Povežite se sa nama

MONITORING

Falsifikovala istragu o Telekomu

Objavljeno prije

na

Istraga američkih vlasti i postupak pred Okružnim sudom u Njujorku protiv Mađar Telekoma – čiji su menadžeri u privatizaciji Crnogorskog Telekoma (CT) falsifikovali četiri ugovora – okončani su nagodbom sa tamošnjom Komisijom za hartije od vrijednosti kojom će, skupa sa Dojče Telekomom, kompanija „zbog inostranih kriminalnih radnji” isplatiti preko 95 miliona dolara kazni. U saopštenju Ministarstva pravde SAD od 29. decembra 2011. odaje se priznanje za pomoć u istrazi osobama i „međunarodnim partnerima” iz Švajcarske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Makedonije… A Crna Gora? Ne pominju je.

U „njujorškoj” nagodbi ne nalaze se bilo kakva ograničenja koja bi blokirala jurisdikciju crnogorskoga tužilaštva da pokrene postupak protiv podmićenih domaćih zvaničnika i povezanih lica. Da li će do toga doći?

Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović se 5. januara oglasila tvrdnjom da navodno „od ranije prikuplja podatke i provjerava navode finansijskog izvještaja revizora u vezi sa zaključenjem ugovora u postupku privatizacije” i ukazuje na „okolnost da je zaključeno poravnanje jedna nova činjenica i sadržaj tog sporazuma u ovom trenutku nam nije poznat”.

No, zaboravila je da saopšti da je crnogorsko tužilaštvo već vodilo istragu o privatizaciji CT-a, te da se u toj istrazi, po ko zna koji put uostalom, teško kompromitovalo.

U vrijeme dok je 2005-2007. vođena ili, tačnije, simulirana istraga na čelu tužilaštva je bila Vesna Medenica, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta. Ona je 2007. obavijestila upravu CT-a da je donijela službeni zaključak kako je privatizacija, sa stanovišta našeg pravosuđa, besprijekorno čista!

Po logici stvari i pravilima postupka, Medeničina istraga je morala obuhvatiti i provjere navoda iz izvještaja revizora Mađar Telekoma o privatizaciji CT-a, odnosno, ugovore koje sada pominje Đurđina Ivanović.

A nalazi revizora i nezavisnih pravnih savjetnika Mađar Telekoma su još tokom istrage Vesne Medenice jasno ukazivali na postojanje kriminalnih transakcija. No, Medenica je potpuno ignorisala takve činjenice. Iako je unutrašnja istraga u Mađar Telekomu o korupciji pri kupovini CT-a okončana tek krajem 2009, Medenica je obustavila istragu o tome dvije godine ranije!

Naime, rukovodstvo Mađar Telekoma početkom 2006. je dobilo analizu finansijskih izvještaja za 2005. koju je sačinio revizor PricewaterhouseCoopers Könyvvizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft. Oko privatizacije CT-a revizor je tada „identifikovao dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nijesu bile jasno iskazane”.

U februaru 2006. je Odbor za reviziju Mađar Telekom angažovao White & Case, nezavisne pravne savjetnike i investigatore, kako bi obavili unutrašnju istragu o „nelegalnim plaćanjima”. Odbor za reviziju Mađar Telekoma je 2. decembra 2009. dostavio Bordu direktora kompanije Finalni izvještaj, koji sadrži zaključke da „nema dovoljno dokaza da se utvrdi da su sedam miliona eura troškova vezanih za četiri konsultantska ugovora… napravljeni za legitimne poslovne svrhe” , zatim da „postoji potvrdan dokaz da su pomenuti troškovi služili u neispravne svrhe”, itd.

No, kako rekosmo, Vesna Medenica je 2007. obustavila istragu o ovim teškim krivičnim djelima koja su markirana i u američkoj istrazi. U Finansijskom izvještaju za 2008. CT-a, koji je dostupan javnosti na internet stranici kompanije, o crnogorskoj istrazi navodi se sljedeće:

„Godine 2007. Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore obavijestio je Odbor direktora CT-a o svom zaključku da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage u Crnoj Gori ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje na osnovu kojih bi se u Republici Crnoj Gori mogle podnijeti tužbe”.

Još gore, Medenica je 2007. zaključila istragu, iako je CT, upravo zbog unutrašnje investigacije o korupciji, probijao sve zakonske rokove za objavljivanje rezultata za prvu godinu postprivatizacionog poslovanja. Sve opisane činjenice nijesu bile osobita tajna; na primjer, čak je rukovodstvo Mađar Telekoma 21. decembra 2006. objavilo saopštenje u kojem crno na bijelo stoji:

„Očigledno je da su neki zaposleni u Mađar Telekomu, kao i CT-u, Telekomu i Monetu (sadašnjem T-mobile-u – prim.a.), ometali istragu o spornim ugovorima, uništavali i mijenjali elektronske dokumente i ometali istragu. Kompjuterski vještaci iz firme, koja je pomagala u istrazi, otkrili su da deset računara, dodijeljenih sedmorici zaposlenih, sadrže dokaze da su dokumenti izbrisani sa hard diska, kao i da je korišćen softver za njihovo trajno uništavanje. Istražitelji su konstatovali da izbrisani elektronski dokumenti uključuju i one koji su u vezi sa spornim ugovorima” .

Mađar Telekom je tada jasno naveo da postoje četiri sporna ugovora za konsalting koje je sklopio CT i da „nije jasno ko su stvarne ugovorne strane, kao i da se ne navode usluge koje treba da joj budu obezbijeđene, da njihov cilj nije ispravan, kao i da su sumnje revizora bile opravdane”.

Međutim, Vesni Medenici kao vrhovnoj državnoj tužiteljki, ništa od toga nije bilo sporno, jer je očigledno da su njen blanko imunitet uživali visokorangirani akteri i povezani insajderi u kriminalnim poslovima privatizacije CT-a.

Uostalom, od juna 2003, kada je imenovana za vrhovnu državnu tužiteljku, pa do decembra 2007. kada postaje predsjednica Vrhovnog suda, Medenica je, osim CT-a, neposredno uspjela ili pokušala da zataška i niz drugih najkrupnijih crnogorskih privatizacionih afera.

Aco, Duško i ostali

Kakva je uloga u privatizaciji CT-a Aca Đukanovića, većinskog akcionara Prve banke?

Njemu je 2007. prodata bivša upravna zgrada CT-a veličine 1.472 kvadrata u centru Podgorice za svega 1,1 milion eura . No, mlađi Đukanović je, sa katastarskim statusom „kupac”, suvlasnik i moderne poslovne zgrade u Podgorici gdje je, osim Hipo Alpe-Adria banke (HAAB), takođe i sjedište uprave CT-a i njegove Prve banke.

I ta činjenica dovodi nas do Duška Kneževića, tajkuna, koji je, prema saznanjima Monitora, vlasnik of-šor Fieste Investments Ltd. koju je američka Komisija za hartije od vrijednosti tretirala za jedan od ukupno četiri lažna konsultantska ugovora iz afere privatizacije CT-a. Naime, investitor zgrade u kojoj su se smjestili CT i Prva banka, bio je Fininvest, Kneževićeva firma. Dio zgrade je bespravno podignut na opštinskom zemljištu, no Miomir Mugoša se nije glasno bunio.

Kako smo ranije pisali, radovi na tom objektu su započeti prije nego što je CT (tada pod imenom Telekom Crne Gore a.d.) privatizovan a iz izvještaja o poslovanju te kompanije za 2002. se doznaje da je Fininvestu te godine isplaćen avans koji se odnosi na „izgradnju nove poslovne zgrade u Podgorici”.

MUP Crne Gore je tužilaštvu Vesne Medenice najkasnije 2004. dostavio službenu zabilješku o Telekomu Crne Gore, tada državnom preduzeću, sa činjenicama o kriminalnoj djelatnosti još od 1998. kada se kompanija izdvojila iz sastava Javnog preduzeća Pošta, Telegraf i Telekomunikacije Crne Gore. U to vrijeme u rukovodstvu Telekoma Crne Gore bili su Oleg Obradović i Miodrag Ivanović.

Obradović je sada predsjednik Borda direktora Prve banke, dok Ivanović u toj banci ima 1,62 odsto akcija (osim toga je i kum Aca Đukanovića).

Baš u vrijeme kada je Mađar Telekom krajem 2006. objavio saopštenje o nastojanjima pojedinih službenika u Podgorici da unište dokaze o najmanje četiri lažna ugovora kojima su podmićivani crnogorski zvaničnici i povezana lica, dotadašnji izvršni direktor CT-a, Milan Perović, „sporazumno je napuštio kompaniju zbog nastavka karijere u inostranstvu”.

Perović je blizak Milu i Acu Đukanoviću, pa je, nakon „karijere u inostranstvu”, krajem 2009. imenovan za predsjednika Borda direktora Prve banke a od sredine 2011. je glavni izvršni direktor banke.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo