Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PROPAO JURIŠ VLADE NA PROSTOR: Povlačenje na rezervni položaj

Objavljeno prije

na

Za premijera Duška Markovića nema dileme: država će da odlučuje o jednom od svojih najvrjednijih resursa – prostoru. ,,Moramo dati ozbiljan odgovor na izazov devastacije prostora sa kojim smo suočeni na terenu”, izjavio je u prvomajskom zanosu predsjednik Vlade provladinim medijima.

Ranije njegova Vlada je saopštila da je utvrdila Nacrt zakona o planiranju i izgradnji s Programom za održavanje javne rasprave. Prije toga je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) poručivano da je javna rasprava održana 2015. godine, i da je stoga taj dokument u fazi prijedloga.

,,Prijedlog zakona će biti dostavljen Skupštini kada budemo zadovoljni konačnim tekstom”, kazao je na okruglom stolu u Privrednoj komori Crne Gore 19. aprila ministar Pavle Radulović.

Kao takav upućen je na mišljenje lokalnim samoupravama, kojih se i najviše tiče. Tim aktom je bila predviđena centralizacija svih poslova u sistemu planiranja. Oštinama su oduzimane ingerencije u oblasti planiranja prostora kojim upravljaju, u poslovima izrade i usvajanja planskih dokumenata i izdavanja odobrenja za gradnju. Time bi prestala potreba za sekretarijatima za urbanizam.

To znači da bi svi poslovi koji su bili u nadležnosti opština prešli na MORT. Lokalna uprava imala bi tek glavnog gradskog arhitektu. Ne bi donosila čak ni program privremenih objekata.

Nakon oštrih kritika koje su došle iz uglavnom opozicionih opština, te nevladinih organizacija i strukovnih udruženja, Vlada je naprasno utvrdila da je, ipak, riječ o – Nacrtu zakona.

Kako drugačije i može biti kada taj pravni akt nema čak ni isti naziv sa dokumentom koji je 2015. godine bio na javnoj raspravi i koji je takođe od strane stručne javnosti i posebno građanskih udruženja na Primorju, u paketu sa Prijedlogom zakona o morskom dobru, kvalifikovan kao ,,agresija na sve vrste i kategorije nosilaca prava i korisnike imovine”.

„Važna pitanja kao što je upravljanje resursima nije nešto što se može planirati u policijskom maniru kakav krasi novog premijera, a naročito ne bez učešća javnosti pakovati u kabinetima Vlade Duška Markovića”, rekao je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

Dakle, dvomjesečni juriš Vlade u neustavnom i antievropskom pokušaju stavljanja cijelog prostora države pod njezinu punu ingerenciju neslavno je okončan. Vlada je bila prinuđena da se povuče na rezervni položaj.

Možda su u pravu oni koji smatraju da je Markovićev kabinet na ovaj način zapravo želio da zaobiđe opštine pri odlučivanju o korišćenju lokacija kao što su Solana, Valdanos, Kraljičina plaža, Plavi horizonti, Mamula, ostrvo Sveti Marko… i da sa svojim potencijalnim ,,strateškim partnerima” postigne brži dogovor. ,,Na žalost, umjesto da nam bude prednost – prostor nam je na pojedinim lokacijama postao ograničenje za razvoj”, obrazlaže Marković.

Sve je formalno krenulo krajem februara kada je na sjednici Vlade premijer zatražio da se hitno djeluje kako bi se spriječila divlja gradnja, posebno u Ulcinju. Navodno, tek je tada shvaćeno koliko je prostor bitan. I to samo nekoliko dana nakon što je donijet Prostorno-urbanistički plan te opštine. Koji je upravo Vlada radila 7,5 godina, a čijim usvajanjem će, kako su građane horski ubjeđivali i iz Vlade i lokalne uprave, krenuti ubrzani razvoj te najnerazvijenije opštine na Primorju.

Formirana je, dakle, međuresorska radna grupa, na čelu sa vicepremijerom Zoranom Pažinom, koja je jednom posjetila Ulcinj, ekspresno je donijeto dvadesetak rješenja o rušenju nelegalnih objekata i podnijeto približno toliko krivičnih prijava. I na tome se praktično sve završilo.

Divlja gradnja sada ponovo cvjeta i sva je prilika da će bar pola glavne sezone proći u Ulcinju sa bagerima i betonjerkama. Jer, rok za legalizaciju nelegalnih objekata pomjeren je sa 1. marta na 31. jul.

Profesorica na Građevinskom fakultetu Jelisaveta Kalezić je uvjerena da odlaganje primjene zakona u stvari samo pokazuje da je usvojen u predizborne svrhe. „Ovim za¬ko¬nom se pla¬ni¬ra le¬gali¬za¬ci¬ja sve¬ga sagra¬đe¬nog mi¬mo za¬ko¬na, pri¬je sve¬ga velikih kom¬plek¬sa, odnosno legalizuje se kriminalna gradnja i korupcija”, dodala je ova bivša poslanica.

I Milovac smatra da nova rješenja koja predlaže Vlada „nemaju kapacitet da sagledaju interese lokalnih uprava i zajednica, ali svakako mogu biti plodno tlo za korupciju i planiranje prostora u skladu sa potrebama i interesima individualnih investitora”.

On zaključuje da bi, u slučaju da se usvoje zakoni u predloženom obliku, opštinska administracija i građani postali samo nemoćni posmatrači urbanističke stihije koja će nesumnjivo nastupiti kada takva Vlada u potpunosti prostorno planiranje preuzme na sebe.

,,Centralna vlast je uplašena od širenja kotorskog i budvanskog virusa, pa pokušava da ono malo prostora, koji nije definitivno uništen, a najveći dio se nalazi u Ulcinju, stavi pod apsolutnu kontrolu”, kazao je predsjednik ulcinjskog SDP-a Skender Elezagić.

On je istakao da nema iluzija da će aktuelna većina u ovoj opštini imati hrabrosti da se usprotivi centralnoj vlasti. I zaista: ni riječ ulcinjska vlast nije kazala o tom pravnom aktu, što je, ocijenili su iz ulcinjske URA, ponižavajuće i skandalozno. „Ali, i očekivano, pošto se radi o instaliranoj vlasti”, dodali su iz te političke grupacije.

U svakom slučaju, stara je istina da se prostor, kao i doživljaji, troši. I da ovaj predivni prostor nijesmo naslijedili od predaka, nego od potomaka.

Već tri decenije, taj resurs se u Crnoj Gori nemilice troši. Uglavnom, od halapljivih i neobuzdanih. Jer, manje od četvrtine nelegalnih objekata, a kojih ima preko 100.000, pretežno skromnih dimenzija, sagradili su građani da riješe stambeno pitanje. Sve ostalo je otisnuti znak u prostoru bahatosti, pohlepe i žmirenja državnih organa. Korupcija, uključujući, i političku je bila i ostala neizbježan pratilac tog magnum crimena. Zato smo tu đe jesmo.

Sada nam je preostalo da se ,,zakonski” potroši još ovo malo sačuvanog prostora. A i doživljaja će, nadati se je, nakon učlanjenja u NATO, biti sve manje.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo