svih ugovora koje RTCG potpiše sa drugim pravnim licima na veb sajtu RTCG. Inicijative će biti razmotrene na narednoj sjednici Savjeta.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Tokom, nikad siromašnije, skupštinske rasprave o predloženom budžetu čuli smo jedan ultimatum. Predsjednik NDP Milan Knežević poručio je da će glasanje njegove partije o budžetu zavisiti od toga kakav će stav ministar finansija (Vlada) zauzeti o njihovim zahtjevima da u kapitalni budžet uđu i infrastrukturni projekti iz Zete koji nijesu bili obuhvaćeni inicijalnim prijedlogom državnog budžeta za ovu godinu. Knežević u srijedu u parlamentu nije pominjao prošlogodišnju prijetnju da DNP neće glasati za budžet ukoliko se, prethodno, ne izvrši makar djelimično razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta. Da li su on i njegove partijske kolege zaboravile na taj zahtjev tek treba da vidimo.

Ideje o dodatnim izdacima i proširenju kapitalnog budžeta na dodatne infrastrukturne projekte od značaja za lokalne zajednice imali su još neki poslanici vladajuće većine. Samo bez ultimatuma. Čini se kako Vlada nije u poziciji da im udovolji, izuzev  u nekoj simboličnoj formi. Ipak, ko zna? Možda bi prihvatanje dijela ponuđenih amandmana moglo poslužiti kao izgovor za odluku da se dio tekućih troškova ipak finansira državnim zaduženjem. To bi moglo biti neophodno ukoliko se pokaže da očekivani prihodi nijesu dovoljni za rastuće rashode iz državne kase.

Ministar Novica Vuković ostaje optimista. U Skupštini je, obrazlažući vladin prijedlog budžeta, ponovio novembarske projekcije po kojima će država tokom ove godine prihodovati 2,88 a potrošiti 4,03 milijarde eura. Razlika će biti pokrivena novim zaduženjima. „Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući budžet – 1,5 milijardu, budžet državnih fondova -1,3 milijarde, kapitalni budžet – 280 miliona, transakcije finansiranja (vraćanje kredita koji dospijevaju ove godine – prim. Monitora) – 886 miliona i budžetska rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković. Ponavio je tvrdnju da se rast državnih prihoda ostvaruje planiranom dinamikom. „Usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću…“, pojasnio je ministar. .

Izrečeno je u saglasnosti sa onim što je on  govorio u novembru, nakon što je Vladin prijedlog budžeta za 2025, upućen Skupštini. “Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova”, rekao je tada Vuković, najavljujući da je realni ekonomski rast u ovoj godini projektovan na 4,8 odsto.

Problem je što se pokazuje kako ta izjava nije u potpunosti usklađena sa realnošću.

Teško je očekivati „nastavak povoljnih trendova u turizmu“ kada podaci pokazuju da prošlogodišnji trendovi u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani nijesu povoljni. Ni tok zimske turističke sezone ne obećava. Naredno ljeto mogli bi dočekati bez unaprjeđenog odnosa prema korišćenju plaža, uz uvećani PDV za značajan dio turističke privrede (to znači veće cijene ili manju zaradu za one koji od turizma žive ) i sve jaču konkurenciju i u najbližem susjedstvu.

Upitno je i najavljeno započinjanje novog investicionog ciklusa. Već se pokazalo da od paf-paf projektovanja nema velike koristi. Početak izgradnje  dionice autoputa Mateševo – Andrijevica pomjeren je sa septembra prošle na septembar ove godine. Koliko juče, u parlamentu smo čuli da možda ni od toga neće biti ništa, da će najavljeni posao ponovo biti prolongiran. Kako je u predloženom kapitalnom budžetu za taj projekat namijenjeno više od trećine ukupnog novca, dok je za finansiranje ostalih projekata planiran uglavnom simboličan iznos, može se desiti da najavljene investicije ostanu samo želje.

Ukoliko projekat Velje brdo nije ta karika koja nedostaje između stalno najavljivanog investicionog buma i ekonomske realnosti u kojoj se ne dešava ništa spektakularno. Osim kontinuiranog povećanja ličnih primanja.

Vladi preostaje da se osloni samo na dva od četiri najavljena glavna pokretača ekonomskog rasta: povečanu potrošnju domaćinstava i obećani novac iz EU fondova. To nas dovodi do još jednog rebusa crnogorske ekonomske stvarnosti: šta ako potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori počne da opada? Primjera radi, zamislimo da aktuelni bojkot trgovina proizvede konkretan rezultat i trgovci odluče da osjetno snize aktuelne cijene hrane, pića, kućne hemije, odjeće i obuće…

„Kao građanin“, Milojko Spajić pridružio se  takvim zahtjevima. Kao premijer, mora imati na umu da bi osjetnije smanjenje cijena, a sljedstveno i iznosa naplaćenog na ime PDV-a i akciza, doveo do problema na prihodnoj strani državnog budžeta. Vlast može da se nada da ćemo ono što bi, evetualno, uštedjeli na hrani potrošiti za neke druge, sada nedostupne, izdatke. I to u Crnoj Gori a ne u inostranstvu. Ako bi građani počeli da značajnije štede ili da više putuju, državi bi bili neophodni novi krediti. Uz već najavljenih 1,14 milijardi eura ovogodišnjih pozajmica.

Zanimljivo je sagledati i rashodnu stranu predloženog budžeta. Ministar Vuković pred poslanicima nije pomenuo kako će se u državnoj kasi naći novac za finansiranje najavljenih osam stotina novih policajaca (četvrtina sadašnjeg broja). Taj trošak nije predviđen novembarskim prijedlogom.

U međuvremenu, stiže najava štrajka stomatologa iz privatnih ordinacija koje imaju ugovor sa državom, po kome đaci i penzioneri u njihovim ordinacijama imaju besplatne usluge, na račun Fonda zdravstva. Prvo su počele da kasne isplate iz državnog trezora, onda su ih nadležni obavijestili da će ovogodišnja cijena njihovih usluga koje plaća država (računajući i sve ono što su uradili tokom januara) biti umanjenja. Na kraju smo saznali da je u predloženom budžetu za 2025. godinu u tu svrhu predviđen iznos koji je manji od prošlogodišnjeg. Zubi nam se manje kvare ili nam na naplatu stiže račun programa Evropa sad I.

Biće da je ono: koliko para, toliko i muzike (besplatnih zdravstvenih usluga). Ukoliko se u nekom od pomenutih amandmana ne nađe prijedlog da se  izdvajanja za stomatološku zaštitu djece i starih ne vrate makar na prošlogodišnji nivo. Ako već ne mogu da se povećaju, u skladu sa rastom cijena zarada, materijala, zakupa i komunalnih usluga.

Mnogi Podgoričanii zatečeni su januarskim računima za vodu. Uskoro ih očekuje i nova cijena odvoza smeća.

Ni ne može biti drugačije, u zemlji koja  ekonomski razvoj bazira na rastu potrošnje, ukazuju analitičari, insistirajući da bez rasta produktivnosti nema ni boljeg životnog standarda. Uz napomenu da standard ne određuje samo iznos prosječne plate/dohodak po stanovniku, već i dostupnost zdravstvene zaštite, obrazovanje, bezbjednost, pravna sigurnost, kvalitet javnih usluga, informisanost, razvijenost i dostupnost infrastrukture, ispravnost hrane, vode, prirodno okruženje… Moglo bi se tu nabrojati još dosta toga o čemu vlast, uglavnom, nerado govori.

Penzionerima je stigla vijest da će njihov januarski ček biti uvečan za nepunih sedam odsto sadašnjih primanja (6,85 odsto). Kolege su izračunale: obećanih 50 eura ili više dobiće korisnici penzija koje su veće od 700 eura. Ostali će na ispunjenje obečanja koje je premijer mjesecima ponavljao morati da sačekaju neko od narednih redovnih usklađivanja penzija sa rastom zarada i cijena. Ako  nijesu ranije, sada su razumjeli da obećano povećanje nije bilo Vladin dar, već zakonska obaveza.

„Ova parlamentarna većina posvećena je poboljšanju standarda života građana”, saopšteno je tokom rasprave o prijedlogu budžeta iz poslaničkog kluba vladajućeg pokreta Evropa sad. Nikola Janović, jedan od dobrovoljnih izgnanika (njemu kazna o zabrani prisustva nije izrečena) iz plenarne sale, preko društvenih mreža premijeru i njegovim saradnicima je poručio: „Investicije su vam neviđene“.

Neusvojeni budžet za 2025. više ne može biti izgovor za neispunjena i prolongiranja obećanja. Vrijeme je da vlast pokaže šta želi i može. Prvo nova zadužnja, onda redom.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Dan nakon izbora za šefa parlamenta, Odžić je za četvrtak, 6. februara, zakazao sjednicu SO po hitnom postupku, na kojoj je predviđen izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Zakazivanju je prethodila ostavka predsjednika Mila Božovića koja je kovertirana stigla iz Spuža, čime se otvorio put njegovom saborcu Jovanoviću, da  zauzme fotelju prvog čovjeka Budve.

Prvu Odžićevu sjednicu prati kršenje poslovnika. Zbog čega je zakazana sjednica po hitnom postupku nije poznato. Odbornicima koji su dobili poziv za saziv sjednice nije dato obrazloženje hitnosti i povrede procedure, kojom se propisuje da poziv mora stići najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Neki od njih vjeruju da je u pitanju nepovjerenje među novim koalicionim partnerima, te da žele što prije zaokružiti proces izbora vodećih funkcionera u gradu. Iako zakonski rok za izbor predsjednika opštine ističe tek za 30 dana.

Za četvrtak su  zakazane dvije sjednice, prva u 14 časova na čijem dnevnom redu će biti predlog o imenovanju više odbora, dok će na sjednici u 16 časova biti  konstatovana ostavka pritvorenog Mila Božovića i obavljem izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Jovanovića je za vruću fotelju iz koje su trojica prethodnika završili političku karijeru u zatvoru, predložilo 12 odbornika grupe Budva naš grad, ES i URA.

Očekuje se da će DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatražiti od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu i onima u Budvi, uticajnim investitorima i kontroverznim biznismenima iz sjenke.

Upućeni izvor Monitora tvrdi da nije Jovanović sam osmislio saradnju sa DPS-om,  iako je svoje birače tokom predizborne kampanje uvjeravao da „sa kriminalnom grupom DPS nema nikakvih pregovora“ , već je on dio dio dogovora o preuzimanju vlasti u Budvi, napravljenog na drugom nivou.

Konstitutivna sjednica za koju je Vlada iznenada promijenila datum održavanja, umjesto 11. februara za treći, bila je duga i burna. Odbornici suprostavljenih strana nekada jedinstvenog DF-a nisu birali riječi optužujući jedni druge za izdaju izborne volje građana, crkve, ideologije….

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da svjedočimo političkoj trgovini i licemjerstvu. “DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe. Ovo je borba za podjelu funkcija”, kazao je Rabrenović. Njegov kolega Željko Franeta ocjenjuje da je „izglasavanjem Odžića ispunjen spuški zavjet“

Lider budvanskog DF-a Mladen Mikielj oštro je napadao dojučerašnjeg saborca Nikolu Jovanovića.  „On je sa Milom Božovićem oteo stranku, i krenuo u akciju uništenja srpske ideje u Budvi i da uvedu kriminal u svakodnevicu ovog grada. Svi koji budu glasali za Odžića otvorili su put da se vrati DPS i takav model primijeni u Crnoj Gori”, kazao je Mikijelj.

Odbornica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić poručila je odbornicima da će oni koji glasaju za ovu neprirodnu koaliciju biti izloženi sudu građana. „. Odžić je kompromis koji su u spuškom zatvoru dogovorili Milo Božović i Zoran Lazović, zato mi to nećemo podržati. Kristalno je jasno da cilj opravdava sredstvo. Imovina budvanskog dona je blokirana, ne može se udovoljiti onima koji su pomogli u izborima, zato je budvanska kasa cilj”, istakla je ona.

Iz pokreta PES reagovali su na dešavanja u Budvi:  „Uvjereni smo da je svaki iole proevropski orijentisan građanin posramljen i zgađen cijenom za koju su predstavnici budvanske vlasti spremni da prodaju svoje ideološke principe kako bi omogućili održavanje monopola kriminalaca nad gradskim resursima. Reformisani DPS, formiranjem vlasti u Budvi, postavio je novog Mila za šefa, kojeg je Danijel Živković tokom Skupštinskog zasijedanja označio članom kavačkog kriminalnog klana“.

Sa druge strane, Nikola Jovanović je kazao da su Demokrate-PES najveći gubitnici izbora u Budvi. “Zloupotrebljavali ste sve resurse u kampanji, bio je i premijer. Vi ste kao PES u savezu sa Demokratama dobili jedan mandat. Šta tu ima više da se priča. Nije vam Andrija Mandić dao da dođete da pregovarate sa nama. Nemojte da nama spočitavate nikakve koalicije. Nije tačno da Budva naš grad pravi koaliciju sa bilo kim večeras. Mi smo dobili najviše glasova u oba izborna kruga. Građani Budve su i u maju i u novembru izabrali ko treba da vrši vlast”, rekao je Jovanović

U DPS-u ne kriju zadovoljstvo očekivanim razvojem događaja u Budvi. Lider ove stranke Danijel Živković je na tribini održanoj na Žabljaku  obećao povratak na vlast u velikom stilu i u ostalim gradovima Crne Gore.

“Budva je bila tek prva stanica. Uskoro će, već u aprilu, sličnu sudbinu doživjeti i u Nikšiću, a potom i u Mojkovcu i brojnim drugima gradovima širom Crne Gore“, ocijenio je Živković

Građani Budve su dva puta  išli na glasanje i oba puta rezultati su bili gotovo identični Oni sa kojima smo razgovarali ističu kako nisu glasali za to da stranke sa najmanjom podrškom vode grad. U fotelju predsjednika parlamenta imenovan je kandidat sa liste ES, koja je od 11.680 birača koji su izašli na izbore dobila 678 glasova ili 5,90 odsto. Mjesto potpredsjednika Opštine, prema dogovoru, obećano je Blažu Rađenoviću sa liste URA, koja je osvojila 400 glasova.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo