Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASILNA PRIVATIZACIJA NA SVETOM STEFANU: Braća Statis podijelila hotelsku plažu

Objavljeno prije

na

Biser među plažama Crnogorskog primorja je duga, prirodna pješčana plaža na Svetom Stefanu, koja od otvaranja istoimenog grada-hotela, daleke 1960. godine, uživa status hotelske plaže koja se koristi pod posebnim uslovima. Duže od pola vijeka ovo izuzetno kupalište prekriveno sitnim šljunkom crvene boje, pripadalo je elitnom hotelu Sveti Stefan, uz reducirani pristup posjetilaca sa strane, koji su plaćali odgovarajuću naknadu za korišćenje ležaljki i suncobrana.

Poluostrvo Sveti Stefan zajedno sa Miločerom predstavlja najluksuznije ljetovalište u Crnoj Gori i spada u red najprivlačnijih turističkih mjesta na Jadranu. Svako neprimjereno ponašanje privremnih vlasnika, zakupaca elitnih hotela, restorana i plaža, izaziva negodovanje i posebnu pažnju javnosti.

Turiste i posjetioce Svetog Stefana ovoga ljeta čekalo je neprijatno iznenađenje u vidu informacije da je najljepši, zapadni dio čuvene hotelske plaže, navodno, privatizovan.

Gosti plaže kojom gazduje Aman Resorts ili slučajni posjetioci, koji bi se nonšalantno uputili ka moru preko dijela kupališta koje se pruža ispod restorana Oliva, ranije poznatog kao restoran Pod maslinom, bili bi grubo upozoreni da je hodanje po pijesku na tom dijelu plaže strogo zabranjeno, jer je plaža privatno vlasništvo.

U to sam se i sama uvjerila prošlog vikenda, kada je momak zaposlen na plaži trčao za mnom pokazujući rukom zamišljenu liniju na pijesku koja razdvaja „privatnu” od hotelske plaže, koju je zabranjeno preći, objašnjavajući kako moram poštovati privatni posjed. Na moju primjedbu da se sigurno šali i pouku kako privatnih plaža i mora u Crnoj Gori nema, da se gosti koji uredno plaćaju skupe ležaljke i suncobrane mogu šetati duž cijele plaže i kupati gdje to žele, uslijedile su nove opomene da se uzdržim od povrede privatnog vlasništva.

Osoblje restorana Oliva objasnilo mi je da je vlasnik tog dijela plaže biznismen Teofanis Statis, brat Petrosa Statisa, predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic Properties doo, koja rukovodi zakupom elitnog crnogorskog ljetovališta i hotela Sveti Stefan i Miliočer. Uvjeravali su me kako je brat Teofanis, zvani Fanis, zaista kupio taj dio obale.

Petros je bratu Fanisu ustupio na gazdovanje restoran Oliva i pridodao mu gotovo trećinu hotelske plaže Sveti Stefan, koju po osnovu ugovora sa JP Morsko dobro drži u zakupu na rok od 30 godina.

Tako je po prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan dio najvrednije plaže, koja zajedno sa gradom-hotelom predstavlja simbol crnogorskog ekskluzivnog turizma, na silu zauzeo nepoznati stranac i proglasio ga svojim privatnim posjedom. Na tom dijelu plaže postavljeno je desetak ležaljki i suncobrana u nizu, koje koriste isključivo članovi familija braće Statis, njihove supruge, djeca i kućne pomoćnice.

Prizor je zaista nevjerovatan. Dok se na hiljade mještana i njihovih gostiju na Svetom Stefanu, Miločeru i Pržnu muče da na ovom dijelu budvanske rivijere pronađu parče pijeska za sunčanje i kupanje, familija Statisa ogradila je poveliko parče čuvene svetostefanske plaže za sebe. Njihovo baškarenje na Svecu obezbjeđuju čuvari, koji skaču na svaku promjenu kursa neznavenog kupača koji zastrani malo udesno, na putu ka moru.

Bahaćenju Fanisa Statisa nije tu kraj. Dio pijeska na „svom”, najskupljem parčetu morske obale, popločao je drvenim daskama, za potrebe postavljanja šankova i drugih objekata koji treba da posluže za ugodniji boravak članova njegove familije i prijatelja.

Zvanično objašnjenje nastale situacije na plaži Svetog Stefana potražila sam od direktora JP Morsko dobro Predraga Jelušića. Uputila sam mejl sa pitanjima po kom osnovu je podijeljena hotelska plaža Sveti Stefan na dva dijela i da li je sa novim zakupcem zaključen poseban ugovor o zakupu i pod kojim uslovima.

Ako Fanis Statis i zvanično eksploatiše taj dio plaže kao vlasnik restorana u zaleđu, ona u tom slučaju gubi status hotelskog kupališta, jer restoran nije hotel, pa je samim tim dužan, u skladu sa propisima Morskog dobra, da pola plaže oslobodi za slobodan pristup građanima.

Iz javnog preduzeća koje gazduje crnogorskom obalom stigao je, nakon dvije urgencije, šturi odgovor. „Javno preduzeće nije dalo saglasnost za ustupanje dijela hotelske plaže na Svetom Stefanu nijednom privatnom licu i ista se daje na korišćenje pod uslovima hotelskih kupališta”, navodi se u odgovoru Klaudije Pejović, rukovoditeljke službe pravnih poslova u JP Morsko dobro.

Uz objašnjenje da je „podjela plaža, odnosno utvđivanje zahvata i granica svih kupališta uključujući i plazu Sveti Stefan utvrđena Planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra koji donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma”.

Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za opštinu Budva za period 2016-2018. godine, ne sadrži nijedan privremeni objekat na plaži Sveti Stefan, označenom brojem 21A, osim dvije vitrine za prodaju sladoleda.

To znači da je Fanis Statis za sebe neovlašćeno prigrabio dio svetostefanske plaže i na njemu, protivno Planu objekata privremenog karaktera i bez obaveznih urbanističko-tehničkih uslova koje izdaje Morsko dobro, podiže privremene objekte.

Direktor Jelušić nije odgovorio na pitanje da li su inspekcijske službe Morskog dobra konstatovale podjelu plaže na terenu i šta je u vezi sa tim preduzeto.

Da je plaža bratski podijeljena među Statisima potvrdili su i u Aman Resortu, čiji zaposleni više nemaju nadležnost na dijelu plaže ispod restorana Oliva.

Uzurpacija javnog dobra u elitnom ljetovalištu odvija se uz prećutnu saglasnost nadležnih u Morskom dobru. Najnoviji skandal samo je nastavak prethodne prakse po kojoj zakupac nije obavezan da poštuje zakone i propise države Crne Gore. Podsjećamo na bespravnu gradnju u zaleđu hotela Sveti Stefan u kome su Grci izgradili dvije zgrade bez planske dokumentacije i bez građevinske dozvole, iako je bespravna gradnja zakonom proglašena za krivično djelo.

Na predlog ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, dvospratnice podignute u maslinjaku Svetog Stefana legalizovane su kao privremeni objekti. Poput kioska, tezgi ili vitrina za sladoled.

Pod upravom Grka Sveti Stefan je izgubio oreol ekskluzive koji je uživao dugi niz godina. Odvajanja plaže za privilegovane korisnike nije bilo u vrijeme kada su na Svecu boravile slavne i poznate ličnosti iz svijeta politike, umjetnosti ili biznisa. VIP tretman na plaži nisu imali ni predsjednici država ili krunisane glave, kakav danas uživa familija Statis.

Privilegije se dijele i na maloj Kraljičinoj plaži koja je izuzeta od bilo kakvog cjenovnog režima. Ova, po prirodnim karakteristikama čuvena plaža ograđena je gvozdenim ogradama sa svih strana, dodatno utvrđena bezbjednjacima koji pomno čuvaju svaki pristup od neželjenih posjetilaca. U njenim čarima mogu uživati samo privilegovani pripadnici državne administracije, premijer Milo Đukanović sa familijom, ministri, poznati tajkuni i ostali privilegovani sloj crnogorskog društva.

Fanis smijenjen

Odnosi između braće Statis koji u ime kompanije Aidway Investment LTD, registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima, rukovode zakupom hotela, poljuljani su. Fanis Statis ne obavlja više funkcije izvršnog direktora Adriatic properties-a i člana Odbora direktora te firme. Zamijenio ga je anonimni Nikšićanin Goran Bencon. Fanis je namiren restoranom Oliva i hotelskom plažom. Uvode se nove zabrane u ljetovalištu, zaoštravaju se odnosi sa mještanima, pogotovu u naselju Pržno, u kome je Statis vlasnik hotela Maestral. Povećane su cijene plažnih kompleta na svim hotelskim plažama. Na Svetom Stefanu i Miločeru cijene kompleta iznose 80 eura uz dodatak servisa od odsto. Ukupno 88 eura na dan. Na plaži u Pržnu nova cijena je 50 eura

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo