Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO SE STRUČNO USAVRŠAVAJU LJEKARI: O svom trošku i uz pomoć sponzora

Objavljeno prije

na

Savremena medicina tako brzo napreduje da ljekari, ali i ostalo medicinsko osoblje, sa znanjem stečenim na fakultetima i specijalizacijama ne mogu da prate ta dostignuća bez stalnog usavršavanja na kongresima, seminarima, simpozijumima i drugim oblicima edukacije. Ipak, bez obzira na izuzetni značaj kontinuiranog edukovanja zdravstvenog kadra, tek je 1. februara ove godine prvi put u Crnoj Gori pokrenut sveobuhvatan program edukacije, koji uključuje ljekare, stomatologe, medicinske sestre i tehničare.

Edukacija nije više fokusirana na nekoliko bolnica, najvećim dijelom na Klinički centar Crne Gore, nego se težište stavlja na organizovanje različitih vidova edukacije u Crnoj Gori dolaskom stranih predavača ili angažovanjem stručnjaka iz Crne Gore, izjavio je nedavno koordinator programa dr Elvir Zvrko.

Nakon toga ljekar dobija sertifikat na osnovu kojeg može da ostvari određeni broj bodova, a svaki ljekar je obavezan da tokom sedam godina skupi, u okviru različitih vidova edukacije, 120 bodova kako bi mogao da kod Ljekarske komore ili dobije ili obnovi licencu.

Više ni zakonski nije moguće završiti fakultet, dobiti diplomu i raditi, a ne pohađati nijedan seminar do kraja radne karijere, objasnio je Zvrko.

“Ministarstvo zdravlja je prvi put ove godine odvojilo oko 700 000 eura za kontinuiranu medicinsku edukaciju. Ona podrazumijeva da se u svim zdravstvenim ustanovama ili prostorima za predavanja održe iz raznih oblasti predavanja kako bi ljekari pratili najnovija dostignuća i bili informisani o novinama iz medicine. Plan je napravljen na početku godine, podijeljen ustanovama i realizuje se sa predavačima uglavnom iz KBC Podgorica”, kaže za Monitor dr Ljiljana Pavićević, kardiolog iz KBC-a.

Drugi vid edukacije, kaže dr Pavićević, je praćenje simpozijuma, work shopova i kongresa u inostranstvu, bilo kao pasivni – da se slušaju predavanja, ili aktivni učesnik ukoliko imate prijavljen i prihvaćen rad.

“Na taj oblik edukacije ide se uglavnom preko farmaceutskih kuća, koje učesnicima obezbijede sve – smješaj, kotizaciju i put. Dnevnice bi trebalo da obezbijedi ustanova, ali one obično nemaju sredstava za to. Broj učesnika je mali, jer je u posljednje vrijeme zbog ekonomske krize sve manje farmaceutskih kuća koje šalju ljekare na kongrese”, objašnjava dr Pavićević.

Kako ljekari stižu do seminara i simpozijuma?

Ljekar na seminare u zemlji i inostranstvu odlazi sa željom da se edukuje, piše stručni rad mjesecima ranije, dobije potvrdu da je rad prihvaćen i zakazan termin u određenom hotelu, sa visinom kotizacije, a onda nastaju prave muke, prenosi nam jedan ljekar svoje i iskustva nekoliko kolega.

Ni Klinički centar ni Dom zdravlja neće ili ne mogu da ljekarima plate troškove puta, smještaj i dnevnice, kaže on. Ljekari specijalisti, koji treba da prikažu svoj rad, sa platom od 650-800 eura, ne mogu da pođu ni do Kolašina a kamoli u Barselonu ili Beč, pa traže sponzore iz farmaceutskih kuća uz neizvjesno moljakanje. Za put i kotizaciju sakupe najčešće za drugorazredni smještaj, daleko od mjesta gdje se seminar održava. Uz to, treba da nađu zamjenu dok su na putu, a dani provedeni na putu i seminaru odbijaju im se od odmora, jer ni Dom zdravlja ni KBC ne stoje iza njih.

Povratkom na svoja radna mjesta nastaju novi problemi – kako opravdati dobijeni novac od farmaceutskih kuća? Zato su se one same pobrinule, kaže naš sagovornik. Dešava se da njihovi predstavnici ljekare koje su sponzorisali posjete u ordinacijama, daju im spisak ljekova koje treba da predlažu pacijentima, kao što su veoma skupe pumpe za bronhitis, kapi za nos, adaptirano mlijeko za bebe…

“Zašto ovaj dugometražni put? Zar ni Ministarstvo zdravlja ni matične zdravstvene kuće ne žele ljekare koji ulažu sopstveni novac u svoje znanje i koji žele da to znanje stalno osavremenjavaju”, pita se jedan naš sagovornik.

Drugi naš sagovornik, koji iz svog džepa godinama plaća odlazak na brojne simpozijume, a platio je čak i subspecijalizaciju, tvrdi da na stručno ustavršavanje izvan Crne Gore bez problema mogu da idu samo oni koji su “prikačeni za DPS”. Po njegovim riječima, ukoliko niste miljenik Đukanovićeve partije možete biti Kristijan Barnard ili De Bejki niko vas neće ni za šta konsultovati.

Ovakvih problema nemaju, na primjer, sudije i tužioci. Na usavršavanje u zemlji i inostranstvu idu o trošku poreskih obveznika. U Austriju, Mađarsku, Albaniju… Ili u crnogorske hotele kao što su Splendid, Avala, Bjanka, Maestral. Vesna Medenica je prošle godine išla u Indiju na skup zdravstvenih radnika i to sa vozačem.

Ljiljana Pavićević kaže da je ranije bilo zloupotreba od strane kolega koji su na kongrese vodili članove familija, ali to nisu plaćali sopstvenim sredstvima.

“Tome se stalo na put direktnom kontrolom menadžmenta farmaceutskih kuća. U narednom periodu potrebno je napraviti plan sa imenima onih koji idu na takve edukacije kako godinama ne bi išli isti ljudi, a drugima nije ni ponuđeno da idu. Nadam se da će ubuduće veći broj kolega moći da pohađa razne oblike edukacije, jer se samo na taj način prikupljaju poeni za produženje licence za rad”, kaže dr Pavićević.

O usavršavanju medicinara, razgovarali smo sa još nekoliko bivših i sadašnjih ljekara Kliničko-bolničkog centra. Svi se, naravno, slažu da bez kontinuiranog usavršavanja nema kvalitetnog medicinskog kadra, posebno ljekara, ali svi poručuju da za to startna pozicija treba da budu Beograd, Sarajevo, Zagreb, Ljubljana i referentne klinike u drugim svjetskim centrima. Ono što se može čuti i ranije i sada na predavanjima u Podgorici, tvrde oni, može se uglavnom naći na internetu i zato – “na simpozijume što dalje odavde”.

“Stručno usavršavanje se ne može obavljati u KBC-u, jer za to nema uslova, nego Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva treba da izdvoje sredstva za stručno usavršavanje u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, u poznatim evropskim i svjetskim klinikama. A kako medicina napreduje, ilustrativan je i podatak da smo nekad u Kliničkom centru jmali samo rentgen, a sada ultrazvuk, skener i magnetnu rezonancu”, kaže, u razgovoru za Monitor, dr Ivo Đurišić, bivši direktor Doma zdravlja Podgorica.

Đurišić ovako objašnjava zašto ne postoje uslovi za usavršavanje ljekara u Podgorici: “Medicinski insititut kao dio Medicinskog zavoda (naučno-istraživačke jedinice) predložio je 1975. godine Savjetu i Upravnom odboru Medicinskog zavoda (Đurišić je bio predsjenik Upravnog odbora i član Savjeta) da se otvori Medicinski fakultet u Titogradu. Svi su bili za, samo ja protiv. Zašto? Zato što su elementarni uslovi za to kadar, oprema i prostor, plus leševi za obuku. A mi nismo imali ni kadar, ni prostor, a o opremi da i ne govorim. Tada su primarijuse unapređivali u profesore, eventualno u docente. Da sam bio u pravu pokazala se prve godine rada Medicinskog fakulteta. Studenti anatomije imali su na raspolaganju samo jedan leš, a u Sarajevu, na primjer, četrdeset. Studentima prve, druge i treće godine predavali su viđeniji doktori iz KBC-a. Oni su postali profesori, ali fakultet nije priznat nigdje u inostranstvu. Medicinski fakultet je, u stvari, brat Univerziteta Donja Gorica”.

Đurišić podsjeća da je Dom zdravlja Podgorica 2004. godine sa Svjetskom bankom sklopio ugovor da Svjetska banka odobri kredit od sedam i po miliona eura za program izabrani ljekar, a od toga 900 hiljada za stručno usavršavanje.

“Kako je taj novac i na što potrošen nije mi poznato. No, iz tog vremena ostala je za pamćenje rečenica – dabogda današnje doktore liječili njihovi studenti. I zato, ma koliko iz budžeta izdvojeno za stručno uavršavanje uvijek će to biti malo. Nedavno je ministar zdravlja Budimir Šegrt rekao da mu je dosta pet miliona eura za zdravstvo iako je Vlada bila predložila da se izdvoji iz budžeta petnaest miliona”, kaže Đurišić.

Ministar je takvu računicu izgleda izveo na osnovu troškovnika “nepodobnih ljekara” koji svoje usavršavanje plaćaju iz sopstvenog džepa. Ili moljakaju sponozore da im nešto udijele.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo