Povežite se sa nama

MONITORING

Kancona montenegrina

Objavljeno prije

na

Postupak za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju Elektroprivrede Crne Gore ulazi u završnu fazu. Preostalo je da crnogorske privatizacione vlasti sa italijanskom A2A dogovore detalje ugovora i obave transakciju koja predviđa kupovinu devet odsto kapitala EPCG u državnom vlasništvu (11,5 miliona akcija po cijeni od 8,4 eura) dokapitalizaciju Elektroprivrede u istom iznosu i javni poziv manjinskim akcionarima da, ukoliko to žele, pod istim uslovima prodaju svoje akcije. A2A je, tvrdi predsjednik Savjeta za privatizaciju i potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, potpisala dokumenta koja je obavezuju da do 30. septembra zatvori planiranu finansijsku transakciju, ,,tako da u oktobru možemo očekivati priliv tih sredstava”. Italijani su već, od ovdašnjih privatizacionih fondova, kupili više od 17 odsto akcija Elektroprivrede po cijeni od 7,1 eura tako da će iz ove transakcije izaći sa najmanje 35 odsto vlasništva Elektroprivrede. U zavisnosti od toga kako će manjinski akcionari ocijeniti njihovu ponudu od 8,4 eura za akciju, taj bi se udio mogao povećati i na skoro 45 odsto. U Crnu Goru će stići, toliko neophodno, finansijska injekcija od 330 do 450 miliona eura. KONTROVERZE: U pitanju je, veliki novac. Prihod od prodaje dijela EPCG mogao je biti i znatno veći. Grčki privatno-državni konzorcijum Golden Energy One Holdings Limited & Public Power Corporation ponudio je 11,1 euro za akcije Elektroprivrede. Na nivuo ukupne transakcije (privatizacija, dokapitalizacija, manjinski akcionari) to je razlika veća od 100 miliona eura. Poređenja radi, toliko je Crna Gora dobila privatizacijom većinskog paketa Telekoma.

Tenderska komisija je odbacila grčku ponudu, nudeći javnosti raznolika i često kontroverzna objašnjenja za svoju odluku. ,,Zajedno sa našim savjetnikom napravili smo analizu ponuda i konstatovali da ponuda grčkog konzorcijuma sadrži uslovne odrednice, kritike i komentare na djelove ugovora koji se ne mogu komentarisati”, obrazložio je Lazović. Ostala je dilema da li je ponuda grčkog konzorcijuma odbačena zbog nepremostivih suprotnosti sa uslovima tendera, ili zbog ,,kritika i komentara” koji su povrijedili nečiju sujetu.

Grci su na izrečene zamjerke odgovorili komentarom ,,da ne mogu vjerovati da je njihova ponuda protumačena na način na koji je interpretirao Lazović”, i pitanjem da li je Tenderska komisija pročitala pravu ponudu. Ipak, prema aktuelnim informacijama, pravni zastupnici grčkog konzorcijuma neće se žaliti na odluku Savjeta za privatizaciju. Nezvanično, plaše se da bi žalba mogla pokvariti njihove odnose sa Vladom Crne Gore i ugroziti brojne poslove koje su kompanije iz ovog konzorcijuma već pokrenuli u Crnoj Gori (od ostrva-hotela Svetog Stefana do Rudnika uglja u Beranama).

Oštri komentari na odluku Savjeta stigli su iz Podgorice. ,,Nevjerovatno je da tenderska komisija nije uložila ni minimum napora da u direktnoj komunikaciji sa kompanijom koja nudi 100 miliona eura više obavi dodatne razgovore i državi i manjinskim akcionarima obezbijedi mnogo više novca nego što nudi A2A”, čudi se Andrija Mandić, predsjednik Skupštinske komisije za kontrolu procesa privatizacije, objašnjavajući kako se pokazalo da je vlastima važnije da spriječi kritike na vlastiti račun nego da Crnoj Gori i njenim građanima obezbijedi 100 miliona eura više.

I profesor Branko Radulović, potpredsjednik PzP, kaže da su EPCG i ukupni neiskorišćeni elektroenergetski potencijali u Crnoj Gori predati Italijanima ,,kao kompenzacija za prošlost i slobodu crnogorskog premijera Mila Đukanovića i njegovih drugova oko učešća u švercu cigareta”.

Najoštrije kritike stižu od predstavnika manjinskih akcionara. Razumljivo, kada se zna da će njih deset hiljada odluka Savjeta za privatizaciju koštati skoro tri eura po akciji ili ukupno – 40 miliona eura, a da za taj gubitak nijesu dobili adekvatno obrazloženje.

ŠTO NAMA GORE – NJIMA JE BOLJE: Sudbonosnu odluku po Crnu Goru i njene građane, po ko zna koji put, nije donijela ni politika ni ekonomija već, nažalost, naša nesrećna sudbina zvana Milo Đukanović, kaže za Monitor Vasilije Miličković, predsjednik Udruženja manjinskih akcionara EPCG. ,,Lični interes gospodina Đukanovića i njegovog bliskog okruženja je stavljen ispred i na štetu opštih interesa, jer za izbor strateškog partnera A2A, nije postojao niti jedan racionalni, politički i ekonomski interes. Ovaj korupcionaški posao se da golim okom vidjeti i prostom računicom izračunati: nanijeta šteta budžetu – 30,91 miliona eura, za toliko je uskraćena i Elektroprivreda, a 40 miliona su uzeli iz džepa malih akcionara kojih ima 10.000.”

Miličković, ipak, poziva na strpljenje manjinskih akcionara EPCG, savjetujući ih da se u narednih petnaest dana treba suzdržati od bilo kakve prodaje, skupova i protesta. ,,Akcionari imaju zagarantovano (mada ništa u Crnoj Gori nema garancije) 8,4 eura po akciji”, kaže sagovornik Monitora naglašavajući da je ovaj posao mogao donijeti mnogo veću korist Crnoj Gori.

,,Da je tender objavljen kako smo mi predlagali, dokapitalizacijom, kroz emitovanje 32,8 mil. akcija (što je Vlada usvojila 10. juna 2008) sa početnom nominalnom cijenom od 8,71 eura, uz uslov da strateški partner mora biti najmanje dvostruko jači od EPCG-a kao proizvođač i distributer električne energije, danas bismo pričali o cijeni iznad 20 eura za akciju”, tvrdi Miličković. ,,Ali kada Đukanović i njegovo okruženje uzme stvar u svoje ruke i po modelu – što gore po Crnu Goru to bolje po njih – izborom najniže jedinstvene cijene, a iščekujući za to nagradu, nama je ostalo da se, kako oni kažu – frustriramo, i mukotrpno borimo za svoja prava.”

TINJA NADA: Postoje, sa druge strane, i oni koji kažu da je, i pored značajne razlike u ponuđenoj cijeni, dobro što će budući suvlasnik EPCG biti kompanija iz Italije. Taj je stav zasnovan na procjeni da su političari i poslovni ljudi iz Italije veoma zainteresovani da jačanjem energetskih i saobraćajnih veza sa Crnom Gorom uhvate posljednju slobodnu ,,prečicu” ka velikim tržištima jugoistočne Evrope. Jačanje privredne saradnje sa jednom od članica G8 (prvom koja ozbiljnije ulazi u ekonomiju Crne Gore) moglo bi se, tvrde, pokazati kao velika razvojna prilika.

Proširenje saradnje najavljeno je i saopštenjem A2A. ,,Sigurni smo da će razvoj energetskog sektora imati značajan uticaj na buduće unaprijeđenje i rast cjelokupne ekonomije regiona, posebno imajući u vidu da je naša incijativa dio mnogo šireg okvira planiranih aktivnosti u našim državama”.

Po svoj prilici, crnogorski zvaničnici su prepoznali tu šansu i pokušavaju da je iskoriste. Ali, i dalje ostaje otvorene pitanje rade li to u vlastitu korist, ili za interes svih građana Crne Gore.
Dosadašnji tok postupka za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju EPCG, sa svim što ga prati, nije razriješio tu dilemu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo