Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TAKSIN ŠINAVATRA NOVI VLASNIK ŠKOLJA: Divlje nasipanje mora oko ostrva Sveti Nikola

Objavljeno prije

na

Na dijelu ostrva Sv.Nikola u budvanskom zalivu u toku su veliki radovi na nasipanju mora i proširenju postojeće, vještačke plaže. Na građevinske zahvate na ostrvu, mještane Budve upozorili su prvo ribari, da bi se kasnije pokazalo kako sa radovima u morskom akvatorijumu između Starog grada Budva i ostrva kojeg Budvani nazivaju Školj, niko od nadležnih nije upoznat.

Radove na nasipanju vodene površine izvodi kompanija Yachteagle doo., iz Podgorice, čiji je zastupnik Vukota Odović, koja sa JP Morsko dobro ima ugovor o zakupu plaže na period od 2016-2018. godine. Ova podgorička firma zakupac je kupališta u ime kompanje San Investments takođe iz Podgorice, dojučerašnjeg vlasnika parcele od 37.000 kvadrata na jugoistočnom dijelu Školja.

Početkom aprila ove godine izvršena je zanimljiva kupoprodajna transakcija ove atraktivne nekretnine, sa još atraktivnijim učesnicima. Novi vlasnik dijela Školja postao je bivši premijer Tajlanda, crnogorski državljanin Taksin Šinavatra (Thaksin Shinawatra) kupovinom imanja od poznatog srpskog biznismena Stanka Subotića–Caneta. Vrijednost kupoprodajnog ugovora iznosila je 24 miliona eura, nešto manje od hipoteke u iznosu od 20 miliona eura, upisane na parcele, od strane Prve banke Aca Đukanovića, na ime kredita koji je Subotić podigao za kupovinu Školja od prethodnog vlasnika Nenada Đorđevića iz Beograda.

Krug međusobnih višegodišnjih dugovanja i finansijskih prebijanja između poznatih tajkuna Subotića, Đukanovića i Šinavatre, ovim je zatvoren.

Nakon što je kompanija Global TS Montenegro, čiji je osnivač sa stopostotnim udjelom Taksin Šinavatra, postala vlasnik na destine hiljada kvadrata šuma i livada na ostrvu, koje se u cjelosti nalazi u zoni morskog dobra, započeti su bespravni radovi na proširenju kopna otimanjem od mora. U pitanju je unosna djelatnost koju je patentirao Nenad Đorđević.

Divljim nasipanjem mora, bez potrebnih odobrenja, znanja i saglasnosti Morskog dobra, Šinavatra je startovao kao divlji graditelj, poput njegovih prethodnika, koji ne haje za važeće zakone i propise. Ili možda nije upoznat šta u njegovo ime radi zakupac 230 metara plažnog pojasa, ispred vlasničkih parcela u zaleđu.

Na pitanje Monitora upućeno direktoru JP Morsko dobro Predragu Jelušiću, ko izvodi radove na ostrvu i uz čiju saglasnost, dobili smo odgovor da u ovom Vladinom preduzeću koje gazduje obalom, nemaju nikakvih informacija o tome. Nakon inspekcije koja je uslijedila dobili smo izvještaj sledeće sadržine.

„Izvršena je kontrola prostora ostrva Sv.Nikola – kupalište br. 5A, pri čemu je konstatovano da korisnik, preduzeće Yahteagle doo iz Podgorice izvodi radove na slaganju – ređanju krupnog kamena na postojeće napere i radove na ravnanju plaže i rasplaniranju postojećeg pijeska koji je tokom zime bio deponovan na južnom dijelu kupališta. Prilikom kontrole predstavnik nevedenog preduzeća Vukota Odović, izjavio je da u toku zime jaki udari talasa pričine štetu na plaži i naperima te su primorani da u periodu pred sezonu izvode radove na pripremi i uređenju kupališta”.

Sudeći prema ovakvom stavu Morskog dobra, neovlašćeno nasipanje površine mora na Školju prirodna je i normalna stvar. Na fotografijama koje su na licu mjesta napravljene mogu se vidjeti prava brda lagerovanog rječnog pijeska i kamenih stijena pripremljenih za nasipanje.

Ribari i Budvani zainteresovani da se o nelegalnim poslovima uzurpacije i devastacije ostrva Sv.Nikola izvijesti crnogorska javnost, napravili su fotografije deponije dopremljenog pijeska na Slovenskoj plaži, odakle se vozi na ostrvo.

Fotografije pokazuju da se ne radi o raspoređivanju postojećeg pijeska i ravnanju plaže, kako tvrde inspektori Morskog dobra, već o nanošenju tona novog građevinskog materijala direktno u more.

Bespravni radovi na ostrvu su aminovani, iako po riječima direktora Jelušića, svako nasipanje mora zahtijeva odobrenja i saglasnosti čitavog niza nadležnih državnih institucija.

Kada prihranu plaža vrši Morsko dobro prema prethodno utvrđenom planu, mora se pribaviti saglasnot Instituta za biologiju mora iz Kotora, između ostalog. Prihrana vještačke plaže na Školju nije ni bila u planu Morskog dobra, objasnio je Jelušić.

Međutim, nije jasno zašto nelegalni radovi na Školju nisu zaustavljeni.

Nasipa se otvoreno more na mjestima koje obiluje ribljom mlađi, školjkama, rakovima, ježevima… Prosto je nevjerovatno da se danima sa nekoliko bagera radi na obali i u moru, a da niko od nadležnih nema nikakvih saznanja o tome.

Prema uslovima korišćenja kupališta, zakupci plaža su obavezni da za radove na obnavljanju pijeska i prihranu pribave saglasnost Morskog dobra, moraju ih prijaviti Komunalnoj inspekciji lokalne uprave na čijoj se teritoriji izvode. Što u slučaju nasipanja mora oko Školja nije učinjeno.

Stvaranje novog kopna otimanjem vodenih površina omiljena je djelatnost novobogataša koji grade vile i ljetnjikovce po Crnogorskom primorju. Nije rijedak slučaj da se na parcelama koje na takav način uspostave, uspješno uknjiže kao vlasnici.

Na Školju je to pošlo za rukom Nenadu Đorđeviću koji je nasipanjem mora stvorio novih 10.000

kvadrata kopna, na koje se uredno u katastru uknjižio. Ostao je upamćen po neobuzdanoj divljoj gradnji kojom je trajno izmijenio prirodni izgled Školja, jednog od najljepših ostrva u južnom dijelu Jadrana. Uprkos krivičnoj prijavi koju je protiv njega tada podnio glavni republički inspektor za vodoprivredu Nikola Spahić.

Na uporednim snimcima ostrva Sv.Nikola prije i nakon dolaska tajkuna koji su sebi dali za pravo da prepravljaju geografiju i prirodni pejzaž ostrva, mogu se vidjeti razmjere nekažnjenih intervencija. Mala crkva Sv.Nikole iz 16. vijeka, po kojoj je ostrvo dobilo ime, nalazila se na par metara od mora koje je zapljuskivalo u zimskim mjesecima. Nakon nasipanja mora, crkva se udaljila više od petnaest metara od obale. Ta razdaljina vremenom postaje sve veća, a udaljenost ostrva od Starog grada, sve manja.

Nasilno povećanje kopna na Školju samo je uvod u njegovu totalnu urbanizaciju. Guste šume i makiju na ostrvu koje je bilo poznato kao izletište Budvana i turista, zamijeniće uskoro beton, spratovi, apartmani, stanovi… Najveće ostrvo Crnogorskog primorja dugo 1,759 metara, površine 47 hektara, Planom obalnog područja, čije se usvajanje očekuje, označeno je kao prioritetna razvojna zona u kojoj je dozvoljena kombinovana gradnja, hotela i turističkog stanovanja, što je sinonim za stanove za tržište.

Planom se urbanizira trećina ostrva, oko 13 hektara, onaj dio prema Budvi koji je u vlasništvu nekoliko privatnih lica, među kojima je trenutno najpoznatiji, bivši premijer Tajlanda.

Na Školju je dozvoljena izgradnja turističkih kapaciteta sa oko 750 ležajeva uz marinu sa 150 vezova.

Plan je izradio Republički zavod za izgradnju koji je u vlasništvu Aca Đukanovića, čija je banka kreditirala Subotića. Bez planirane urbanizacije i gradnje hotela i apartmana, višemilionska zemljišna transakcija na Školju, teško bi bila ostvarljiva.

Ostrvo Sv.Nikola slikovit je primjer kako država mijenja zakone i donosi planove u skladu sa interesima poznatih investitora, odnosno kupaca atraktivnih prirodnih resursa.

Planom obalnog područja urbanizira se neizgrađeno, zelenilom obraslo ostrvo, područje koje je svim prethodnim državnim planovima bilo izuzeto od bilo kakve gradnje. Zatim se donosi novi Zakon o planiranju i izgradnji kojim se oduzimaju sve ingerencije lokalnoj upravi u oblasti planiranja prostora. U tako uređenom sistemu centralizacije procesa planiranja i gradnje i posljednja očuvana prirodna oaza biće stavljena na raspolaganje povlašćenim, dobro znanim, takozvanim investitorima.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo