Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KLINIČKA SLIKA CRNOGORSKOG ZDRAVSTVA: Najgori u Evropi

Objavljeno prije

na

Prošle i pretprošle godine crnogorsko zdravstvo bilo je najgore u Evropi prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI). Crna Gora se našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema za 2015. godinu. Prošle godine od Crne Gore samo je Rumunija imala gori zdravstveni sistem u Evropi. Sudeći po aktuelnim ocjenama domaćih istraživanja svi su izgledi da će Crna Gora i dalje ,,nositi fenjer” kad je riječ o zdravstvu.

U kakvom je stanju sistem javnog zdravstva pokazao je i nalaz Sindikata doktora medicine Crne Gore prezentiran polovinom ovog mjeseca. Nizak rejting zdravstva, višegodišnji odlazak ljekara i ostalog medicinskog osoblja u druge države i percepcija o sveprisutnoj korupciji samo su neke od njegovih hroničnih bolesti.

Evo nekoliko podataka iz Analize stanja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori koju je uradio SDMCG, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.

Potrošnja u zdravstvu je neracionalna, što se ogleda i u angažovanju ljekara iz susjednih država dok domicilni ljekari odlaze vani zbog lošeg socioekonomskog statusa.

,,Ljekari iz susjednih država plaćaju se znatno više nego domicilni ljekari što poskupljuje rad pojedinih klinika, a dugoročno ne rješava problem deficita kadra niti povećava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga”, konstatovao je SMDCG.

Sindikat je ocijenio da će odlazak ljekara dovesti u pitanje postojanje ,,cijelih klinika u Kliničkom centru”. Najveći deficit ljekara je u urgentnoj medicini (400 odsto), fizikalnoj medicini (350), neurologiji (250 odsto), dermatovenerologiji (150 odsto)… A kada je, zaključno sa 26. decembrom prošle godine, u javnom zdravstvenom sistemu nedostajalo 700 ljekara specijalista, na Birou rada ,,stažiralo” je 106 ljekara za čije je školovanje Crna Gora izdvojila oko dva miliona eura.

U Sindikatu smatraju da je osnovni problem u vođenju kadrovske politike to što Vlada ne ostvaruje svoje planove. Tako je planom za period od 2013. do 2017. godine predviđen upis 400 studenata medicine, ali plan nije ostvaren ni sa 50 odsto. To će stvoriti značajne probleme u zdravstva, predviđa Sindikat.

Kadrovsko stanje u zdravstvenim ustanovama za liječenje djece posebno je zabrinjavajuće. U njima nema nijednog dječijeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječiji anesteziolog, ORL, neurolog, gastroenterolog i hematolog.

Prošlog mjeseca objavljeno je da u Podgorici radi samo sedam ginekologa, koji svakog dana pregledaju oko 60 žena, a svaki od njih ima više od osam hiljada pacijentkinja.

Naše zdravstvene ustanove ne mogu se pohvaliti ni brojem kreveta za pacijente. Ima ih 2.406 ili 389 kreveta na 100 hiljada stanovnika, što je manje od prosjeka Evropske unije.

Prema ovom izvještaju do 2010. godine ljekovi i medicinska poma-gala bili su u Crnoj Gori jeftiniji za 30 odsto u odnosu na zemlje re-giona, a nakon decentralizacije javnih nabavki trenutno su ljekovi 30 odsto skuplji u odnosu na zemlje regiona. I često ih nema u državnim apotekama. Prošle srijede tri apoteke u Podgorici nisu imale kardiološke ljekove – tritace plus, siofor, vivace i coryol.

Fond zdravstva upozorio je ovih dana da postoje monopolisti u sistemu nabavke ljekova, pa je predložio novi model – nabavku putem javnih poziva.

Tenderske procedure putem kojih su se do sada nabavljali ljekovi pokazale su se kao jako netransparentne, dugoročne i u konačnom naš pacijent trpi zbog svega toga, kazao je prošle sedmice ministar zdravlja.

A kakav je menadžment u crnogorskim zdravstvenim ustanovama?

,,Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta što je u suprotnosti sa Master planom za zdravstvo”, оcijenili su iz SDMCG.

Uzgred, u menadžamentu su uglavnom članovi DPS-a: direktorica KBC Zorica Kovačević, direktor hitne pomoći Saša Stefanović, direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić, direktor Urgentnog centra Nermin Abdić…

Ne funkcioniše ni informacioni sistem. Elektronski karton pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite nije dostupan ljekarima na sekundarnom i tercijalnom nivou. Klinički centar u Podgorici i tri specijalne bolnice nisu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema Crne Gore iako su raspisivana tri tendera za informatizaciju, navodi se u pomenutoj analizi.

Pošto se ne ažurira Centralni registar, u bazi Fonda za zdravstveno osiguranje registrovano je 708.720 aktivnih osiguranika dok Crna Gora zvanično ima 621.383 stanovnika, odnosno 87.337 manje nego zdravstvenih osiguranika. Razlog – iz njega nisu izbrisane preminule osobe. To je, kako ocjenjuje Sindikat doktora, posljedica nedostatka jasnog plana zbog čega se često luta u vođenju zdravstvene politike. Zato Vlada napokon mora da donese dugoročnu strategiju razvoja zdravstva koju će i – primjenjivati.

Nedavno je, na veliko iznenađenje javnosti, i premijer Duško Marković kazao da je nezadovoljan stanjem u zdravstvu.

„Nezadovoljan sam ne samo kvalitetom nego i neracionalnim odnosom prema značajnim sredstvima koja se izdvajaju iz budžeta za zdravstvo”, saopštio je Marković.

On je kazao da je ove godine zdravstvu namijenjeno 196 miliona eura, ali da će vjerovatno na kraju to izaći na više od 200 miliona. To je ogroman novac za malu Crnu Goru i njen skromni budžet, rekao je Marković.

Marković je i prvi visoki zvaničnik koji je kazao da se zalagao za to da Crnoj Gori ne treba Medicinski fakultet i da je “jeftinije i korisnije da država plati svakom studentu koji želi da studira medicinu bilo gdje u Evropi i svijetu, s obavezom da se vrati u Crnu Goru nakon završenih studija”.

Sa premijerovim stavom o Medicinskom fakultetu saglasan je i dr Ivo Đurišić, prvi specijalista socijalne medicine u Crnoj Gori i dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Podgorici.

,,Kada je daleke 1976. godine Medicinski zavod u Titogradu donio odluku da se osnuje medicinski fakultet, jedini sam kao predsjednik Upravnog odbora i član Savjeta bio protiv, jer sam znao da nemamo opremu i kadar za takav fakultet. Kada sam se 1957. upisao na Medicinski fakultet u Sarajevu studenti prve dvije godine obučavali su se na oko sedamdeset leševa i svaki umrli u bolnici Koševo morao je biti obduciran. Bez kontakta sa leševima nema anatomije, patologije i sudske medicine. Tada sam rekao da se fakultet otvara u Titogradu da bi ljekari bili profesori, docenti ili asistenti, iako mi je ponuđeno da budem docent”, kaže Đurišić u razgovoru za Monitor.

Vrijeme je, kaže on, pokazalo da nema dovoljno leševa, nema obaveze da se vrši obdukcija umrlih u Kliničkom centru, a ni ljekari sa podgoričkog fakulteta nemaju znanje koje bi stekli na drugim medicinskim fakultetima.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović saglasan je sa ocjenom Duška Markovića da je stanje u crnogorskom zdravstvu loše, te da se novac koji se izdvaja iz budžeta za ovu oblast troši neracionalno.

„U potpunosti razumijem izjavu premijera.I ja sam nekoliko puta saopštavao da sam više nego iznenađen zatečenim stanjem u zdravstvenom sistemu”, kazao je Hrapović novinarima nakon nedavnog otvaranja rekonstruisane Klinike za neurologiju u Kliničkom centru. Nije samo jasno koja je to natprirodna sila srozala zdravstvo dok je sve ove decenije Crnom Gorom upravljao DPS.

Nedavna anketa Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) pokazala je da je malo zadovoljnih građana zdravstvenim uslugama. Oko 43 odsto smatra da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u posljednje dvije godine ostao isti, a gotovo 24 odsto da se kvalitet pogoršao. Ispitanici su posebno nezadovljni dugim čekanjem na pregled kod ljekara i na razna snimanja, kao i upućivanje na privatne zdravstvene ustanove gdje moraju da plate njihove usluge. Istraživanje je pokazalo i da 42 odsto građana smatra da ima korupcije u zdravstvu.

Prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa naša država je među zemljama u Evropi u kojoj hronični bolesnici najduže (duže od tri sedmice) čekaju na skener. U toj evropskoj instituciji vjerovatno ne znaju da srčani bolesnici čekaju na holter i po devet mjeseci i da pacijenti, na primjer iz Nikšića, čekaju po mjesec i više da im nalaz iz Instituta zdravlja stigne do izabranog ljekara. Šalju ga poštom (!), a možda bi, u 21. vijeku, bolje bilo da ga šalju po golubu pismnoši.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo