Povežite se sa nama

MONITORING

Falsifikovala istragu o Telekomu

Objavljeno prije

na

monitor-1109-20-01-2012_Page_18_Image_0002

Istraga američkih vlasti i postupak pred Okružnim sudom u Njujorku protiv Mađar Telekoma – čiji su menadžeri u privatizaciji Crnogorskog Telekoma (CT) falsifikovali četiri ugovora – okončani su nagodbom sa tamošnjom Komisijom za hartije od vrijednosti kojom će, skupa sa Dojče Telekomom, kompanija „zbog inostranih kriminalnih radnji” isplatiti preko 95 miliona dolara kazni. U saopštenju Ministarstva pravde SAD od 29. decembra 2011. odaje se priznanje za pomoć u istrazi osobama i „međunarodnim partnerima” iz Švajcarske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Makedonije… A Crna Gora? Ne pominju je.

U „njujorškoj” nagodbi ne nalaze se bilo kakva ograničenja koja bi blokirala jurisdikciju crnogorskoga tužilaštva da pokrene postupak protiv podmićenih domaćih zvaničnika i povezanih lica. Da li će do toga doći?

Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović se 5. januara oglasila tvrdnjom da navodno „od ranije prikuplja podatke i provjerava navode finansijskog izvještaja revizora u vezi sa zaključenjem ugovora u postupku privatizacije” i ukazuje na „okolnost da je zaključeno poravnanje jedna nova činjenica i sadržaj tog sporazuma u ovom trenutku nam nije poznat”.

No, zaboravila je da saopšti da je crnogorsko tužilaštvo već vodilo istragu o privatizaciji CT-a, te da se u toj istrazi, po ko zna koji put uostalom, teško kompromitovalo.

U vrijeme dok je 2005-2007. vođena ili, tačnije, simulirana istraga na čelu tužilaštva je bila Vesna Medenica, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta. Ona je 2007. obavijestila upravu CT-a da je donijela službeni zaključak kako je privatizacija, sa stanovišta našeg pravosuđa, besprijekorno čista!

Po logici stvari i pravilima postupka, Medeničina istraga je morala obuhvatiti i provjere navoda iz izvještaja revizora Mađar Telekoma o privatizaciji CT-a, odnosno, ugovore koje sada pominje Đurđina Ivanović.

A nalazi revizora i nezavisnih pravnih savjetnika Mađar Telekoma su još tokom istrage Vesne Medenice jasno ukazivali na postojanje kriminalnih transakcija. No, Medenica je potpuno ignorisala takve činjenice. Iako je unutrašnja istraga u Mađar Telekomu o korupciji pri kupovini CT-a okončana tek krajem 2009, Medenica je obustavila istragu o tome dvije godine ranije!

Naime, rukovodstvo Mađar Telekoma početkom 2006. je dobilo analizu finansijskih izvještaja za 2005. koju je sačinio revizor PricewaterhouseCoopers Könyvvizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft. Oko privatizacije CT-a revizor je tada „identifikovao dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nijesu bile jasno iskazane”.

U februaru 2006. je Odbor za reviziju Mađar Telekom angažovao White & Case, nezavisne pravne savjetnike i investigatore, kako bi obavili unutrašnju istragu o „nelegalnim plaćanjima”. Odbor za reviziju Mađar Telekoma je 2. decembra 2009. dostavio Bordu direktora kompanije Finalni izvještaj, koji sadrži zaključke da „nema dovoljno dokaza da se utvrdi da su sedam miliona eura troškova vezanih za četiri konsultantska ugovora… napravljeni za legitimne poslovne svrhe” , zatim da „postoji potvrdan dokaz da su pomenuti troškovi služili u neispravne svrhe”, itd.

No, kako rekosmo, Vesna Medenica je 2007. obustavila istragu o ovim teškim krivičnim djelima koja su markirana i u američkoj istrazi. U Finansijskom izvještaju za 2008. CT-a, koji je dostupan javnosti na internet stranici kompanije, o crnogorskoj istrazi navodi se sljedeće:

„Godine 2007. Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore obavijestio je Odbor direktora CT-a o svom zaključku da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage u Crnoj Gori ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje na osnovu kojih bi se u Republici Crnoj Gori mogle podnijeti tužbe”.

Još gore, Medenica je 2007. zaključila istragu, iako je CT, upravo zbog unutrašnje investigacije o korupciji, probijao sve zakonske rokove za objavljivanje rezultata za prvu godinu postprivatizacionog poslovanja. Sve opisane činjenice nijesu bile osobita tajna; na primjer, čak je rukovodstvo Mađar Telekoma 21. decembra 2006. objavilo saopštenje u kojem crno na bijelo stoji:

„Očigledno je da su neki zaposleni u Mađar Telekomu, kao i CT-u, Telekomu i Monetu (sadašnjem T-mobile-u – prim.a.), ometali istragu o spornim ugovorima, uništavali i mijenjali elektronske dokumente i ometali istragu. Kompjuterski vještaci iz firme, koja je pomagala u istrazi, otkrili su da deset računara, dodijeljenih sedmorici zaposlenih, sadrže dokaze da su dokumenti izbrisani sa hard diska, kao i da je korišćen softver za njihovo trajno uništavanje. Istražitelji su konstatovali da izbrisani elektronski dokumenti uključuju i one koji su u vezi sa spornim ugovorima” .

Mađar Telekom je tada jasno naveo da postoje četiri sporna ugovora za konsalting koje je sklopio CT i da „nije jasno ko su stvarne ugovorne strane, kao i da se ne navode usluge koje treba da joj budu obezbijeđene, da njihov cilj nije ispravan, kao i da su sumnje revizora bile opravdane”.

Međutim, Vesni Medenici kao vrhovnoj državnoj tužiteljki, ništa od toga nije bilo sporno, jer je očigledno da su njen blanko imunitet uživali visokorangirani akteri i povezani insajderi u kriminalnim poslovima privatizacije CT-a.

Uostalom, od juna 2003, kada je imenovana za vrhovnu državnu tužiteljku, pa do decembra 2007. kada postaje predsjednica Vrhovnog suda, Medenica je, osim CT-a, neposredno uspjela ili pokušala da zataška i niz drugih najkrupnijih crnogorskih privatizacionih afera.

Aco, Duško i ostali

Kakva je uloga u privatizaciji CT-a Aca Đukanovića, većinskog akcionara Prve banke?

Njemu je 2007. prodata bivša upravna zgrada CT-a veličine 1.472 kvadrata u centru Podgorice za svega 1,1 milion eura . No, mlađi Đukanović je, sa katastarskim statusom „kupac”, suvlasnik i moderne poslovne zgrade u Podgorici gdje je, osim Hipo Alpe-Adria banke (HAAB), takođe i sjedište uprave CT-a i njegove Prve banke.

I ta činjenica dovodi nas do Duška Kneževića, tajkuna, koji je, prema saznanjima Monitora, vlasnik of-šor Fieste Investments Ltd. koju je američka Komisija za hartije od vrijednosti tretirala za jedan od ukupno četiri lažna konsultantska ugovora iz afere privatizacije CT-a. Naime, investitor zgrade u kojoj su se smjestili CT i Prva banka, bio je Fininvest, Kneževićeva firma. Dio zgrade je bespravno podignut na opštinskom zemljištu, no Miomir Mugoša se nije glasno bunio.

Kako smo ranije pisali, radovi na tom objektu su započeti prije nego što je CT (tada pod imenom Telekom Crne Gore a.d.) privatizovan a iz izvještaja o poslovanju te kompanije za 2002. se doznaje da je Fininvestu te godine isplaćen avans koji se odnosi na „izgradnju nove poslovne zgrade u Podgorici”.

MUP Crne Gore je tužilaštvu Vesne Medenice najkasnije 2004. dostavio službenu zabilješku o Telekomu Crne Gore, tada državnom preduzeću, sa činjenicama o kriminalnoj djelatnosti još od 1998. kada se kompanija izdvojila iz sastava Javnog preduzeća Pošta, Telegraf i Telekomunikacije Crne Gore. U to vrijeme u rukovodstvu Telekoma Crne Gore bili su Oleg Obradović i Miodrag Ivanović.

Obradović je sada predsjednik Borda direktora Prve banke, dok Ivanović u toj banci ima 1,62 odsto akcija (osim toga je i kum Aca Đukanovića).

Baš u vrijeme kada je Mađar Telekom krajem 2006. objavio saopštenje o nastojanjima pojedinih službenika u Podgorici da unište dokaze o najmanje četiri lažna ugovora kojima su podmićivani crnogorski zvaničnici i povezana lica, dotadašnji izvršni direktor CT-a, Milan Perović, „sporazumno je napuštio kompaniju zbog nastavka karijere u inostranstvu”.

Perović je blizak Milu i Acu Đukanoviću, pa je, nakon „karijere u inostranstvu”, krajem 2009. imenovan za predsjednika Borda direktora Prve banke a od sredine 2011. je glavni izvršni direktor banke.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo