Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KLINIČKA SLIKA CRNOGORSKOG ZDRAVSTVA: Najgori u Evropi

Objavljeno prije

na

Prošle i pretprošle godine crnogorsko zdravstvo bilo je najgore u Evropi prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI). Crna Gora se našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema za 2015. godinu. Prošle godine od Crne Gore samo je Rumunija imala gori zdravstveni sistem u Evropi. Sudeći po aktuelnim ocjenama domaćih istraživanja svi su izgledi da će Crna Gora i dalje ,,nositi fenjer” kad je riječ o zdravstvu.

U kakvom je stanju sistem javnog zdravstva pokazao je i nalaz Sindikata doktora medicine Crne Gore prezentiran polovinom ovog mjeseca. Nizak rejting zdravstva, višegodišnji odlazak ljekara i ostalog medicinskog osoblja u druge države i percepcija o sveprisutnoj korupciji samo su neke od njegovih hroničnih bolesti.

Evo nekoliko podataka iz Analize stanja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori koju je uradio SDMCG, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.

Potrošnja u zdravstvu je neracionalna, što se ogleda i u angažovanju ljekara iz susjednih država dok domicilni ljekari odlaze vani zbog lošeg socioekonomskog statusa.

,,Ljekari iz susjednih država plaćaju se znatno više nego domicilni ljekari što poskupljuje rad pojedinih klinika, a dugoročno ne rješava problem deficita kadra niti povećava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga”, konstatovao je SMDCG.

Sindikat je ocijenio da će odlazak ljekara dovesti u pitanje postojanje ,,cijelih klinika u Kliničkom centru”. Najveći deficit ljekara je u urgentnoj medicini (400 odsto), fizikalnoj medicini (350), neurologiji (250 odsto), dermatovenerologiji (150 odsto)… A kada je, zaključno sa 26. decembrom prošle godine, u javnom zdravstvenom sistemu nedostajalo 700 ljekara specijalista, na Birou rada ,,stažiralo” je 106 ljekara za čije je školovanje Crna Gora izdvojila oko dva miliona eura.

U Sindikatu smatraju da je osnovni problem u vođenju kadrovske politike to što Vlada ne ostvaruje svoje planove. Tako je planom za period od 2013. do 2017. godine predviđen upis 400 studenata medicine, ali plan nije ostvaren ni sa 50 odsto. To će stvoriti značajne probleme u zdravstva, predviđa Sindikat.

Kadrovsko stanje u zdravstvenim ustanovama za liječenje djece posebno je zabrinjavajuće. U njima nema nijednog dječijeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječiji anesteziolog, ORL, neurolog, gastroenterolog i hematolog.

Prošlog mjeseca objavljeno je da u Podgorici radi samo sedam ginekologa, koji svakog dana pregledaju oko 60 žena, a svaki od njih ima više od osam hiljada pacijentkinja.

Naše zdravstvene ustanove ne mogu se pohvaliti ni brojem kreveta za pacijente. Ima ih 2.406 ili 389 kreveta na 100 hiljada stanovnika, što je manje od prosjeka Evropske unije.

Prema ovom izvještaju do 2010. godine ljekovi i medicinska poma-gala bili su u Crnoj Gori jeftiniji za 30 odsto u odnosu na zemlje re-giona, a nakon decentralizacije javnih nabavki trenutno su ljekovi 30 odsto skuplji u odnosu na zemlje regiona. I često ih nema u državnim apotekama. Prošle srijede tri apoteke u Podgorici nisu imale kardiološke ljekove – tritace plus, siofor, vivace i coryol.

Fond zdravstva upozorio je ovih dana da postoje monopolisti u sistemu nabavke ljekova, pa je predložio novi model – nabavku putem javnih poziva.

Tenderske procedure putem kojih su se do sada nabavljali ljekovi pokazale su se kao jako netransparentne, dugoročne i u konačnom naš pacijent trpi zbog svega toga, kazao je prošle sedmice ministar zdravlja.

A kakav je menadžment u crnogorskim zdravstvenim ustanovama?

,,Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta što je u suprotnosti sa Master planom za zdravstvo”, оcijenili su iz SDMCG.

Uzgred, u menadžamentu su uglavnom članovi DPS-a: direktorica KBC Zorica Kovačević, direktor hitne pomoći Saša Stefanović, direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić, direktor Urgentnog centra Nermin Abdić…

Ne funkcioniše ni informacioni sistem. Elektronski karton pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite nije dostupan ljekarima na sekundarnom i tercijalnom nivou. Klinički centar u Podgorici i tri specijalne bolnice nisu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema Crne Gore iako su raspisivana tri tendera za informatizaciju, navodi se u pomenutoj analizi.

Pošto se ne ažurira Centralni registar, u bazi Fonda za zdravstveno osiguranje registrovano je 708.720 aktivnih osiguranika dok Crna Gora zvanično ima 621.383 stanovnika, odnosno 87.337 manje nego zdravstvenih osiguranika. Razlog – iz njega nisu izbrisane preminule osobe. To je, kako ocjenjuje Sindikat doktora, posljedica nedostatka jasnog plana zbog čega se često luta u vođenju zdravstvene politike. Zato Vlada napokon mora da donese dugoročnu strategiju razvoja zdravstva koju će i – primjenjivati.

Nedavno je, na veliko iznenađenje javnosti, i premijer Duško Marković kazao da je nezadovoljan stanjem u zdravstvu.

„Nezadovoljan sam ne samo kvalitetom nego i neracionalnim odnosom prema značajnim sredstvima koja se izdvajaju iz budžeta za zdravstvo”, saopštio je Marković.

On je kazao da je ove godine zdravstvu namijenjeno 196 miliona eura, ali da će vjerovatno na kraju to izaći na više od 200 miliona. To je ogroman novac za malu Crnu Goru i njen skromni budžet, rekao je Marković.

Marković je i prvi visoki zvaničnik koji je kazao da se zalagao za to da Crnoj Gori ne treba Medicinski fakultet i da je “jeftinije i korisnije da država plati svakom studentu koji želi da studira medicinu bilo gdje u Evropi i svijetu, s obavezom da se vrati u Crnu Goru nakon završenih studija”.

Sa premijerovim stavom o Medicinskom fakultetu saglasan je i dr Ivo Đurišić, prvi specijalista socijalne medicine u Crnoj Gori i dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Podgorici.

,,Kada je daleke 1976. godine Medicinski zavod u Titogradu donio odluku da se osnuje medicinski fakultet, jedini sam kao predsjednik Upravnog odbora i član Savjeta bio protiv, jer sam znao da nemamo opremu i kadar za takav fakultet. Kada sam se 1957. upisao na Medicinski fakultet u Sarajevu studenti prve dvije godine obučavali su se na oko sedamdeset leševa i svaki umrli u bolnici Koševo morao je biti obduciran. Bez kontakta sa leševima nema anatomije, patologije i sudske medicine. Tada sam rekao da se fakultet otvara u Titogradu da bi ljekari bili profesori, docenti ili asistenti, iako mi je ponuđeno da budem docent”, kaže Đurišić u razgovoru za Monitor.

Vrijeme je, kaže on, pokazalo da nema dovoljno leševa, nema obaveze da se vrši obdukcija umrlih u Kliničkom centru, a ni ljekari sa podgoričkog fakulteta nemaju znanje koje bi stekli na drugim medicinskim fakultetima.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović saglasan je sa ocjenom Duška Markovića da je stanje u crnogorskom zdravstvu loše, te da se novac koji se izdvaja iz budžeta za ovu oblast troši neracionalno.

„U potpunosti razumijem izjavu premijera.I ja sam nekoliko puta saopštavao da sam više nego iznenađen zatečenim stanjem u zdravstvenom sistemu”, kazao je Hrapović novinarima nakon nedavnog otvaranja rekonstruisane Klinike za neurologiju u Kliničkom centru. Nije samo jasno koja je to natprirodna sila srozala zdravstvo dok je sve ove decenije Crnom Gorom upravljao DPS.

Nedavna anketa Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) pokazala je da je malo zadovoljnih građana zdravstvenim uslugama. Oko 43 odsto smatra da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u posljednje dvije godine ostao isti, a gotovo 24 odsto da se kvalitet pogoršao. Ispitanici su posebno nezadovljni dugim čekanjem na pregled kod ljekara i na razna snimanja, kao i upućivanje na privatne zdravstvene ustanove gdje moraju da plate njihove usluge. Istraživanje je pokazalo i da 42 odsto građana smatra da ima korupcije u zdravstvu.

Prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa naša država je među zemljama u Evropi u kojoj hronični bolesnici najduže (duže od tri sedmice) čekaju na skener. U toj evropskoj instituciji vjerovatno ne znaju da srčani bolesnici čekaju na holter i po devet mjeseci i da pacijenti, na primjer iz Nikšića, čekaju po mjesec i više da im nalaz iz Instituta zdravlja stigne do izabranog ljekara. Šalju ga poštom (!), a možda bi, u 21. vijeku, bolje bilo da ga šalju po golubu pismnoši.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo