Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TAKSIN ŠINAVATRA NOVI VLASNIK ŠKOLJA: Divlje nasipanje mora oko ostrva Sveti Nikola

Objavljeno prije

na

Na dijelu ostrva Sv.Nikola u budvanskom zalivu u toku su veliki radovi na nasipanju mora i proširenju postojeće, vještačke plaže. Na građevinske zahvate na ostrvu, mještane Budve upozorili su prvo ribari, da bi se kasnije pokazalo kako sa radovima u morskom akvatorijumu između Starog grada Budva i ostrva kojeg Budvani nazivaju Školj, niko od nadležnih nije upoznat.

Radove na nasipanju vodene površine izvodi kompanija Yachteagle doo., iz Podgorice, čiji je zastupnik Vukota Odović, koja sa JP Morsko dobro ima ugovor o zakupu plaže na period od 2016-2018. godine. Ova podgorička firma zakupac je kupališta u ime kompanje San Investments takođe iz Podgorice, dojučerašnjeg vlasnika parcele od 37.000 kvadrata na jugoistočnom dijelu Školja.

Početkom aprila ove godine izvršena je zanimljiva kupoprodajna transakcija ove atraktivne nekretnine, sa još atraktivnijim učesnicima. Novi vlasnik dijela Školja postao je bivši premijer Tajlanda, crnogorski državljanin Taksin Šinavatra (Thaksin Shinawatra) kupovinom imanja od poznatog srpskog biznismena Stanka Subotića–Caneta. Vrijednost kupoprodajnog ugovora iznosila je 24 miliona eura, nešto manje od hipoteke u iznosu od 20 miliona eura, upisane na parcele, od strane Prve banke Aca Đukanovića, na ime kredita koji je Subotić podigao za kupovinu Školja od prethodnog vlasnika Nenada Đorđevića iz Beograda.

Krug međusobnih višegodišnjih dugovanja i finansijskih prebijanja između poznatih tajkuna Subotića, Đukanovića i Šinavatre, ovim je zatvoren.

Nakon što je kompanija Global TS Montenegro, čiji je osnivač sa stopostotnim udjelom Taksin Šinavatra, postala vlasnik na destine hiljada kvadrata šuma i livada na ostrvu, koje se u cjelosti nalazi u zoni morskog dobra, započeti su bespravni radovi na proširenju kopna otimanjem od mora. U pitanju je unosna djelatnost koju je patentirao Nenad Đorđević.

Divljim nasipanjem mora, bez potrebnih odobrenja, znanja i saglasnosti Morskog dobra, Šinavatra je startovao kao divlji graditelj, poput njegovih prethodnika, koji ne haje za važeće zakone i propise. Ili možda nije upoznat šta u njegovo ime radi zakupac 230 metara plažnog pojasa, ispred vlasničkih parcela u zaleđu.

Na pitanje Monitora upućeno direktoru JP Morsko dobro Predragu Jelušiću, ko izvodi radove na ostrvu i uz čiju saglasnost, dobili smo odgovor da u ovom Vladinom preduzeću koje gazduje obalom, nemaju nikakvih informacija o tome. Nakon inspekcije koja je uslijedila dobili smo izvještaj sledeće sadržine.

„Izvršena je kontrola prostora ostrva Sv.Nikola – kupalište br. 5A, pri čemu je konstatovano da korisnik, preduzeće Yahteagle doo iz Podgorice izvodi radove na slaganju – ređanju krupnog kamena na postojeće napere i radove na ravnanju plaže i rasplaniranju postojećeg pijeska koji je tokom zime bio deponovan na južnom dijelu kupališta. Prilikom kontrole predstavnik nevedenog preduzeća Vukota Odović, izjavio je da u toku zime jaki udari talasa pričine štetu na plaži i naperima te su primorani da u periodu pred sezonu izvode radove na pripremi i uređenju kupališta”.

Sudeći prema ovakvom stavu Morskog dobra, neovlašćeno nasipanje površine mora na Školju prirodna je i normalna stvar. Na fotografijama koje su na licu mjesta napravljene mogu se vidjeti prava brda lagerovanog rječnog pijeska i kamenih stijena pripremljenih za nasipanje.

Ribari i Budvani zainteresovani da se o nelegalnim poslovima uzurpacije i devastacije ostrva Sv.Nikola izvijesti crnogorska javnost, napravili su fotografije deponije dopremljenog pijeska na Slovenskoj plaži, odakle se vozi na ostrvo.

Fotografije pokazuju da se ne radi o raspoređivanju postojećeg pijeska i ravnanju plaže, kako tvrde inspektori Morskog dobra, već o nanošenju tona novog građevinskog materijala direktno u more.

Bespravni radovi na ostrvu su aminovani, iako po riječima direktora Jelušića, svako nasipanje mora zahtijeva odobrenja i saglasnosti čitavog niza nadležnih državnih institucija.

Kada prihranu plaža vrši Morsko dobro prema prethodno utvrđenom planu, mora se pribaviti saglasnot Instituta za biologiju mora iz Kotora, između ostalog. Prihrana vještačke plaže na Školju nije ni bila u planu Morskog dobra, objasnio je Jelušić.

Međutim, nije jasno zašto nelegalni radovi na Školju nisu zaustavljeni.

Nasipa se otvoreno more na mjestima koje obiluje ribljom mlađi, školjkama, rakovima, ježevima… Prosto je nevjerovatno da se danima sa nekoliko bagera radi na obali i u moru, a da niko od nadležnih nema nikakvih saznanja o tome.

Prema uslovima korišćenja kupališta, zakupci plaža su obavezni da za radove na obnavljanju pijeska i prihranu pribave saglasnost Morskog dobra, moraju ih prijaviti Komunalnoj inspekciji lokalne uprave na čijoj se teritoriji izvode. Što u slučaju nasipanja mora oko Školja nije učinjeno.

Stvaranje novog kopna otimanjem vodenih površina omiljena je djelatnost novobogataša koji grade vile i ljetnjikovce po Crnogorskom primorju. Nije rijedak slučaj da se na parcelama koje na takav način uspostave, uspješno uknjiže kao vlasnici.

Na Školju je to pošlo za rukom Nenadu Đorđeviću koji je nasipanjem mora stvorio novih 10.000

kvadrata kopna, na koje se uredno u katastru uknjižio. Ostao je upamćen po neobuzdanoj divljoj gradnji kojom je trajno izmijenio prirodni izgled Školja, jednog od najljepših ostrva u južnom dijelu Jadrana. Uprkos krivičnoj prijavi koju je protiv njega tada podnio glavni republički inspektor za vodoprivredu Nikola Spahić.

Na uporednim snimcima ostrva Sv.Nikola prije i nakon dolaska tajkuna koji su sebi dali za pravo da prepravljaju geografiju i prirodni pejzaž ostrva, mogu se vidjeti razmjere nekažnjenih intervencija. Mala crkva Sv.Nikole iz 16. vijeka, po kojoj je ostrvo dobilo ime, nalazila se na par metara od mora koje je zapljuskivalo u zimskim mjesecima. Nakon nasipanja mora, crkva se udaljila više od petnaest metara od obale. Ta razdaljina vremenom postaje sve veća, a udaljenost ostrva od Starog grada, sve manja.

Nasilno povećanje kopna na Školju samo je uvod u njegovu totalnu urbanizaciju. Guste šume i makiju na ostrvu koje je bilo poznato kao izletište Budvana i turista, zamijeniće uskoro beton, spratovi, apartmani, stanovi… Najveće ostrvo Crnogorskog primorja dugo 1,759 metara, površine 47 hektara, Planom obalnog područja, čije se usvajanje očekuje, označeno je kao prioritetna razvojna zona u kojoj je dozvoljena kombinovana gradnja, hotela i turističkog stanovanja, što je sinonim za stanove za tržište.

Planom se urbanizira trećina ostrva, oko 13 hektara, onaj dio prema Budvi koji je u vlasništvu nekoliko privatnih lica, među kojima je trenutno najpoznatiji, bivši premijer Tajlanda.

Na Školju je dozvoljena izgradnja turističkih kapaciteta sa oko 750 ležajeva uz marinu sa 150 vezova.

Plan je izradio Republički zavod za izgradnju koji je u vlasništvu Aca Đukanovića, čija je banka kreditirala Subotića. Bez planirane urbanizacije i gradnje hotela i apartmana, višemilionska zemljišna transakcija na Školju, teško bi bila ostvarljiva.

Ostrvo Sv.Nikola slikovit je primjer kako država mijenja zakone i donosi planove u skladu sa interesima poznatih investitora, odnosno kupaca atraktivnih prirodnih resursa.

Planom obalnog područja urbanizira se neizgrađeno, zelenilom obraslo ostrvo, područje koje je svim prethodnim državnim planovima bilo izuzeto od bilo kakve gradnje. Zatim se donosi novi Zakon o planiranju i izgradnji kojim se oduzimaju sve ingerencije lokalnoj upravi u oblasti planiranja prostora. U tako uređenom sistemu centralizacije procesa planiranja i gradnje i posljednja očuvana prirodna oaza biće stavljena na raspolaganje povlašćenim, dobro znanim, takozvanim investitorima.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo