Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO ZAUSTAVITI KUPOVINU DIPLOMA: I za godinu završe fakultet

Objavljeno prije

na

Na crnogorskim univerzitetima u prosjeku godišnje diplomira oko dvije hiljade studenata. Toliko ih završi fakultete i u inostranstvu. Prošla godina je bila rekordna, pa je Ministarstvu prosvjete stiglo čak 2.400 zahtjeva za priznavanje diploma, uglavnom stečenih na fakultetima u okruženju.

Ministar prosvjete Predrag Bošković kazao je da nije problem to što posljednjih godina jednak broj studenata diplomira u Crnoj Gori i van nje, ali jeste to što postoje fakulteti ,,na kojima se studije, koje traju četiri godine, završavaju za godinu”.

Bošković je sa svojim kolegama iz Srbije i Republike Srpske Srđanom Verbićem i Danom Maleševićem o ovom problemu razgovarao ove nedjelje u Podgorici. Najavljeno je da će se Bošković uskoro sastati i sa ministrom obrazovanja Kosova, a do jeseni i sa kolegom iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo prosvjete je kao ključni problem crnogorskog obrazovnog sistema detektovalo priliv diploma sa strane, čiji je kvalitet sumnjiv i njegovo rješavanje okarakterisalo kao prioritet svog rada. Prema podacima Ministarstva zahtjev za priznavanje inostranih diploma tokom prošle godine podnijelo je 57 odsto osoba starosne dobi do 30 godina, a čak 35 odsto osoba starosti između 30. i 40. godine i osam odsto osoba starijih od 45 godina života. Najviše diploma bilo je sa društvenih nauka – pravnih i ekonomskih, a prednjače menadžeri.

Najviše zahtjeva za nostrifikaciju diploma, čak 310, Ministarstvu prosvjete stiglo je sa visokih škola strukovnih studija, koje najčešće daju zvanja bečelor. Menadžeri se u regionu najviše školuju na visokim školama strukovnih studija. U prošloj godini bilo ih je 310 – na Fakultetu za industrijski i poslovni mendžment u Beogradu 169, na Unverzitetu u Novom Pazaru 87, Beogradskoj poslovnoj školi 61, Visokoj školi Istočno Sarajevo Sokolac 50, Internacionalnom i Evropskom univerzitetu u Brčkom 42…

,,Od 2.400 diploma koje smo prošle godine nostrifikovali, ni nekoliko procenata nije iz onih kvalitetnih univerziteta iz Beograda, Zagreba Sarajeva, Ljubljane, već su to univerziteti ili fakulteti koji su osnivani po ko zna kojim kriterijumima, ali su dobijali licence matičnih država i po osnovu konvencija bili smo obavezni da te diplome nostrifikujemo”, izjavio je ministar Bošković

Ministar često izjavljuje da smo kao država-potpisnica Bolonjske deklaracije i raznih preporuka obavezni da shodno Lisabonskoj deklaraciji i potpisanim međunarodnim ugovorima priznajemo diplome koje se stiču na univerzitetskim jedinicama u regionu i šire. Međutim, stručna javnost upozorava da je Lisabonska deklaracija preporuka, znači nije obavezujuća, te da ostavlja slobodu da svaka zemlja u skladu sa svojim potrebama kreira politiku priznavanja diploma sa inostranih obrazovnih ustanova.

Ministarstvo je označilo fakultete sa kojih najčešće dolaze sumnjive diplome: Visoka škola Istočno Sarajevo Sokolac, Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Novom Pazaru, Univerzitet u Novom Sadu, Nacionalni i evropski univerzitet u Brčkom. ,,To su različita znanja, različitih menadžera”, saopštili su iz Ministarstva prosvjete.

U Crnoj Gori se diplome sa strane nostrifikuju od 2008. godine. Sa provjerom se počelo nakon što su u javnost izbili brojni skandali oko lažnih diploma – najčešće u opštinskoj i državnoj administraciji, ministarstvima, policiji, školama…

Tako je tokom 2009. u Elektroprivredi provjerom 2.000 diploma otkriveno da je svaka deseta falsifikat. Slične rezultate pokazala je i provjera diploma u Kombinatu aluminijuma. Lažne fakultetske diplome „štancovane” su najčešće u Srbiji, a srednjoškolske su bile domaće radinosti – u školama na Cetinju, Pljevljima…

Prema podacima Ministarstva prosvjete, od 2008. do marta 2014. godine podnijeto je 12.154 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom višem i visokom obrazovanju radi zapošljavanja u Crnoj Gori. Više od polovine diploma stiže iz Srbije, slijede BiH, Rusija, Albanija, SAD… Uz zahtjev za nostrifikaciju plaća se i administrativna taksa od 150 eura.

Iz Ministarstva prosvjete ističu da zahvaljujući provjeri diploma u Crnoj Gori nije moguće zapošljavanje uz pomoć falisifikovanih diploma iz inostranstva.

Iako se nakon uvođenja nostrifikacije manje priča o lažnim diplomama, rezultati u prethodnim godinama nijesu imponzantni. Ministarstvo prosvjete je od 2008. do 2014. godine odbilo samo 30 zahtjeva za priznavanje inostranih diploma o stečenom visokom obrazovanju. U pet slučajeva se radilo o diplomama stečenim na nepostojećim ustanovama visokog obrazovanja. Podnijeto je i pet krivičnih prijava protiv osoba koje su podnijele zahtjev za priznavanje stranih diploma za koje se osnovano sumnja da su falsifikovane. Iako krivični zakon predviđa i kaznu zatvora za ovaj prekršaj, nije poznato da se do sada neko zbog falsifikata ili kupovine znanja našao iza rešetaka.

Tokom protekle tri godine u Srbiji i Bosni i Hercegovini vodile su se polemike o kvalitetu diploma iz Evropskog i Internacionalnog univerziteta u Brčkom. Zanimljivo je da je u Crnoj Gori samo prošle godine nostrifikovana 41 diploma iz Brčkog.

Za razliku od Crne Gore, Novosadski univerzitet odbio je da nostrifikuje diplome sa univerziteta u Brčkom. Rektor Univerziteta u Novom Sadu Radovan Pejanović, koji je nedavno boravio u Podgorici, kazao je da studenti iz Crne Gore kupuju diplome na brojnim fakultetima u Srbiji. On je istakao da su jako oprezni kod priznavanja diploma sa strane, jer u toj oblasti vlada pravi haos. ,,Nažalost, univerziteti bi trebalo da budu neprofitne organizacije, a postali su polja biznisa. Imate u Srbiji slučajeve da su pojedini doktori nauka stekli diplome iz kuće, onlajn učenjem. To je katastrofa. O tim problemima treba otvoreno govoriti… Jer, danas je svaka ‘šuša i maruša’ došla do diplome, do doktorata i ne znaš koga ćeš kojom izjavom i potezom ‘načepiti”, naglasio je Pejanović.

Ministarstvo prosvjete, kako je najavljeno, priprema izmjene Zakona o priznavanju obrazovnih isprava kako bi se spriječio ili barem smanjio priliv diploma sa sumnjivih fakulteta iz okruženja.

Da je ispitivanje neophodno posebno u državnoj administraciji potvrdili su i iz vlasti. Početkom godine ministar policije Raško Konjević obavijestio je članove Odbora za bezbjednost i odbranu da je primjetno da se u posljednje vrijeme pojavio jedan broj sumnjivih diploma koje su priložili pojedini policijski inspektori.

U istoj nedjelji kada je ministar Bošković najavio borbu protiv falsifikata, njegova koleginica iz Vlade Sanja Vlahović izjavila je da je već godinu dana izložena medijskom linču. Optužbe za plagijat odavno ne komentariše. Samo da se po tom receptu ne krene u najavljenu još rigorozniju provjeru diploma.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo