Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAMJEŠTANJE POSLOVA: Vikend oglasi za podobne

Objavljeno prije

na

Pojedinim državnim i javnim ustanovama toliko nedostaje kadrova da su prinuđeni da i vikendom oglašavaju ponude za radna mjesta. JZU Dom zdravlja Podgorica je 6. maja, u subotu, na Đurđevdan, objavila oglas za fizioterapeuta/kinju, koji traje do nedjelje 7. maja. Na sajtu Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) može se naći gomila oglasa koji traju samo jedan dan, od subote do nedjelje. Podrazumjeva se valjda da nezaposleni, kako ne rade, imaju vremena i vikendom da traže i konkurišu za posao.

U ovom vidu oglašavanja prednjače privatne firme, ali ima i državnih preduzeća. Pa tako vikendom ponudu za jačanje svojih kapaciteta oglašavaju: JU Opšta bolnica Nikšić, Univerzitet Crne Gore, JU Komunalno Berane, Aerodromi CG, Vodovod i kanalizacija Podgorice…

Da li je to sve po zakonu, iako je očigledno da se radi o namještenim oglasima, pitali smo odgovorne u Zavodu. ,,Obzirom da poslodavac, shodno zakonu, dostavlja Zavodu samo obavještenje o zasnivanju radnog odnosa sa nezaposlenim licem, radi vođenja evidencije o nezaposlenim licima, u nadležnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nije praćenje postupka zapošljavanja u cilju sprječavanja eventualnih zloupotreba. Kako Zavod ne učestvuje u postupku zapošljavanja po raspisanim oglasima odnosno konkursima ne može imati saznanje o eventualnim zloupotrebama”, saopštili su nam iz ZZZ.

Zakonom o zapošljavanju utvrđena obaveza da poslodavci Zavodu prijave slobodna radna mjesta. Međutim, zakon ne precizira vrijeme trajanja oglasa, pa je to prepušteno volji poslodavaca. To je tretirano kao ukidanje ,,biznis barijera”, pa poslodavci sve češće oglašavaju poslove samo po dan.

Situacija je drugačija kada su u pitanju državni službenici i namještenici. Naime, Zakonom o državnim službenicima i namještenicima jasno propisuje da rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

,,Naravno da oglašavanje na jedan dan stvara nepovjerenja u sistem armiji nezaposlenih koji vjeruju da je ovo još jedan od načina da se svima, pod jednakim uslovima, onemogući prisup tržištu rada”, objašnjavaju za Monitor iz Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). „Djeluje da poslodavci zadovoljavaju samo puku formu objavljivanjem oglasa. Prikupljanje potrebne dokumentacije koja se određenim oglasima traži, ponekad biva nemoguće upravo zato što oglas traje samo jedan dan. To znači i da nezaposleni moraju, da bi se informisali o slobodnim radnim mjestima, biti svakodnevno, 24 časa, na sajtu Zavoda. Činjenica je da veliki broj nezaposlenih, i pored toga što ispunjavaju tražene uslove, odustaju od prijave, jer unaprijed vjeruju da je oglas namješten, kazali su za Monitor u USSCG.

A oni koji traže posao smatraju da je isto da li je oglas raspisan na dan ili traje duže, te da se uglavnom unaprijed znaju kandidati. Kao problem potenciraju činjenicu da za apliciranje treba da se potroši oko 50 eura za prikupljanje neophodne dokumentacije. Pa kad se, na primjer, nakon pola godine ponovo ponadate da oglas nije namješten i prijavite se za posao, čeka vas isti trošak.

Iz USS CG smatraju da vlada mišljenje da su i oglasi koji duže traju ,,namješteni”, te da se ,,pitanje jednakog pristupa tržištu rada i ispunjenje ustavnog opredjeljenja da svako ima pravo na rad, mora rješavati sistemski, uz volju i riješenost svih aktera u društvu”.

Za sada, kako te rješenosti nema, u Zavodu će se desiti promjene na rukovodećem mjestu. Iz Zavoda odlazi dugogodišnja direktorka Vukica Jelić. Prekomandovana je na novo radno mjesto – državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Otkada su Jelići preuzeli Zavod, ova ustanova je primjer kako pod DPS režimom funkcionišu institucije. Te 2008. Zoran Jelić je sa mjesta čelnika Biroa rada glavnog grada napredovao do funkcije direktora republičkog Zavoda za zapošljavanje. Njegovu funkciju u Birou naslijedila je supruga Vukica. Kada je 2012. Jelić izabran za poslanika, logičan slijed raspodjele funkcija doveo je do toga da ga supruga zamijeni na mjestu direktora Zavoda. Ipak, Zoran Jelić je ostao da bdi nad zapošljavanjem, u vidu savjetnika u Zavodu.

Kontrolor u prelaznoj Vladi Rade Milošević iz URE podnio je prijavu tužiocu zbog, između ostalog, i činjenice da je Jelić u vrijeme dok je bio poslanik, kao savjetnik u ZZZ CG od 2012. do 2016. primio blizu 40.000 eura. Jelić je to odlučno demantovao, tvrdeći da je zaradio taj novac, te da mu savjetnička plata od preko 500 eura nije poklonjena. Kao uostalom ni poslanička.

I MANS je podnosio prijave protiv Jelića zbog zloupotreba u Zavodu u korist DPS-a. Iako su oni u našem pravosuđu nedokazive, sva javnost je čula Jelića u čuvenoj aferi Snimak kako podučava partijske kolege: ,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Odbili su Jelići sve optužbe da su Zavod pretvorili u DPS ured za zapošljavanje. Vukica Jelić je tokom prošle godine izvela računicu po kojoj jedan zaposleni više nije četiri, već 10 glasova.

Jedan od posljednjih uspjeha Jelićeve pri isteku mandata je Sajam legalnih radnih migracija u Njemačku, koji je održan sredinom marta. Kako se naši građani uglavnom ilegalno sele na Zapad, najviše u Njemačku, Zavod se potrudio da im to omogući na legalni način.

Njemačkoj najviše nedostaju medicinari – doktori, medicinske sestre, tehničari, fizioterapeuti… Nedostaju i nama: deficit ljekara je u urgentnoj medicini (400 odsto), fizikalnoj medicini (350), neurologiji (250 odsto), dermatovenerologiji (150 odsto), stanje je najcrnje u ustanovama za liječenje djece. Našem zdravstvenom sistemu nedostaje 700 ljekara, a na birou ih je preko 100. Ipak, Zavod se potrudio da našim kadrom ublaži bar dio njemačkog deficita. Legalno.

Kako god, činjenica je da je Jeliće stranka zadužila, ali i oni nju, pa je supruga avanzovala u ministartsvo, a muž je imenovan za člana Senata Državne revizorske institucije.

Trebalo je naći osobu od povjerenja za tako važnu partijsku instituciju kao što je Zavod za zapošljavanje. I odgovornost da to breme ponese pripala je Sulju Mustafiću. Nakon oktobarskih izbora Mustafić je jedan od rijetkih funkcionera Bošnjačke stranke koji nije dobio visoku funkciju. Nuđene su mu visoke državne pozicije ali nije pristajao. Čekao je i dočekao premiju.

Iako Mustafić formalno nije iz DPS-a, ne treba sumnjati da će opravdati povjerenje svoje i veće sestrinske stranke.

Tokom prošle godine, kada je SDP izlazio iz zagrljaja DPS-a, a BS čvršće tonula u njega, polemiku su vodili Mustafić i Džavid Šabović. Ovaj drugi je tada obrusio: „Pričao je i Suljo o Đukanoviću ono što je javno nepristojno reći i što danas očigledno ne smije ponoviti. A jasno je da ne ćuti zbog dobra Bošnjaka, nego zbog svoje funkcije i na štetu naroda. Dok su drugi za svoju naciju podnosili žrtve, on, zloupotrebljavajući ime naroda, obezbjeđuje sebi privilegije”.

BS, za sada, u Vladi ima potpredsjednika Rafeta Husovića, ministra rada Kemala Purišića, ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, Željezničkim prevozom i Željezničkom infrastrukturom upravljaju Eldin Mucović i Hasim Dacić, a direktor Zavoda za školstvo je Rešad Sijarić.

Na nivou stranke stvari dobro idu, što se tiče zapošljavanja. I BS je među onima koji raspisuju oglase vikendom. Tako je za mjesto administrativnog radnika u Beranama, Bošnjačka stranka – Rožaje, raspisala oglas u subotu 22, a trajao je do nedjelje 23. aprila.

Ne treba sumnjati da će kadrovsko-partijsku kombinatoriku dalje pospješiti i novi direketor Zavoda. Iako će mu, mora se priznati, biti teško da dosegne pregnuće Jelića.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo