Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMOKVA BAY – EKOLOŠKI TURISTIČKI RIZORT U PAŠTROVIĆIMA: Turci i Srbi dijele prvu nagradu

Objavljeno prije

na

00-Smokva-bay

Na budvanskoj rivijeri počinje uskoro izgradnja novog turističkog ljetovališta u Reževićima pod nazivom – Smokva Bay. Sudeći po nagrađenim idejnim rješenjima poznatih arhitektonskih biroa iz Turske i Srbije, biće to prvi ekološki turistički rizort na Crnogorskom primorju u kome su brojni objekti, predviđeni na oko 14,5 hektara stjenovitog zemljišta koje se okomito spušta ka moru, maksimalno uklopljeni u prirodno okruženje.

Stručni žiri međunarodnog pozivnog konkursa za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Turističkog naselja Smokvica dodijelio je dvije prve nagrade koje ravnopravno dijele arhitektonski biroi Tabanlioglu Architects iz Istanbula i Artproject iz Beograda.

I drugu nagradu dijele dvoje učesnika, poznati biro Lazzarini Pickering Architetti iz Rima i Mitarh studio, arhitekte Branislava Mitrovića iz Beograda.

Konkurs na koji su pozvani autori iz nekoliko zemalja, raspisali su početkom februara ove godine investitori budućeg turističkog naselja u Reževićima, ruske kompanije V.A.S. Invest i Boticelli Land Development, sa sjedištem u Budvi, koje posjeduju ukupno 145.000 kvadrata zemljišta na lokaciji Smokvice, kupljenih prije deset godina od Opštine Budva i mještana.

Nakon dugotrajnih peripetija oko planskih rješenja i modela izgradnje turističkih kapaciteta na ovom neizgrađenom dijelu obale, nedavnim usvajanjem konačne, u velikoj mjeri revidovane verzije Urbanističkog projekta TN Smokvice u lokalnom parlamentu, na pomolu je realizacija jedne od najvećih investicija na teritoriji budvanske Opštine.

Prezentaciji konkursnih radova u novom hotelu Moskva u Budvi prisustvovali su predstavnici nagrađenih timova, investitora kao i kompletno rukovodstvo Opštine.

Smokva Bay predstavlja turistički kompleks sa tri luksuzna hotela, brojnim vilama i depadansima, apartmanima, sa kapacitetom od ukupno 1.300 ležajeva.

,,Ovo je najbolji projekat koji će se izgraditi na budvanskoj obali. U pitanju je eko rizort koji nudi potpuni komfor svima koji žele mir i pravi doživljaj prirode. Bez jahti i svega onoga što drugi projekti na obali nude. Prvo ćemo graditi infrastrukturu dok sa gradnjom vila i hotela krećemo tek 2019 godine”, kazao je prisutnima predstavnik ruskih investitora, Vadim Verhovski.

Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović istakao je da ,,je lokalna uprava u potpunosti podržala ovaj projekat čija su ponuđena rješenja na tragu onoga što Opština promoviše, a to je održivost. Izgrađeni objekti neće remetiti postojeće vizure dok se budete vozili Jadranskom magistralom, već će oplemeniti ambijent i dati novu vrijednost ovom dijelu obale”.

Dva prvonagrađena rada nude stilski različite ideje pa nije jasno kako će investitor uklopiti različite pristupe na istoj lokaciji. Zanimljiva rješenja stigla su iz renomiranog biroa Tabanlioglu Architekcts. U pitanju je koncepcija slična onoj koju je na početku razvoja turističke privrede na Crnogorskom primorju primjenjivao poznati turistički brend Club Mediterane iz Francuske, u naselju Kamenovo ili na ostrvu Sv. Marko u tivatskom zalivu, ali u razvijenijoj i savremenijoj varijanti holističkog pristupa odmoru i ljetovanju na moru.

Vile na Smokvici, prema rješenjima turskih arhitekata, poptuno su uklopljene u prirodno okruženje uz upotrebu kamena, drveta sa zelenim krovovima, u vidu niza bungalova rasutih po padinama prostora na Smokvici.

Razuđena, terasasta gradnja predviđena je i za hotele, koji se grade na odvojenom dijelu lokacije.

Smokva Bay raspolagaće sa ukupno 134.000 kvadrata bruto izgrađene površine, raspoređenih na 19 parcela povezanih mrežom saobraćajnica, sa javnim sadržajima koji se podrazumijevaju, školama, ambulantama, bankama, turističkim agencijama, trgovinama, sportskim sadržajima, bazenima… Izgradiće se čitav jedan novi grad na obali zmeđu Svetog Stefana i Petrovca.

Ponuđeno idejno rješenje za Smokva Bay, arhitektonskog biroa Tabanlioglu predstavlja vjernu kopiju svjetski poznatog turističkog rizorta u Bodrumu, kao i ljetovališta Four seasons Alacati u Izmiru, autorskih djela istog projektantskog tima, koje karakteriše integrisanost novih, modernih objekata sa prirodom i mediteranskom arhitekturom.

Ukoliko se investitor odluči da primijeni ideje turskih arhitekata bio bi to prvi turistički eko kompleks na budvanskoj rivijeri, nakon niza promašaja sa šarenim višespratnicama od mermera, stakla, aluminijumskih ploča i gvožđa, kojima je zazidana obala.

Renomirano akcionarsko društvo Tabanlioglu Architects ima svoje biroe u Njujorku, Londonu, Dubaiju i Dohi. Autori su značajnih arhitektonskih djela u oblasti kulture u Turskoj, hotelske industrije, aerodroma, biznisa, sporta.. Jedno od njihovih poznatijih djela je i ekskluzivni poslovno-rezidencijalni centar Istanbul Sapphire, prvi ekološki oblakoder sa 64 sprata, luksuzne strukture visoke tehnologije, najviša zgrada u Turskoj i četvrta po visini u Evropi.

Istanbulski arhitektonski biro poznat je i po vrhunskim rekonstrukcijama starih kulturnih objekata i hotela. Radili su rekonstrukciju hotela Libertas u Dubrovniku 2007., godine.

Sada su, putem konkursa i uz pomoć ruskog kapitala, turski arhitekti dobili priliku da se oprobaju i u Crnoj Gori, na jednom od većih investicionih poduhvata u poznatoj turističkoj opštini.

Partneri u tom poslu, beogradski Artprojekt, ponudili su već viđene, moderne stilove gradnje, koji se, prema riječima investitora, mogu koristiti na istoj lokaciji čije su parcele prostorno i vlasnički podijeljene.

Sve je spremno da posao krene. Nadležne državne i opštinske službe dale su potrebne saglasnosti za izgradnju turističkih kapaciteta na Smokvici. Prvi je prelomio novi ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović koji je dao saglasnost na plan Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta TN Smokvice, što je njegov prethodnik, Branimir Gvozdenović uporno i godinama odbijao da učini. Bio je to svojevrsni pritisak na vlasnike zemljišta koji su strpljivo čekali svoj trenutak.

Urađena je i Studija zaštite kulturnih dobara za potrebe pomenutog plana koju je izradio Studio Prostor, arhitekte Gorana Radevića. Konačno je i Anastazija Miranović, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u drugom pokušaju, stavila svoj paraf na Studiju.

Svi su saglasni da predloženo urbanističko-arhitektonsko rješenje Turističkog naselja Smokva Bay oplemenjuje područje od 1.100 metara uz obalu i svojim rješenjem i planiranim strukturama ne ugrožava prirodni ambijent ovog dijela budvanske rivijere.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo