Povežite se sa nama

FOKUS

KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE: Samo bahato

Objavljeno prije

na

Dok sve češće pominje ,,mjere štednje”, Vlada novac crnogorskih građana nemilice troši ne samo na privilegije i ostale udobnosti u lokalu, već se rasipa i van zemlje – za troškove diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP).

Stotine hijada eura preko limita za stanarine, desetine hiljada preko za telefone i reprezentacije, isplate više stotina hiljada eura u gotovini, luksuzni automobili koji se ne evidentiraju kao imovina abasada, samo su neki od primjera kako crnogorske diplomate svjetski troše naše pare. Uz amin Ministarstva vanjskih poslova. To su pokazale revizije iz ove i 2014. godine koju je radila Državna revizorska institucija (DRI).

Ove godine kontrolisano je šest diplomatskih predstavništava – u Beogradu, Moskvi i Briselu, dok je 2014. godine revizijom bilo obuhvaćeno 18 predstavništava i Ministarstvo vanjskih poslova. Izvještaj o kontroli iz 2014, DRI je objavila tek proše godine, u aprilu. Na čelu Ministarstva vanjskih poslova sada je Srđan Darmanović koji je u vrijeme prethodne revizije bio ambasador u Vašingtonu. Ministarstvo je 2014. vodio Igor Lukšić. I jedan i drugi tolerisali su prekoračenja računa dipomatskih predstavništava.

Kontrolisane ambasade su ove godine od strane DRI dobile uslovni prolaz kad su finansije u pitanju, dok je za trošenje diplomata tokom 2014. DRI dala – negativno mišljenje, što ova institucija u praksi vrlo rijetko radi.

Imala je i zbog čega. Revizija 18 diplomatskih predstavništava pokazala je da je samo na ime naknada za troškove stanovanja zaposlenima 2014. godine isplaćeno 592.654,59 eura više od Uredbom utvrđenog limita! Uz to, utvrđeno je da je Ministarstvo na ime zakupa poslovnih prostora i stanova za potrebe DKP isplatilo 456.558,05 eura na osnovu – neadekvatne dokumentacije. Te godine na diplomatska predstavništva izdvojeno je ukupno oko 10 miliona eura.

Isti trend nastavljen je i prošle godine. Revizijom je utvrđeno da su predstavništva platila zakupe stanova za zaposlene preko dozvoljenog limita za 46.142,67 eura i to: Ambasada Crne Gore u Republici Srbiji za 10.913,90 eura, Stalna misija CG pri EU – 26.677,18 eura i Misija CG pri NATO – 8.551,59 eura. U 2016. godini do septembra mjeseca poslove šefa Stalne misije CG pri EU je obavljao Ivan Leković kad ga je zamijenio Bojan Šarkić. Misiju CG pri NATO vodi Dragana Radulović. Ambasador u Srbiji je bivši ministar kulture Branislav Mićunović.

Takođe, neke od ambasada (Stalna misija CG pri EU, Misija CG pri NATO) su novac za zakupnine isplaćivale na račune svojih zaposlenih, umjesto zakupcima, kako je predviđeno propisima.

Revizijom je tako recimo utvrđeno da su troškovi zakupnina kad je u pitanju Stalna misija pri EU recimo isplaćivani u mjesečnim iznosima od 1.400,00€ do 2.700,00€ za devetnaest lica. Mali dio troškova zakupa stanova u iznosu od 71.940,74 eura isplaćen je na žiro račune zakupodavca dok je iznos od 309.351,59 eura isplaćivan na račune diplomatskog osoblja.

U trošenju se prošle godine, bar prema izvještaju DRI, posebno istakao ambasador Mićunović. Osim što građani za tu ambasadu izdvajaju kao za predstavništva u pojedinim svjetskim metropola, Mićunović se izdvajio i po plaćanju u kešu. Prošle godine ta ambasada je ispatila preko 200 hiljada eura gotovine, što je preko 50 odsto ukupnih troškova. „Predstavništvu su za finansiranje troškova u zemlji prijema i troškova u Crnoj Gori opredijeljena sredstva u iznosu od 425.328,53 eura… Osim navedenih sredstava uplaćene su donacije u iznosu od 26.830,00 eura. Od ukupno iskazanih troškova gotovinski iz blagajne isplaćen je iznos od 238.794,50 eura, što čini 55,50% ukupnih troškova”, navodi se u izvještaju DRI. Za Mićunovićem ne zaostaje ni ambasada u Rusiji kojom rukovodi Igor Jovović. Prema izvještaju DRI ta ambasada je prošle godine isplatila u kešu – 102.007,88€.

Mićunović ne posluje tako od juče. I u izvještaju DRI iz 2014. ambasada u Beogradu se takođe pominje zbog plaćanja stotina hiljada eura u gotovini. Ali i neracionalnom trošenju novca za zakup. Revizori tako primjećuju da je ta ambasada, uz saglasnost Vlade, izdvojila oko 150 hiljada eura za renoviranje prostora koji u Beogradu rentira od Privredne komore Crne Gore za preko šest hiljada eura mjesečno.

Neki rentiraju, a neki su svoji na svome. Tako je recimo zahvaljujući odluci Vlade 2010. godine, kada je premijer bio Milo Đukanović, odlučeno da se diplomatama u Briselu kupi – zgrada. Za nju je izdvojeno nešto preko pet miliona eura, a opremljena je namještajem od skoro 400 hiljada eura. Koriste je Stalna misija CG u Briselu i Ambasada CG u Belgiji. Dio zgrade međutim, navode revizori, zjapi neiskorišćen.

„Drugi dio objekta u revidiranom periodu nije bio stavljen u funkciju. Imajući u vidu značajan iznos opredijeljenih sredstava za nabavku poslovnog objekta u Briselu, kao i iznos sredstava za opremanje istog, DRI preporučuje Ministarstvu da inicira da se u što kraćem roku dio objekta koji se ne koristi stavi u funkciju shodno njegovoj namjeni”, konstatuje se u izvještaju DRI.

Revizori su uočili i da se na pravi način ne evidentira i ne popisuje imovina diplomatskih predstavništava. A nekada uopšte i ne upiše kao imovina ambasade. U vrijeme ambasadorovanja Miomira Mugoše u Ljubljani,koji se ovih dana vraća kući, ta ambasada dobila je donaciju od 82 hiljade eura, koja je utrošena za nabavku mercedesa. Donaciju je dala i podgorička firma Montenegro Metropolis Media čiji su osnivači, kako se navodi u privrednom registru of-šor kompanije Ladybird holdings ltd Belize i Stellite limited Belize city, kao i nikšićki AG project. Automobil nije međutim evidentiran kao imovina ambasade. Baš kao ni luksuzni audi kojim raspolaže predstavništvo u Briselu, kojim trenutno rukovodi Bojan Šarkić.

Nekada se ni donacije ne popišu. Revizijom je tako utvrđeno da je na žiro račun Ambasade CG u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 27.08.2014. godine izvršena uplata donacije u iznosu od 500.000,00 AED-a odnosno 103.271,64 eura. ,,Navedena sredstva nijesu iskazana u izvještaju o donacijama”, konstatovali su revizori. Za ambasadora CG u UAE u julu 2014. izabran je Darko Uskoković.

A nekada se donacije ulažu u političke partije. Revizija je tako utvrdila da je ambasada u Beogradu polovinu donacije, odnosno 2.000 eura, uložila ,,za finansiranje Crnogorske partije”.

Dešava se i da se isplaćuju zarade bez pravnog osnova. ,,Revizijom je utvrđeno da je isplaćen iznos od 47.823,04€ lokalnom osoblju (za dva lica) angažovanom u Ambasadi Crne Gore u Austriji na ime naknada za zarade i naknada za stanovanje, za koje u postupku revizije državnom revizoru nije prezentiran pravni osnov (ugovor) po osnovu kojeg je izvršena navedena isplata”, konstatuje se u Izvještaju iz 2014. Ambasadom u Austriji rukovodila je Slavica Milačić, poznata po jednoj od viših ambasadorskih plata. MANS je objavio da je njena plata dok je bila u Beču iznosila preko 4.300 eura.

Desetine hiljada eura, pokazali su izvještaji, potrošene su bez adekvatne dokumentacije. Prekoračeni su limiti za gotovo sve stavke u troškovniku šest kontrolisanih ambasada, pokazuje ovogodišnji izvještaj. Telefoni se plaćaju ne samo preko planirane granice nego i nerijetko za sve zaposlene iako to propisi ne dozvoljavaju. Tokom 2014. godine se i za zarade se izdvojilo preko 20 hiljada eura više dok su porezi i doprinosi isplaćeni u manjem iznosu od obračunatih za 430.060,74 eura.

Takođe, dešavalo se ne samo da se odavde odvode ljudi da bi se tamo zapošljavali kao vozači, umjesto da se angažuje lokalno stanovništvo, već je Ministarstvo vanjskih poslova slalo ljude da odsluže pripravnički u diplomatskim predstavništvima!

I sve to o našem trošku. Samo bahato.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo