Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KLINIČKA SLIKA CRNOGORSKOG ZDRAVSTVA: Najgori u Evropi

Objavljeno prije

na

Prošle i pretprošle godine crnogorsko zdravstvo bilo je najgore u Evropi prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI). Crna Gora se našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema za 2015. godinu. Prošle godine od Crne Gore samo je Rumunija imala gori zdravstveni sistem u Evropi. Sudeći po aktuelnim ocjenama domaćih istraživanja svi su izgledi da će Crna Gora i dalje ,,nositi fenjer” kad je riječ o zdravstvu.

U kakvom je stanju sistem javnog zdravstva pokazao je i nalaz Sindikata doktora medicine Crne Gore prezentiran polovinom ovog mjeseca. Nizak rejting zdravstva, višegodišnji odlazak ljekara i ostalog medicinskog osoblja u druge države i percepcija o sveprisutnoj korupciji samo su neke od njegovih hroničnih bolesti.

Evo nekoliko podataka iz Analize stanja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori koju je uradio SDMCG, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.

Potrošnja u zdravstvu je neracionalna, što se ogleda i u angažovanju ljekara iz susjednih država dok domicilni ljekari odlaze vani zbog lošeg socioekonomskog statusa.

,,Ljekari iz susjednih država plaćaju se znatno više nego domicilni ljekari što poskupljuje rad pojedinih klinika, a dugoročno ne rješava problem deficita kadra niti povećava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga”, konstatovao je SMDCG.

Sindikat je ocijenio da će odlazak ljekara dovesti u pitanje postojanje ,,cijelih klinika u Kliničkom centru”. Najveći deficit ljekara je u urgentnoj medicini (400 odsto), fizikalnoj medicini (350), neurologiji (250 odsto), dermatovenerologiji (150 odsto)… A kada je, zaključno sa 26. decembrom prošle godine, u javnom zdravstvenom sistemu nedostajalo 700 ljekara specijalista, na Birou rada ,,stažiralo” je 106 ljekara za čije je školovanje Crna Gora izdvojila oko dva miliona eura.

U Sindikatu smatraju da je osnovni problem u vođenju kadrovske politike to što Vlada ne ostvaruje svoje planove. Tako je planom za period od 2013. do 2017. godine predviđen upis 400 studenata medicine, ali plan nije ostvaren ni sa 50 odsto. To će stvoriti značajne probleme u zdravstva, predviđa Sindikat.

Kadrovsko stanje u zdravstvenim ustanovama za liječenje djece posebno je zabrinjavajuće. U njima nema nijednog dječijeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječiji anesteziolog, ORL, neurolog, gastroenterolog i hematolog.

Prošlog mjeseca objavljeno je da u Podgorici radi samo sedam ginekologa, koji svakog dana pregledaju oko 60 žena, a svaki od njih ima više od osam hiljada pacijentkinja.

Naše zdravstvene ustanove ne mogu se pohvaliti ni brojem kreveta za pacijente. Ima ih 2.406 ili 389 kreveta na 100 hiljada stanovnika, što je manje od prosjeka Evropske unije.

Prema ovom izvještaju do 2010. godine ljekovi i medicinska poma-gala bili su u Crnoj Gori jeftiniji za 30 odsto u odnosu na zemlje re-giona, a nakon decentralizacije javnih nabavki trenutno su ljekovi 30 odsto skuplji u odnosu na zemlje regiona. I često ih nema u državnim apotekama. Prošle srijede tri apoteke u Podgorici nisu imale kardiološke ljekove – tritace plus, siofor, vivace i coryol.

Fond zdravstva upozorio je ovih dana da postoje monopolisti u sistemu nabavke ljekova, pa je predložio novi model – nabavku putem javnih poziva.

Tenderske procedure putem kojih su se do sada nabavljali ljekovi pokazale su se kao jako netransparentne, dugoročne i u konačnom naš pacijent trpi zbog svega toga, kazao je prošle sedmice ministar zdravlja.

A kakav je menadžment u crnogorskim zdravstvenim ustanovama?

,,Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta što je u suprotnosti sa Master planom za zdravstvo”, оcijenili su iz SDMCG.

Uzgred, u menadžamentu su uglavnom članovi DPS-a: direktorica KBC Zorica Kovačević, direktor hitne pomoći Saša Stefanović, direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić, direktor Urgentnog centra Nermin Abdić…

Ne funkcioniše ni informacioni sistem. Elektronski karton pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite nije dostupan ljekarima na sekundarnom i tercijalnom nivou. Klinički centar u Podgorici i tri specijalne bolnice nisu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema Crne Gore iako su raspisivana tri tendera za informatizaciju, navodi se u pomenutoj analizi.

Pošto se ne ažurira Centralni registar, u bazi Fonda za zdravstveno osiguranje registrovano je 708.720 aktivnih osiguranika dok Crna Gora zvanično ima 621.383 stanovnika, odnosno 87.337 manje nego zdravstvenih osiguranika. Razlog – iz njega nisu izbrisane preminule osobe. To je, kako ocjenjuje Sindikat doktora, posljedica nedostatka jasnog plana zbog čega se često luta u vođenju zdravstvene politike. Zato Vlada napokon mora da donese dugoročnu strategiju razvoja zdravstva koju će i – primjenjivati.

Nedavno je, na veliko iznenađenje javnosti, i premijer Duško Marković kazao da je nezadovoljan stanjem u zdravstvu.

„Nezadovoljan sam ne samo kvalitetom nego i neracionalnim odnosom prema značajnim sredstvima koja se izdvajaju iz budžeta za zdravstvo”, saopštio je Marković.

On je kazao da je ove godine zdravstvu namijenjeno 196 miliona eura, ali da će vjerovatno na kraju to izaći na više od 200 miliona. To je ogroman novac za malu Crnu Goru i njen skromni budžet, rekao je Marković.

Marković je i prvi visoki zvaničnik koji je kazao da se zalagao za to da Crnoj Gori ne treba Medicinski fakultet i da je “jeftinije i korisnije da država plati svakom studentu koji želi da studira medicinu bilo gdje u Evropi i svijetu, s obavezom da se vrati u Crnu Goru nakon završenih studija”.

Sa premijerovim stavom o Medicinskom fakultetu saglasan je i dr Ivo Đurišić, prvi specijalista socijalne medicine u Crnoj Gori i dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Podgorici.

,,Kada je daleke 1976. godine Medicinski zavod u Titogradu donio odluku da se osnuje medicinski fakultet, jedini sam kao predsjednik Upravnog odbora i član Savjeta bio protiv, jer sam znao da nemamo opremu i kadar za takav fakultet. Kada sam se 1957. upisao na Medicinski fakultet u Sarajevu studenti prve dvije godine obučavali su se na oko sedamdeset leševa i svaki umrli u bolnici Koševo morao je biti obduciran. Bez kontakta sa leševima nema anatomije, patologije i sudske medicine. Tada sam rekao da se fakultet otvara u Titogradu da bi ljekari bili profesori, docenti ili asistenti, iako mi je ponuđeno da budem docent”, kaže Đurišić u razgovoru za Monitor.

Vrijeme je, kaže on, pokazalo da nema dovoljno leševa, nema obaveze da se vrši obdukcija umrlih u Kliničkom centru, a ni ljekari sa podgoričkog fakulteta nemaju znanje koje bi stekli na drugim medicinskim fakultetima.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović saglasan je sa ocjenom Duška Markovića da je stanje u crnogorskom zdravstvu loše, te da se novac koji se izdvaja iz budžeta za ovu oblast troši neracionalno.

„U potpunosti razumijem izjavu premijera.I ja sam nekoliko puta saopštavao da sam više nego iznenađen zatečenim stanjem u zdravstvenom sistemu”, kazao je Hrapović novinarima nakon nedavnog otvaranja rekonstruisane Klinike za neurologiju u Kliničkom centru. Nije samo jasno koja je to natprirodna sila srozala zdravstvo dok je sve ove decenije Crnom Gorom upravljao DPS.

Nedavna anketa Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) pokazala je da je malo zadovoljnih građana zdravstvenim uslugama. Oko 43 odsto smatra da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u posljednje dvije godine ostao isti, a gotovo 24 odsto da se kvalitet pogoršao. Ispitanici su posebno nezadovljni dugim čekanjem na pregled kod ljekara i na razna snimanja, kao i upućivanje na privatne zdravstvene ustanove gdje moraju da plate njihove usluge. Istraživanje je pokazalo i da 42 odsto građana smatra da ima korupcije u zdravstvu.

Prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa naša država je među zemljama u Evropi u kojoj hronični bolesnici najduže (duže od tri sedmice) čekaju na skener. U toj evropskoj instituciji vjerovatno ne znaju da srčani bolesnici čekaju na holter i po devet mjeseci i da pacijenti, na primjer iz Nikšića, čekaju po mjesec i više da im nalaz iz Instituta zdravlja stigne do izabranog ljekara. Šalju ga poštom (!), a možda bi, u 21. vijeku, bolje bilo da ga šalju po golubu pismnoši.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo