Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAMJEŠTANJE POSLOVA: Vikend oglasi za podobne

Objavljeno prije

na

Pojedinim državnim i javnim ustanovama toliko nedostaje kadrova da su prinuđeni da i vikendom oglašavaju ponude za radna mjesta. JZU Dom zdravlja Podgorica je 6. maja, u subotu, na Đurđevdan, objavila oglas za fizioterapeuta/kinju, koji traje do nedjelje 7. maja. Na sajtu Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) može se naći gomila oglasa koji traju samo jedan dan, od subote do nedjelje. Podrazumjeva se valjda da nezaposleni, kako ne rade, imaju vremena i vikendom da traže i konkurišu za posao.

U ovom vidu oglašavanja prednjače privatne firme, ali ima i državnih preduzeća. Pa tako vikendom ponudu za jačanje svojih kapaciteta oglašavaju: JU Opšta bolnica Nikšić, Univerzitet Crne Gore, JU Komunalno Berane, Aerodromi CG, Vodovod i kanalizacija Podgorice…

Da li je to sve po zakonu, iako je očigledno da se radi o namještenim oglasima, pitali smo odgovorne u Zavodu. ,,Obzirom da poslodavac, shodno zakonu, dostavlja Zavodu samo obavještenje o zasnivanju radnog odnosa sa nezaposlenim licem, radi vođenja evidencije o nezaposlenim licima, u nadležnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nije praćenje postupka zapošljavanja u cilju sprječavanja eventualnih zloupotreba. Kako Zavod ne učestvuje u postupku zapošljavanja po raspisanim oglasima odnosno konkursima ne može imati saznanje o eventualnim zloupotrebama”, saopštili su nam iz ZZZ.

Zakonom o zapošljavanju utvrđena obaveza da poslodavci Zavodu prijave slobodna radna mjesta. Međutim, zakon ne precizira vrijeme trajanja oglasa, pa je to prepušteno volji poslodavaca. To je tretirano kao ukidanje ,,biznis barijera”, pa poslodavci sve češće oglašavaju poslove samo po dan.

Situacija je drugačija kada su u pitanju državni službenici i namještenici. Naime, Zakonom o državnim službenicima i namještenicima jasno propisuje da rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

,,Naravno da oglašavanje na jedan dan stvara nepovjerenja u sistem armiji nezaposlenih koji vjeruju da je ovo još jedan od načina da se svima, pod jednakim uslovima, onemogući prisup tržištu rada”, objašnjavaju za Monitor iz Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). „Djeluje da poslodavci zadovoljavaju samo puku formu objavljivanjem oglasa. Prikupljanje potrebne dokumentacije koja se određenim oglasima traži, ponekad biva nemoguće upravo zato što oglas traje samo jedan dan. To znači i da nezaposleni moraju, da bi se informisali o slobodnim radnim mjestima, biti svakodnevno, 24 časa, na sajtu Zavoda. Činjenica je da veliki broj nezaposlenih, i pored toga što ispunjavaju tražene uslove, odustaju od prijave, jer unaprijed vjeruju da je oglas namješten, kazali su za Monitor u USSCG.

A oni koji traže posao smatraju da je isto da li je oglas raspisan na dan ili traje duže, te da se uglavnom unaprijed znaju kandidati. Kao problem potenciraju činjenicu da za apliciranje treba da se potroši oko 50 eura za prikupljanje neophodne dokumentacije. Pa kad se, na primjer, nakon pola godine ponovo ponadate da oglas nije namješten i prijavite se za posao, čeka vas isti trošak.

Iz USS CG smatraju da vlada mišljenje da su i oglasi koji duže traju ,,namješteni”, te da se ,,pitanje jednakog pristupa tržištu rada i ispunjenje ustavnog opredjeljenja da svako ima pravo na rad, mora rješavati sistemski, uz volju i riješenost svih aktera u društvu”.

Za sada, kako te rješenosti nema, u Zavodu će se desiti promjene na rukovodećem mjestu. Iz Zavoda odlazi dugogodišnja direktorka Vukica Jelić. Prekomandovana je na novo radno mjesto – državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Otkada su Jelići preuzeli Zavod, ova ustanova je primjer kako pod DPS režimom funkcionišu institucije. Te 2008. Zoran Jelić je sa mjesta čelnika Biroa rada glavnog grada napredovao do funkcije direktora republičkog Zavoda za zapošljavanje. Njegovu funkciju u Birou naslijedila je supruga Vukica. Kada je 2012. Jelić izabran za poslanika, logičan slijed raspodjele funkcija doveo je do toga da ga supruga zamijeni na mjestu direktora Zavoda. Ipak, Zoran Jelić je ostao da bdi nad zapošljavanjem, u vidu savjetnika u Zavodu.

Kontrolor u prelaznoj Vladi Rade Milošević iz URE podnio je prijavu tužiocu zbog, između ostalog, i činjenice da je Jelić u vrijeme dok je bio poslanik, kao savjetnik u ZZZ CG od 2012. do 2016. primio blizu 40.000 eura. Jelić je to odlučno demantovao, tvrdeći da je zaradio taj novac, te da mu savjetnička plata od preko 500 eura nije poklonjena. Kao uostalom ni poslanička.

I MANS je podnosio prijave protiv Jelića zbog zloupotreba u Zavodu u korist DPS-a. Iako su oni u našem pravosuđu nedokazive, sva javnost je čula Jelića u čuvenoj aferi Snimak kako podučava partijske kolege: ,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Odbili su Jelići sve optužbe da su Zavod pretvorili u DPS ured za zapošljavanje. Vukica Jelić je tokom prošle godine izvela računicu po kojoj jedan zaposleni više nije četiri, već 10 glasova.

Jedan od posljednjih uspjeha Jelićeve pri isteku mandata je Sajam legalnih radnih migracija u Njemačku, koji je održan sredinom marta. Kako se naši građani uglavnom ilegalno sele na Zapad, najviše u Njemačku, Zavod se potrudio da im to omogući na legalni način.

Njemačkoj najviše nedostaju medicinari – doktori, medicinske sestre, tehničari, fizioterapeuti… Nedostaju i nama: deficit ljekara je u urgentnoj medicini (400 odsto), fizikalnoj medicini (350), neurologiji (250 odsto), dermatovenerologiji (150 odsto), stanje je najcrnje u ustanovama za liječenje djece. Našem zdravstvenom sistemu nedostaje 700 ljekara, a na birou ih je preko 100. Ipak, Zavod se potrudio da našim kadrom ublaži bar dio njemačkog deficita. Legalno.

Kako god, činjenica je da je Jeliće stranka zadužila, ali i oni nju, pa je supruga avanzovala u ministartsvo, a muž je imenovan za člana Senata Državne revizorske institucije.

Trebalo je naći osobu od povjerenja za tako važnu partijsku instituciju kao što je Zavod za zapošljavanje. I odgovornost da to breme ponese pripala je Sulju Mustafiću. Nakon oktobarskih izbora Mustafić je jedan od rijetkih funkcionera Bošnjačke stranke koji nije dobio visoku funkciju. Nuđene su mu visoke državne pozicije ali nije pristajao. Čekao je i dočekao premiju.

Iako Mustafić formalno nije iz DPS-a, ne treba sumnjati da će opravdati povjerenje svoje i veće sestrinske stranke.

Tokom prošle godine, kada je SDP izlazio iz zagrljaja DPS-a, a BS čvršće tonula u njega, polemiku su vodili Mustafić i Džavid Šabović. Ovaj drugi je tada obrusio: „Pričao je i Suljo o Đukanoviću ono što je javno nepristojno reći i što danas očigledno ne smije ponoviti. A jasno je da ne ćuti zbog dobra Bošnjaka, nego zbog svoje funkcije i na štetu naroda. Dok su drugi za svoju naciju podnosili žrtve, on, zloupotrebljavajući ime naroda, obezbjeđuje sebi privilegije”.

BS, za sada, u Vladi ima potpredsjednika Rafeta Husovića, ministra rada Kemala Purišića, ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, Željezničkim prevozom i Željezničkom infrastrukturom upravljaju Eldin Mucović i Hasim Dacić, a direktor Zavoda za školstvo je Rešad Sijarić.

Na nivou stranke stvari dobro idu, što se tiče zapošljavanja. I BS je među onima koji raspisuju oglase vikendom. Tako je za mjesto administrativnog radnika u Beranama, Bošnjačka stranka – Rožaje, raspisala oglas u subotu 22, a trajao je do nedjelje 23. aprila.

Ne treba sumnjati da će kadrovsko-partijsku kombinatoriku dalje pospješiti i novi direketor Zavoda. Iako će mu, mora se priznati, biti teško da dosegne pregnuće Jelića.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo