Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TAKSIN ŠINAVATRA NOVI VLASNIK ŠKOLJA: Divlje nasipanje mora oko ostrva Sveti Nikola

Objavljeno prije

na

Na dijelu ostrva Sv.Nikola u budvanskom zalivu u toku su veliki radovi na nasipanju mora i proširenju postojeće, vještačke plaže. Na građevinske zahvate na ostrvu, mještane Budve upozorili su prvo ribari, da bi se kasnije pokazalo kako sa radovima u morskom akvatorijumu između Starog grada Budva i ostrva kojeg Budvani nazivaju Školj, niko od nadležnih nije upoznat.

Radove na nasipanju vodene površine izvodi kompanija Yachteagle doo., iz Podgorice, čiji je zastupnik Vukota Odović, koja sa JP Morsko dobro ima ugovor o zakupu plaže na period od 2016-2018. godine. Ova podgorička firma zakupac je kupališta u ime kompanje San Investments takođe iz Podgorice, dojučerašnjeg vlasnika parcele od 37.000 kvadrata na jugoistočnom dijelu Školja.

Početkom aprila ove godine izvršena je zanimljiva kupoprodajna transakcija ove atraktivne nekretnine, sa još atraktivnijim učesnicima. Novi vlasnik dijela Školja postao je bivši premijer Tajlanda, crnogorski državljanin Taksin Šinavatra (Thaksin Shinawatra) kupovinom imanja od poznatog srpskog biznismena Stanka Subotića–Caneta. Vrijednost kupoprodajnog ugovora iznosila je 24 miliona eura, nešto manje od hipoteke u iznosu od 20 miliona eura, upisane na parcele, od strane Prve banke Aca Đukanovića, na ime kredita koji je Subotić podigao za kupovinu Školja od prethodnog vlasnika Nenada Đorđevića iz Beograda.

Krug međusobnih višegodišnjih dugovanja i finansijskih prebijanja između poznatih tajkuna Subotića, Đukanovića i Šinavatre, ovim je zatvoren.

Nakon što je kompanija Global TS Montenegro, čiji je osnivač sa stopostotnim udjelom Taksin Šinavatra, postala vlasnik na destine hiljada kvadrata šuma i livada na ostrvu, koje se u cjelosti nalazi u zoni morskog dobra, započeti su bespravni radovi na proširenju kopna otimanjem od mora. U pitanju je unosna djelatnost koju je patentirao Nenad Đorđević.

Divljim nasipanjem mora, bez potrebnih odobrenja, znanja i saglasnosti Morskog dobra, Šinavatra je startovao kao divlji graditelj, poput njegovih prethodnika, koji ne haje za važeće zakone i propise. Ili možda nije upoznat šta u njegovo ime radi zakupac 230 metara plažnog pojasa, ispred vlasničkih parcela u zaleđu.

Na pitanje Monitora upućeno direktoru JP Morsko dobro Predragu Jelušiću, ko izvodi radove na ostrvu i uz čiju saglasnost, dobili smo odgovor da u ovom Vladinom preduzeću koje gazduje obalom, nemaju nikakvih informacija o tome. Nakon inspekcije koja je uslijedila dobili smo izvještaj sledeće sadržine.

„Izvršena je kontrola prostora ostrva Sv.Nikola – kupalište br. 5A, pri čemu je konstatovano da korisnik, preduzeće Yahteagle doo iz Podgorice izvodi radove na slaganju – ređanju krupnog kamena na postojeće napere i radove na ravnanju plaže i rasplaniranju postojećeg pijeska koji je tokom zime bio deponovan na južnom dijelu kupališta. Prilikom kontrole predstavnik nevedenog preduzeća Vukota Odović, izjavio je da u toku zime jaki udari talasa pričine štetu na plaži i naperima te su primorani da u periodu pred sezonu izvode radove na pripremi i uređenju kupališta”.

Sudeći prema ovakvom stavu Morskog dobra, neovlašćeno nasipanje površine mora na Školju prirodna je i normalna stvar. Na fotografijama koje su na licu mjesta napravljene mogu se vidjeti prava brda lagerovanog rječnog pijeska i kamenih stijena pripremljenih za nasipanje.

Ribari i Budvani zainteresovani da se o nelegalnim poslovima uzurpacije i devastacije ostrva Sv.Nikola izvijesti crnogorska javnost, napravili su fotografije deponije dopremljenog pijeska na Slovenskoj plaži, odakle se vozi na ostrvo.

Fotografije pokazuju da se ne radi o raspoređivanju postojećeg pijeska i ravnanju plaže, kako tvrde inspektori Morskog dobra, već o nanošenju tona novog građevinskog materijala direktno u more.

Bespravni radovi na ostrvu su aminovani, iako po riječima direktora Jelušića, svako nasipanje mora zahtijeva odobrenja i saglasnosti čitavog niza nadležnih državnih institucija.

Kada prihranu plaža vrši Morsko dobro prema prethodno utvrđenom planu, mora se pribaviti saglasnot Instituta za biologiju mora iz Kotora, između ostalog. Prihrana vještačke plaže na Školju nije ni bila u planu Morskog dobra, objasnio je Jelušić.

Međutim, nije jasno zašto nelegalni radovi na Školju nisu zaustavljeni.

Nasipa se otvoreno more na mjestima koje obiluje ribljom mlađi, školjkama, rakovima, ježevima… Prosto je nevjerovatno da se danima sa nekoliko bagera radi na obali i u moru, a da niko od nadležnih nema nikakvih saznanja o tome.

Prema uslovima korišćenja kupališta, zakupci plaža su obavezni da za radove na obnavljanju pijeska i prihranu pribave saglasnost Morskog dobra, moraju ih prijaviti Komunalnoj inspekciji lokalne uprave na čijoj se teritoriji izvode. Što u slučaju nasipanja mora oko Školja nije učinjeno.

Stvaranje novog kopna otimanjem vodenih površina omiljena je djelatnost novobogataša koji grade vile i ljetnjikovce po Crnogorskom primorju. Nije rijedak slučaj da se na parcelama koje na takav način uspostave, uspješno uknjiže kao vlasnici.

Na Školju je to pošlo za rukom Nenadu Đorđeviću koji je nasipanjem mora stvorio novih 10.000

kvadrata kopna, na koje se uredno u katastru uknjižio. Ostao je upamćen po neobuzdanoj divljoj gradnji kojom je trajno izmijenio prirodni izgled Školja, jednog od najljepših ostrva u južnom dijelu Jadrana. Uprkos krivičnoj prijavi koju je protiv njega tada podnio glavni republički inspektor za vodoprivredu Nikola Spahić.

Na uporednim snimcima ostrva Sv.Nikola prije i nakon dolaska tajkuna koji su sebi dali za pravo da prepravljaju geografiju i prirodni pejzaž ostrva, mogu se vidjeti razmjere nekažnjenih intervencija. Mala crkva Sv.Nikole iz 16. vijeka, po kojoj je ostrvo dobilo ime, nalazila se na par metara od mora koje je zapljuskivalo u zimskim mjesecima. Nakon nasipanja mora, crkva se udaljila više od petnaest metara od obale. Ta razdaljina vremenom postaje sve veća, a udaljenost ostrva od Starog grada, sve manja.

Nasilno povećanje kopna na Školju samo je uvod u njegovu totalnu urbanizaciju. Guste šume i makiju na ostrvu koje je bilo poznato kao izletište Budvana i turista, zamijeniće uskoro beton, spratovi, apartmani, stanovi… Najveće ostrvo Crnogorskog primorja dugo 1,759 metara, površine 47 hektara, Planom obalnog područja, čije se usvajanje očekuje, označeno je kao prioritetna razvojna zona u kojoj je dozvoljena kombinovana gradnja, hotela i turističkog stanovanja, što je sinonim za stanove za tržište.

Planom se urbanizira trećina ostrva, oko 13 hektara, onaj dio prema Budvi koji je u vlasništvu nekoliko privatnih lica, među kojima je trenutno najpoznatiji, bivši premijer Tajlanda.

Na Školju je dozvoljena izgradnja turističkih kapaciteta sa oko 750 ležajeva uz marinu sa 150 vezova.

Plan je izradio Republički zavod za izgradnju koji je u vlasništvu Aca Đukanovića, čija je banka kreditirala Subotića. Bez planirane urbanizacije i gradnje hotela i apartmana, višemilionska zemljišna transakcija na Školju, teško bi bila ostvarljiva.

Ostrvo Sv.Nikola slikovit je primjer kako država mijenja zakone i donosi planove u skladu sa interesima poznatih investitora, odnosno kupaca atraktivnih prirodnih resursa.

Planom obalnog područja urbanizira se neizgrađeno, zelenilom obraslo ostrvo, područje koje je svim prethodnim državnim planovima bilo izuzeto od bilo kakve gradnje. Zatim se donosi novi Zakon o planiranju i izgradnji kojim se oduzimaju sve ingerencije lokalnoj upravi u oblasti planiranja prostora. U tako uređenom sistemu centralizacije procesa planiranja i gradnje i posljednja očuvana prirodna oaza biće stavljena na raspolaganje povlašćenim, dobro znanim, takozvanim investitorima.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo